TALA MAi SAMOA
ASIASI MAI SUI O LE BUMBLE BEE
O le feiloaiga a le alii palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Dr. Sailele Malielegaoi, ma le au tusitala i le aso Tofi na sei mavae atu, na fesiligia ai o ia i le asiasi mai o sui o le kamupani tuuapa i’a mai Amerika, o le Bumble Bee. Na faamaonia e le alii palemia lea tulaga.
Peitai na ia faaalia lona matamuli e talanoa i fuafuaga ua faatuina e lea kamupani o lo o manao e faatuina sona lala i Samoa. “Ua toatele sui mai ia ituaiga kamupani ua oo mai i tausaga ua tuanai ma matou talanoa i le fia faatuina o ni o latou lala i Samoa nei, ae leai lava ma se mea ua tino mai,” o le saunoaga lea a Tuilaepa. “O le mafuaaga lena ou te tau matamuli ai e talanoa atu i le asiasi mai o sui o le Bumble Bee.” Na ia faaalia, o lo o manao le Bumble Bee e faatu sona lala i se nofoaga e lalata i le uafu i Matautu e faamama ai ma tuu eseese ia tafaalo o i’a (loining operation), ona auina atu ai lea i kamupani tuuapa i’a i Amerika Samoa e tuuapa ai ma faatauina atu I fafo. “Ia nao mea lelei lava na lafo i ai,” o a Tuilaepa lea.
“Sa ou faailoa lava i ai le lagolagoina atoatoa e le malo o lea fuafuaga aua o le a tele ni galuega a o tatou tagata e maua mai ai. Ae sei tatou faatalitali pe taunuu.”
AEAU: “LEAI MA SE FESILI”
Ua faitioina malosi e le sa avea ma fofoga fetalai o le Palemene ma o lo o avea nei ma sui taitai o le vaega faaupufai o le Tautua Samoa, le afioga Aeau Peniamina Leavai, le taulimaina e le malo o le lipoti a le Komiti o Ofisa o le Palemene lea sa faailoa ai nisi o faiga faaalatua i nisi o ofisa ma matagaluega a le malo.
Ua ia faitioina foi le le savali o le malo i ana tautinoga e iloilo ma le toto’a lea lipoti o lo o lagolagoina ai faaiuga a le Suetusi Sili ma fesiligia ai le faaaogaina o le faitau miliona o tupe a le malo. “Aisea na tuu ai le saunoaga ma le faamavaega a Faumuina i le lua itula mulimuli o le fono i lea po?” o le fesili lea a Aeau. Na toe toe lava a fai mai le alii faipule, o se tonu lava a le malo sa fai ina ia toe alolofa ai sui o le Itu Agai ia Faumuina ona o lana faamavaega, ma faapafala atu ai lava ma mataupu na laga i le lipoti a le komiti.
“Na tutupu uma ia mea i lena po e aunoa ma se isi na faamaga lona fofoga ma faia se fesili e tasi e uiga i ia mataupu!” o a Aeau lea. Na ia faaalia foi lona le fiafia i le pasia e le maota o pili e silia ma le 30 e aunoa ma se faatalanoaga. E le gata i lea, o le faaaogaina e Faumuina o faaaliga faaminisita (ministerial statement) e faamalamalama ai ana gaioiga o lo o fesiligia i le lipoti a le Suetusi Sili, ina ia le mafai ai ona faauilavea sui o le maota i le taimi o lo o saunoa ai. E pe a ma le tasi ma le afa itula le umi o lea folasaga a Faumuina lea faaiu ai I lana faamavaega, a ua lata i le vaeluaga o le po.
ATINAE MALOSIAGA FAAFOUINA
Ua faamalieina le silasila a le aumalaga faavaomalo mai i fafo i le tulaga o lo o i ai le faatautaiga e le malo o poloketi tau i malosiaga faafouina.
O lea aumalaga o lo o auai mai ai le minisita o le Va i Fafo a Niu Sila, le afioga ia Tupaimatunaalofiotaoa Murray McCully, o le Komesina o Atinae a le Iuni a Europa ia Andris Piebalgs, o le faatonu o le Faalapotopotoga Faavaomalo o Malosiaga Faafouina, faapea sui o le Faletupe o le Lalolagi, o le Faletupe o Atinae a Asia ma paaga o lenei faamoemoe, o polokalame tuufaasolo a Niu Sila ma le Iuni a Europa, i le faamausaliina o le tulaga tau i malosiaga faafouina i Samoa ma isi atunuu o le Pasefika.
Saunoa Tupaimatunaalofiotaoa, e 6.6 miliona tala Niu Sila, o lo o faaaluina i poloketi o lo o faatinoina nei i le atunuu, ma i lana silasila, ua faamalieina ia ma lana aumalaga i le tulaga o lo o i ai faagasologa o nei poloketi i le atunuu, o le eletise e gaosi mai ave o le la, e pei ona i ai i le malae tutuu i Tuanaimato, faapea le fale taalo numera 3 i Tuanaimato lava, ma le poloketi o lo o amata faagasolo nei ina ia oo atu I le taimi o le fonotaga faavaomalo ia Setema ua maea fausia. O le aso Tofi na tuua ai e lea aumalaga Samoa mo Tuvalu, Kiribati ma le Atu Kuki.
INU PIA I LE ASO MALIU
I se faalavelave na tulai mai i le afiafi o le Aso Maliu, o lo o faataotolia ai nei i le maota gasegase tele i Motootua, se alii na faamanualia ina ua faaoomanu’a i ai se isi alii e fa’aaoga ai se agaese.
O lea faalavelave na tulai mai i Afiamalu, na mafua mai i se inuga ava a nei alii. Na faaalia i le lipoti a leoleo e faapea, o se alii Samoa mai Ausetalia sa i ai i lea inuga pia na faaoolima i ai ni alii ma ina ua faateteleina le mataupu i le faaopopo ane o tagata i le vevesi, na tulai mai ai loa le faalavelave na faaoomanu’a tuga ai loa le alii Samoa Ausetalia lea i le o lo o faataotolia nei i le falemai. Ua molia nei lea alii Samoa Ausetalia i le faaoomanua tuga, faapea i si alii i lo latou faaoomanua foi i lea alii Samoa Ausetalia. O le aso 29 o le masina nei o le a tulai uma ai ia alii i luma o le Faamasinoga Maualuga mo le fofogaina o lea mataupu.
Ua maea togafitiga le na manu’a tuga i le maota gasegase ma a toe faafoisia lona malosi, o le a faia foi ona moliaga e tusa o lea faalavelave. O lo o saili nei foi e leoleo le faleoloa po o faleoloa ia na faatau ai ava malosi a nei alii ma faia ai foi o latou moliaga.
Saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions
