Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA

TUILAEPA: O TOGIOLA O LE TOA E I AI LE TOFA MAMAO

Ua viia e le alii palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi le afioga Kovana Togiola ona o ana mea lelei sa fai ao seei i le tofi ma ua ia faaigoaina o ia o se toa o lo o i ai le tofa mamao mo se lumanai manuia o tagata o Amerika Samoa. Sa ia faamatalaina foi le sootaga o le teritori ma le malo tele o Amerika o se sootaga aupito i maualalo toe le aloaia.

O ia manatu o le alii palemia na faaalia i le polokama o le 2AP ma le Palemia i le aso Tofi na sei mavae atu nei. Na faamatala e Tuilaepa le saunoaga a le alii kovana ina ua maea taualumaga o le sisiga fu’a a le teritori i le vaiaso na tea nei, lea sa ia fesiligia ai le atunuu pe le ua alagatatau ona i ai se suiga i lo latou faigamalo, po o malilie pea e tumau ai i le tulaga sa sau ai i le 112 tausaga ua mavae. “Na atagia i lana saunoaga se taitai o lo o faataua ia te ia le itulagi e agai i ai le faigamalo a le teritori i le lumanai,” o a Tuilaepa lea.

Na faaalia e le alii palemia lona te’i i le saunoaga a le alii kovana ona o lo o ta’ui ai se vaaiga mamao. “Ma o vaaiga faapenei, na o le taitai e tu i le tumutumu mauga e na te vaai mamao ma iloa ai le mea e tatau ona agai i ai,” o le saunoaga lea a le alii palemia. “E le o se taitai o lo o tu i auvae mauga e gapa mai i tafu’e o laau lana vaai.”

Fai mai a ia, atonu e fesiligia e nisi pe aisea faatoa laga ai e le alii kovana lea mataupu ina ua lamalama faai’u lana nofoaiga, Na saunoa Tuilaepa, o le mea moni, ua uma ona uia uma e Togiola auala faataitai o se faigamalo faatemokarasi ina ia logoina tagata lautele i lenei mataupu. Na ia faamatala, sa malaga mai i Samoa se komisi suesue mai le malo Amerika Samoa e talanoaina lea mataupu ma sui o lana kapeneta.

Peitai, ina ua saili se finagalo o le teritori, sa mananao le toatele ina ia tumau ai pea i le ituaiga sootaga o lo o i ai nei, lea ua atoa le 112 tausaga. i le toe laga e Togiola o lenei mataupu, na saunoa Tuilaepa, o sana lu’i po o sana meaalofa mo i latou o le a tauva mo le tofi kovana.

“O le lalolagi lenei o lo o tatou nonofo ai, ua feoai isi tagata i loketi, ua le toe feoai i vaa e ola i le koale,” o a Tuilaepa lea. “A e le mataala i suiga faaonaponei ma faaaoga, o le a tumau ai pea oe i tua.” Na saunoa foi Tuilaepa i faamanuiaga e maua e faigamalo tutoatasi e ala i fesoasoani mai isi atunuu faapea faalapotopotoga faavaomalo.

O atunuu tutoatasi foi, e i ai o latou aia tatau e mili tino ai ma isi atunuu o le lalolagi i Malo Aufaatasi, ma e tutusa lelei lava le palota e tasi a Samoa ma le palota e tasi a Amerika poo Saina. E tulai foi taitai o atunuu laiti i le nofoaga e sausau mai ai Peresetene Obama.

Ao le tulaga lea e i ai Amerika Samoa, e leai sona leo i saofaiga a atunuu o le lalolagi, ma o se sootaga aupito i maualalo ma le aloaia le sootaga o lo o i ai ma Amerika. “O lo o silafia lelei lava e Togiola le mataga o le tulaga o lo o i ai Amerika Samoa,” o a Tuilaepa lea.

“O lea la e naunau ai lona agaga e tuu i mafaufau o tagata o Amerika Samoa le lagona mitamita o oe o le Samoa. A sisi lau fu’a, o lau oe lava fu’a lea e sisi ma e faapea ane, o le fu’a o le saolotoga.”

FAAMAONIA MOLIAGA O LE GAOI FAASAGA IA MULIAGATELE RAPI TEVAGA

Ua faamaonia i le faamasinoga maualuga moliaga e 30 o le gaoi a o avea ma tagata faigaluega o le sa avea ma faauluuluga o le vaega o tupe a le pulega o le malae vaalele.

O ia moliaga ua faamaonia e faasino i tupe a tagata lautele e lalata i le $40,000 lea na leiloa i le va o le 2006 ma le 2009. Na molia Muliagatele Rapi Tevaga ina ua maea se suesuega a le au suetusi a le pulega ma maua ai i le latou lipoti le faaaoga sese o tupe e maua i le taimi e taunuu ai vaalele, o lafoga o le malae vaalele, o tupe e maua mai i taavale e faaaogaina pakaga a le malae vaalele, faapea ma le faaaoga sese o le tele o mea totino ma auaunaga a le malae vaalele.

O se tasi foi o alii sa avea ma ofisa sinia i mataupu tau tupe a le pulega lea na tuuaia i lea mataupu, ua tuua le atunuu ma e tusa ai ma faamaumauga a le faamasinoga, e le molia o ia e uiga i lea mataupu na o le ua faamaonia nei ona moliaga. O le masina fou ua faatulaga e le faamasinoga e lauina ai le faasalaga o Muliagatele.

FESOASOANI AMERIKA SAMOA I LE LEAI O SE OKESENE I LE FALEMAI

O le aso Gafua o le vaiaso nei na tulai mai ai se faafitauli i le maota gasegase o Tupua Tamasese Meaole i Motootua ina ua leaga se totoga o le masini e gaosia le okesene e faaaoga e gasegase, ma sa moomia le malaga mai i Niu Sila o se inisinia e toe faaleleia lea faaletonu.

Peitai na faaalia e le pule o tautua faasoifua maloloina i le atunuu, le susuga Leota Laki Sio e faapea, na maua le fofo o lea faafitauli ina ua maua mai i Amerika Samoa ia tane okesene e faaaoga e gasegase a o talia le taunuu mai o le inisinia e toe faaleleia le totoga sa faaletonu o le masini e gaosi ai le okesene.

Na faaalia e Leota, faatoa taunuu mai i Samoa le inisinia mai Niu Sila i le aso Faraile ona o le aso Lulu o se aso malolo i Niu Sila. Na ia faamaonia foi e faapea, e 120 tane sa auina atu e le sa o leoleo, le MV Nafanua i Amerika Samoa, ma sa toe foi mai i le po o le aso Tofi ma tane e 105 ua tutumu i le okesene, ona na o le pau lea o le mamafa e gafatia e le vaa. Na auina mai i Samoa isi tane e 15 i le malaga a le MV Lady Naomi i le po o le aso Faraile.

SUESUEGA O LE FALAOAMATA E GAOSI MAI LE ULU

Ua toe faalauiloa nei fuafuaga a le faalapotopotoga o suesuega faasaienisi a Samoa poo le SROS  lea o lo o latou faataua ai le taumafa o le ulu. E pei ona silafia, e lei mamao nei na faalauiloa ai taumafaiga a le malo i le faaaogaina o le ulu e gaosi mai ai le falaoamata. O le aso Tofi na toe faalauiloa ai nisi fuafuaga aua le atili faamausaliina o suesuega faasaienisi i le ulu ma o lo o galulue faatasi ai nei le malo Samoa e ala i le SROS ma le iunivesete o Newcastle i Ausetalia.

O lenei faamoemoe o lo o lagolagoina malosi e le minisita o le matagaluega o punaoa faalenatura ma le siosiomaga. I lana saunoaga na ia taua ai e faapea, o le ulu o se tasi o oa a Samoa ma e tele atu ulu e le faaaogaina ma maimau nai lo o ulu o lo o faaaogaina e tagata mo le fofoga taumafa i vaitaimi o le fuata. O se tasi o auala o lo o taumafai i ai suesuega faasaienisi nei, o le suesue lea pe i ai se auala e umi ai ona taatia le ulu e aunoa ma le faaleagaina pe a pula. O i latou uma o lo o i ai le tomai faapitoa o lo o galulue i ia suesuega.

USUIA FONOTELE A LE FAATUATUAGA BAHAI

O le vaiaso nei o lo o potopoto ai sui o le faatuatuaga Bahai mai Savaii, Upolu ma Tutuila i le laumua o le faatuatuaga i Tiapapata lea o lo o i ai le fale tapuai, mo le fono tele lona 43 lea na tatalaina i le aso Tofi na sei mavae atu nei. O le aso Lulu na amata taunuu mai ai le au usufono mai Savaii ma Tutuila aua lenei fonotele e fa aso lona umi.

O le aso Sa a taeao o le a fai talosaga ai le au usufono i le nofoaga i Mulinuu o lo o i ai le loa o Malietoa Tanumafili II. O le susuga i le Tapaau Faasisina o le uluai Tupu lea sa ia talia aoaoga a le faatuatuaga Bahai ma o lo laualuga pea i finagalo ma alofagia e le silia ma le 6 miliona o tagata Bahai i le lalolagi.

O se tasi o mataupu o le fonotele o le palotaina lea o le fono faaleagaga tau atunuu, o sui e toaiva e vaaia le faatuatuaga Bahai i Samoa ma Amerika Samoa, o le a soalaupule foi usufono aua le alu i luma o le faatuatuaga ma momoli atu ai a latou fautuaga i le fono faaleagaga o le a pale mai.

O le fono faaleagaga o le a palotaina i le vaiaso nei o le a auai atu i le fonotele faavaomalo lona 11 i le laumua tutotonu o le faatuatuaga i luga o le mauga o Karamelu i Haifa i Isaraelu i le tausaga fou 2013.

O le a faia ai foi ma le palota mo le tino pulea faavaomalo, o le faauluuluga lea o le faatuatuaga i le lalolagi atoa e taua o le “Maota Aoao o le Faamasinoga Tonu.” E tailima tausaga ma usuia le fonotele faavaomalo.

TUILAEPA: E LE O NI FAUTASI IA SA O AMERIKA SAMOA

Na faaalia e le palemia, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi i lana polokalama o le 2AP ma le Palemia i le aso Tofi na tea nei e faapea, na o le Satani mai Nuuuli, o le Fuao mai Vatia ma Samoana Sharks mai le aoga maualuga a Samoana e agavaa ona tauva i faagatama o le tai mo le faamanatuina o le 50 tausaga o le tutoatasi o Samoa ia Iuni.

Fai mai a ia, a omai foi ia sa, e tatau foi ona alo i foe laau. Na tuusa’o le saunoaga a le alii palemia i lea mataupu ma na ia faaalia, e le o ni fautasi ia sa fou e pei o le Aeto mai Pago Pago, Fealofani Samoa III mai Fagasa, Matasaua mai Manua ma le Seahawk mai Aoa.

Fai mai a ia, o vaa ia e fau i mea faaonaponei (hi-tech) ma e sasaa le uga (plastic) i totonu o le atigi (mould) ona aveese lea o le atigi na sasaa i ai le uga, ona taatia mai ai lea o le tino o le vaa. Na saunoa Tuilaepa, e leai lava se eseesega o vaa ia ma vaa faila faaonaponei lea e faaaoga i tuuga vaa faila e pei o le America’s Cup.

Na faaalia e le alii palemia e faapea, sa lelei lava sauniuniga a le auvaa a le Tolotolo o Tamauli, ae peitai e lei masani le auvaa i le aloina o foe sipuni. Fai mai a ia, o le aloina o foe sipuni, e asu i luga ae le eli i lalo. O le tulaga na oo i ai le auvaa a le Tolotolo o le Tamauli, sa eli i lalo le aloina o foe sipuni.