Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA

FEVAEVAEA’I LE EKALESIA ASO FITU I LE SUIGA O ASO I SAMOA

 

O le see atu o Samoa i le itulagi i sisifo ma aso fa’atasi ai ma Niu

Sila ma Ausetalia i le vaiaso fou, ua tulai mai ai se eseesega i le

faitauga masani o aso o le vaiaso e tusa ma le kalena fou o le a

fa’aaogaina i Samoa e le Ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai, lea o le

a amata ai le faitauga o aso o le vaiaso o le 2012 i le aso Gafua ae

fa’aiu i le aso Sa.

 

O le kalena fou a le Ekalesia i Samoa o le a ese

mai ai i le fa’atulagaina masani o aso o le vaiaso lea e amata i le

aso Sa ae fa’aiu i le aso Toonai. Pei ona silafia, o le autu lea o le

tapuai o tagata Aso Fitu o le Toe Afio Mai i le Aso Toonai e avea ma o

latou Sapati ona e fitu I ai le faitauga o aso o le vaiaso e tusa ma

lo latou talitonuga.

 

O le vaiaso nei na fa’alauiloa ai le teena e le

Ekalesia Aso Fitu i Samatau o le fa’agaioiga lenei a le Ekalesia i

Samoa ma ua mautinoa ai le vaeluaina o talitonuga o tagata Aso Fitu e

le gata i Samoa a o tagata Samoa i atunuu i fafo ona o le suiga o le a

iai le Sapati i Samoa.

 

Fa’aalia e le fetalaiga Pa’u Fereti Puni o se

sui o le Ekalesia i Samatau, “E tumau le avea o matou ma tagata tapuai

o le Ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai.

 

Peitai, o le Ekalesia i

Samatau o lona sapati o le aso Toanai e tusa ma suiga a le Malo, ae le

o le aso Sa e pei ona manatu I ai taitai o le Ekalesia i Samoa pe a

aulia le 2012.” O se isi vaega tele o tagata Samoa e tapuai i le

Sapati, aso fitu o le vaiaso poo le aso Toonai, o le ekalesia Samoa

Independent Seventh-day Adventist poo le SISDAC e lau silafia ai.

 

Ua fa’ailoa mai le tapuai o le SISDAC i le Sapati le aso Toonai o le

suiga fou, ae le o le aso Sa e pei ona iai le fuafuaga a le ekalesia

tele. O le suiga o le Laina Fa’avaomalo mo Samoa, e le o suia ai le

faitauga o aso i Samoa lea e amata i le Aso Sa ae fitu i le aso Toonai

e pei o le tele o atunuu o le lalolagi.

 

O lea tulaga o loo lagolagoina e le Ekalesia Aso Fitu i Samatau ma ua teena ai le kalena fou a le Ekalesia i Samoa ua avea ai le aso Sa ma o latou sapati i le 2012 ma le lumanai.

 

MAFANAFANA LE ULU O TOKELAU E LEAI NI FAALETONU I LE SUIGA O ASO

 

Ua faaalia e le Ulu o Tokelau e faapea, o le se’e atu I le itulagi I

sisifo o le laina faavaomalo o le a matua faafaigofie ai ona faatino

feutagaiga faapisinisi ma isi atunuu o le lalolagi. Ua auai faatasi le

Atu Toelau ma Samoa I lea faamoemoe, lea o le a leai ai se aso

Faraile, le aso 30 o Tesema. Na saunoa le Ulu o Tokelau, le susuga

Foua Toloa, o le ofisa o le pulega o le malo o lo o faamautu I Apia,

ma o lona uiga o le a mafai lava ona faatino a latou galuega mo aso

atoatoa e lima I le vaiaso. Na ia faaalia foi, o se fesoasoani tele

lea mo tagata I le Atu Toelau ona o le a mafai nei ona fesootai atu ma

o latou aiga I Niu Sila I le aso e tasi. Na saunoa Toloa, o lea

gaioiga a Toelau ua suia faatasi ai aso ma Samoa o lo o lagolagoina

malosi e le malo Niu Sila.

 

13 PAGOTA E AOFIA AI SE ALII SA PULE I LE TV UA MAGALO I LE PALOLA

 

Ua talia e le komiti o le palola a Samoa lea e taitaifono ai le

faamasino sili, le vave magalo o pagota e toa 13 ua maea ona tuli le

silia ma le afa o o latou faasalaga.

 

O lo o aofia ai I ia pagota le alii sa pulea se kamupani TV ma o ia foi o se tusitala, le susuga Tuiasau Uelese Petaia, lea sa faasalaina I le 18 masina I le falepuipui ona o moliaga o le gaoi. O le susuga Tuiasau sa pule I le

TV Samoa ina ua faavaeina le fale TV a le malo. Ina ua maea lana

konekarate, sa faapea ona suia o ia e Faiesea Lei Sam Matafeo ae lei

tutoatasi le fale TV mai le malo. Sa faavaeina loa e Tuiasau se isi

fale TV sa faaigoaina o le Lau TV. Peitai, sa toe tapunia ona o le le

lava o le seleni sa faagaioi ai ma iu ina molia ai o ia I le tulafono

ona o aitalafu a le fale TV. E toa 24 pagota sa talosaga ina ia vave

magalo I le palola, ae toalima na teena a latou talosaga, ao le isi

toalua na toe faaui I tua a la talosaga ona o ni mafuaaga e lei

faalauiloaina mai. E fa isi talosaga ua toe tolopo le soalaupuleina e

le komiti I le isi ana fonotaga e sosoo ai.

 

TALIA LE AVEESEA O LE TAUFAALEAGA AE TEENA LE MULILUA MA LE FAASOTOMA

Ua taliaina e le malo le fautuaga a le Komisi o le toe fuataiga o

tulafono a Samoa, ina ia aveesea le vaega o le tulafono o

soligatulafono, e molia ai se e na te faia ni faamatalaga e

faaleagaina pe tauleagaina ai se tagata. Peitai ua teena le fautuaga

ina ia faaleaogaina moliaga e pei o le mulilua ma le faa-sotoma.  E

pei ona silafia e le mamalu o le atunuu, o le a alo atu le malo i nisi

o suiga tetele o le tulafono o soligatulafono, lea ua 50 nei tausaga.

Ua faaalia mai i lipoti e faapea, ua taliaina foi e le malo le aveesea

o le vaega o le tulafono e molia ai se tane ua teu ma faa-foliga o se

tamaitai, o se vaega sa uunaia malosi e le asosi a faafafine i a latou

folasaga auina atu i le Komisi. O loo atagia mai, o le a iai pea

soligatulafono o le mulilua ma le faa-sotoma i le tulafono, ona o ia

amioga e feteenai ma le faatuatuaga kerisiano a tagata Samoa.

 

FAALEAOGAINA LE TAGI A LE TIAMAA FAASAGA I LE RSA BAND

 

Ua le faaauauina e le faamasinoga maualuga a Samoa le tagi na

faauluina atu e le taitai o se tasi o aufaipese iloga a Samoa, le

Tiamaa mai Toamua, le susuga Nuualiitia Fafo Aulalo e faasaga I le

faili a le RSA e faapea sa latou pueina ni fatuga a le Tiamaa I se

tasi o a latou lipine ma CD sa faatauina atu I le atunuu lautele. O le

vaiaso na tea nei na fofogaina ai lea mataupu I le faamasinoga

maualuga sa faafoeina e Faamasino Sili Patu Tiavaasue Falefatu Sapolu.

Na finauina e le loia a le itu o lo o faasaga I ai le tagi, le

pisinisi o le Tatiana lea e aofia ai le faili o le RSA e faapea, ua

tatau ona faamuta le faaauauina o lea mataupu ona ua tuai ona faaulu

le tagi a le itu tagi. I lalo o le tulafono, sa tatau ona faaulu le

tagi I totonu o le ono tausaga talu ona uma ona pueina a latou lipine

ma CD. E ui ua le faaauauina lea mataupu I le faamasinoga, na faaalia

e Nuualiitia Fafo Aulalo, o le a latou le nofoai ai I le avea I le

tulafono o se tasi e toe pueina a latou fatuga e aunoa ma se

faatagaga. Na saunoa Pagamalie Iopu Faivalu, o lo o I ai le fuafuaga a

le latou aufaipese e toe pueina se latou CD e toe faafou uma ai a

latou fatuga tuai.

 

POPOLE LEOLEO I LE FAATUPULAIA O LE MARIUANA I SAMOA

 

Ua lipotia mai le faapopoleina o le matagaluega o leoleo ma falepuipui

ona o le faatupulaia o I latou ua maua o lo o taumafai e faatau atu le

laau faasaina o le mariuana I tagata lautele. Na faaalia e le komesina

lagolago o leoleo, le susuga Leaupepe Fatu Pula e faapea, e toatele I

latou na latou pueina ma molia I lenei vaitau o aso malolo o le

kerisimasi. E ui e le I mafai ona ia faailoa mai se fuainumera mautu,

na ia faaalia le maoa’e o I latou sa mafai ona pueina ma molia e

leoleo I le faaiuga o le vaiaso na tea nei. Na taua e Leaupepe, e I ai

nisi sa latou maua o taumafai e faatau atu mariuana I tagata lautele I

le uafu I Mulifanua. Fai mai a ia, e foliga mai o lo o taumafai ia

tagata ina ia auina faanana atu mariuana I le motu tele I Salafai. Na

ia faamaonia foi e faapea, e toa 15 I latou na molia I le faaiuga o le

vaiaso na tea nei I le ave taavale faasua’ava.

 

E leai ni faalavelave tau taavale matuia na tulai mai ma e leai foi nisi na maliliu pe manua tigaina. Na faaalia e Leaupepe, na molia ia ave taavale ina ua feula le paluni (breathalyzer) ma mautinoa ai le ova o le ava malosi ua tagofiaina. Mai le toa 15 ua molia, e toa 14 e mai Upolu ma le toatasi mai Savaii. O le a faaauau poloka a leoleo I magaala eseese seia oo I le aso 6 o Ianuari 2012.

Saunia: LAF/Naenae Productions