TALA MAi SAMOA
FAASOLO MANUIA LE GASEGASE O LE PALEMIA
Ua maua mai lipoti mai Aotearoa Niu Sila i le faasolosolo manuia o le sailiga fofo o le gasegase o le alii palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi. Ua faailoa mai e le tamaitai ofisa sili o le Matagaluega a le Palemia ma le Kapeneta, le susuga Vaosa Epa lea o lo o malaga faatasi ai ma le alii palemia e faapea, o lo o faasolosolo pea ina toe faafoisia o le malosi o le alii palemia i le maota gasegase tumaoti i Aukilani.
Na faaalia e Epa le tulaga lelei o le tali ane o le malosi o le alii palemia i vaitui ma togafitiga e pei ona sa faatautaia talu mai le amataga o le vaiaso.
O le aso Sa na tuuvaa ese atu ai le afioga i le alii palemia, lona faletua, le afioga i le minisita o le Matagaluega o le Soifua Maloloina, le afioga Tuitama Dr. Talalelei Leao Tuitama, o le ofisa sili o le Matagaluega a le Palemia ma le Kapeneta,, le susuga Vaosa Epa, faapea le taitai leoleo o le vaega o le puipuiga a le Matagaluega a le Palemia, le susuga Vaovasamanaia Rapi Fidow.
FAATUPULAIA LE MAMOE I SAMOA
O lo o faatupulaia pea le atinae o lafumanu i le atunuu e pei ona i ai le manu o le mamoe, i se polokalama faapitoa o lo o faatinoina e le malo i le fesoasoani mai o le Faletupe o le Lalolagi. O le lagolago mai o lea faletupe faavaomalo o lo o tauala mai i le poloketi o galuega siitia a le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva. O le tausaga e 2004 na uluai aumai ai i le atunuu le manu o le mamoe ma e oo mai i le taimi nei, ua siitia maualuga le fuainumera o ia manu I totonu o le atunuu i le oo atu i le 700 mamoe o lo o i ai i le taimi nei.
O lo o toe iloilo ma fetuunai nei e le matagaluega ia ituaiga mamoe o lo o auina mai I le atunuu mai Ausetalia ma Fiti. Ua faailoa mai e se tasi o sui sinia o le matagaluega, ua maitauina le toatele o le au fai lafumanu i le atunuu ua talosagaina ni a latou mamoe faapea fesoasoani tau seleni e faatino ai lea atinae.
FAAOOLIMA I LE LE LOTU O LE TINA I LANA EKALESIA
E 35 tausaga o se tama ua faaipoipo ma e toatolu lana fanau, ua faapafala e le Faamasinoga Maualuga se faasalaga faafalepuipui mo le 28 masina e ui i le matuia o le solitulafono sa molia ai o ia ma ua faamaonia nei. O lea tama o Meaatamalii Misa Toomata po o Tamalii Toomata e faigaluega ma o se alii tiakono e malosi i lana ekalesia, le Apia Harvest Center. Na faaalia i faamaumauga a le Faamasinoga e faapea, o le aso 22 o le masina o Setema o le tausaga na tea nei, o se aso Sa, na tulai mai ai se vevesi i le va o le ua molia ma lona toalua ao sauna atu mo sauniga o le aso Sa.
Na faifai tetele lea vevesiga ma na iu ina faaoolima ai lea alii i lona toalua, ma sa tulai mai ai ni manua tuga i le tina ma sa faataotolia ai o ia i le falemai i lena aso atoa. Na taua i tolaulauga o le Faamasinoga, na mafua lea feeseeseaiga ona sa manao le toalua o le ua molia e auai atu i le sauniga lotu a le ekalesia o lo o auai atu ai lona tina, ma sa le fiafia ai le ua molia ona o le aso Sa tonu lena sa tuu e lauga ai i lana ekalesia. Na faafofoga le Faamasinoga, ua maea ona toe soalaupule ma faalelei le feeseeseaiga a lea ulugalii.
FAASALA E LE TOE TAALO MO LE 32 VAIASO
Ua faasalaina nei e le Fono Faatonu o le Lakapi i le Lalolagi le IRB, ia se tasi o sui o le au lakapi o le Samoa ‘A’ e ala i le faasa ona to taalo i so o se au lakapi mo le 32 vaiaso, ina ua faamaonia le aafia ai o se alii laufali i sana gaioiga sa faia. Na lipotia mai e faapea, o le taaloga a le Samoa ‘A’ ma le au a le Pampers mai Argentina i le taamilosaga o le Pacific Rugby Cup i le vaiaso na tea nei, na taia ai e lea alii o le Samoa ‘A’ le alii laufali i lona tauau ona o lona le fiafia i se faaiuga a le laufali sa faia.
Na malolo le Samoa ‘A’ i le Pampers mai Argentina i lea taaloga ma faamuta ai loa ma le tausinioga a le Samoa ‘A’ i lea taamilosaga. O le ua faamalolo nei mo le 32 vaiaso o Ausetalia Vaiomanu ma e na o le lua vaiaso sa muai faasalaina ai o ia. Peitai sa toe iloilo ma mataitu e le komiti faapitoa a le IRB ia le ata na pueina o lea taaloga, ma iloa ai le ogaoga o le gaioiga a lea alii sa fai ma sa toe faaopopo ai loa le 30 vaiaso e faasa ai ona toe taalo lakapi. E to’afa foi isi alii o le Samoa ‘A’ ua faasalaina i le ta’ilua vaiaso ona o ni gaioiga solitulafono i lea taaloga.
saunia: Lilomaiava Andrew Fa’asau, Naenae Productions
