TALA MAi SAMOA

TOE TATALA MAKETI MO LE AVA SAMOA

 

O le a maua nei le avanoa a le au fai faatoaga ava i Samoa ma isi atunuu o le Pasefika e toe faatauina atu ai i maketi i fafo a latou ava, ina ua faia le faaiuga a le Faamasinoga Maualuga i Siamani e solitulafono ma le talafeagai le tapu sa faasaina ai le toe faatauina atu o oloa e gaosia i le ava.

 

O se tasi lea o oloa gaosi a Samoa mo maketi i fafo sa aupito i alumia i le vaitausaga o le 1990, ma sa maua ai le pe a ma le $250 miliona tala Amerika i le tausaga i lena vaitau i fefaatauaiga faavaomalo. Peitai, na motusia lea alagatupe mo le malo aemaise le au faifaatoaga ava ina ua faasaina i le 2002 le toe faaulufaleina atu i atunuu Europa o le ava ona o ni gasegase sa masalomia ma tuuaia e mafua mai i kemikale o lo o maua i totonu o le ava.

 

SOLOSOLO MANUIA LE TAMAITAI TOGA

 

Ua lua nei vaiaso talu ona te’a mai i tua mai le falemai si tamaitai Toga lea na faamanualia ina ua osofai e le alii sa la mafuta i se agaese, ma o lo o faasolosolo manuia lava o ia. Peitai, e le taumate o le a le toe galo ia te ia lea faalavelave pe a ia vaaia le tele o ma’ila mai lona ao, foliga ma le tele o vaega o lona tino, aemaise pe a oo i le Aso o Tina i tausaga taitasi. E toatele i latou na ootia o latou finagalo ina ua lipotia lea faalavelave i nusipepa, leitio ma TV, ma ua matauina le toatele o le atunuu lautele faapea tagata Toga o lo o alala i Samoa, ua faaalia lo latou lagolago ma le fia fesoasoani i lea tamaitai.

 

O lea tamaitai o lo o i lalo nei o le vaaiga a le Toomaga Mo E Puapuagatia ma na faaalia e le peresetene, le susuga Lina Chang, talu ona faataotolia o ia i le falemai seia oo mai i le taimi nei, ua tele le fesoasoani ma le alofa tulai ua faaalia mo lea tamaitai Toga. E le gata i lea, o le lata i le to’a 70 alo ma fanau o lo o i lalo nei o le vaaiga a le Toomaga. Na saunoa Chang, ua tatala nei filo o manua o lea tamaitai Toga ma o lo o faasolosolo manuia o ia seia vagana ai le tulaga o lona mafaufau pe a toe manatua le faalavelave.

 

FESOASOANI MAI LE W.T.O.

 

E silia ma le $7 miliona tala le tinoitupe e maua e Samoa mai le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi (WTO), mo le faaleleia atili o le tulaga tau fefaatauaiga a le atunuu. O le faalua ai lenei ona maua mai fesoasoani tau seleni a le malo Samoa mai lea faalapotopotoga talu ona avea Samoa ma sui i le 2011. E $2.5 miliona tala le fesoasoani tau seleni sa tuuina mai muamua ina ua faatoa ulufale atu Samoa e fai ma sui o lea faalapotopotoga.

 

O lea seleni sa faatino ai nisi o galuega faaleleia a le matagaluega i tulaga tau fefaatauaiga. Sa faapea foi ona fesoasoani ai i galuega fai a le malo i lalo o le ofisa tutotonu o le amepasa o Samoa i Sineva mo le faaleleia o fefaatauaiga faavaomalo. O le foai lona lua mai WTO ua fuafua e faatino ai le tele o galuega e aofia ai le faatuina o se pulega mo le fefaatauaiga o oloa, faalautele ai oloa mai Samoa lea o lo o ave ai le faamamafa i oloa e le o faaaogaina ai ni vailaau (organic farming), ma isi galuega mo le faaleleia o le atinae tau oloa gaosi mo le auina atu i fafo.

 

 AMATA ONA LAISENE TA’IFAU

 

O le vaiaso fou ua fuafua e amata resiltalaina aloaia ai e le Matagaluega o Leoleo ia taifau ma i latou e ana taifau i totonu o le atunuu. Ua faamalosia nei e le matagaluega le tulafono ua maea pasia e faatatau i le faatonutonuina ma le pulea lelei o ia meaola, aemaise o taifau taaloa. O le tau o le resitala e $5 i le taifau e tasi, ma e faatagaina taifau e tolu e resitalaina i le tagata e toatasi ae a sili atu loa, e totogi le pemita e $30 ona ta’i $10 loa lea i le taifau faaopopo.

 

O lo o faatupeina le faatinoga o lea faamoemoe e le malo Samoa ma le malo Niu Sila ma ua i ai nei ni taavale se lua e faafoe ai lenei galuega ma se fale faapitoa ua maea fausia i Tafaigata, e taofia ai taifau taaloa ma taifau leiloloa. Ua faamalosia e le Matagaluega o Leoleo lenei tulafono ona o le tele o faafitauli ua tulai mai ona o taifau taaloa e le gata ua satia ai le mamalu lautele o le atunuu feafioa’e, aemaise o tagata tafafao maimoa mai fafo i le talafatai o le taulaga ma nofoaga lalata ane.

 

Saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions