TALA MAI SAMOA
FEVAEVAEA’I LE EKALESIA ASO FITU I LE SUIGA O ASO I SAMOA
O le see atu o Samoa i le itulagi i sisifo ma aso fa’atasi ai ma Niu
Sila ma Ausetalia i le vaiaso fou, ua tulai mai ai se eseesega i le
faitauga masani o aso o le vaiaso e tusa ma le kalena fou o le a
fa’aaogaina i Samoa e le Ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai, lea o le
a amata ai le faitauga o aso o le vaiaso o le 2012 i le aso Gafua ae
fa’aiu i le aso Sa.
O le kalena fou a le Ekalesia i Samoa o le a ese
mai ai i le fa’atulagaina masani o aso o le vaiaso lea e amata i le
aso Sa ae fa’aiu i le aso Toonai. Pei ona silafia, o le autu lea o le
tapuai o tagata Aso Fitu o le Toe Afio Mai i le Aso Toonai e avea ma o
latou Sapati ona e fitu I ai le faitauga o aso o le vaiaso e tusa ma
lo latou talitonuga.
O le vaiaso nei na fa’alauiloa ai le teena e le
Ekalesia Aso Fitu i Samatau o le fa’agaioiga lenei a le Ekalesia i
Samoa ma ua mautinoa ai le vaeluaina o talitonuga o tagata Aso Fitu e
le gata i Samoa a o tagata Samoa i atunuu i fafo ona o le suiga o le a
iai le Sapati i Samoa.
Fa’aalia e le fetalaiga Pa’u Fereti Puni o se
sui o le Ekalesia i Samatau, “E tumau le avea o matou ma tagata tapuai
o le Ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai.
Peitai, o le Ekalesia i
Samatau o lona sapati o le aso Toanai e tusa ma suiga a le Malo, ae le
o le aso Sa e pei ona manatu I ai taitai o le Ekalesia i Samoa pe a
aulia le 2012.” O se isi vaega tele o tagata Samoa e tapuai i le
Sapati, aso fitu o le vaiaso poo le aso Toonai, o le ekalesia Samoa
Independent Seventh-day Adventist poo le SISDAC e lau silafia ai.
Ua fa’ailoa mai le tapuai o le SISDAC i le Sapati le aso Toonai o le
suiga fou, ae le o le aso Sa e pei ona iai le fuafuaga a le ekalesia
tele. O le suiga o le Laina Fa’avaomalo mo Samoa, e le o suia ai le
faitauga o aso i Samoa lea e amata i le Aso Sa ae fitu i le aso Toonai
e pei o le tele o atunuu o le lalolagi.
O lea tulaga o loo lagolagoina e le Ekalesia Aso Fitu i Samatau ma ua teena ai le kalena fou a le Ekalesia i Samoa ua avea ai le aso Sa ma o latou sapati i le 2012 ma le lumanai.
MAFANAFANA LE ULU O TOKELAU E LEAI NI FAALETONU I LE SUIGA O ASO
Ua faaalia e le Ulu o Tokelau e faapea, o le se’e atu I le itulagi I
sisifo o le laina faavaomalo o le a matua faafaigofie ai ona faatino
feutagaiga faapisinisi ma isi atunuu o le lalolagi. Ua auai faatasi le
Atu Toelau ma Samoa I lea faamoemoe, lea o le a leai ai se aso
Faraile, le aso 30 o Tesema. Na saunoa le Ulu o Tokelau, le susuga
Foua Toloa, o le ofisa o le pulega o le malo o lo o faamautu I Apia,
ma o lona uiga o le a mafai lava ona faatino a latou galuega mo aso
atoatoa e lima I le vaiaso. Na ia faaalia foi, o se fesoasoani tele
lea mo tagata I le Atu Toelau ona o le a mafai nei ona fesootai atu ma
o latou aiga I Niu Sila I le aso e tasi. Na saunoa Toloa, o lea
gaioiga a Toelau ua suia faatasi ai aso ma Samoa o lo o lagolagoina
malosi e le malo Niu Sila.
13 PAGOTA E AOFIA AI SE ALII SA PULE I LE TV UA MAGALO I LE PALOLA
Ua talia e le komiti o le palola a Samoa lea e taitaifono ai le
faamasino sili, le vave magalo o pagota e toa 13 ua maea ona tuli le
silia ma le afa o o latou faasalaga.
O lo o aofia ai I ia pagota le alii sa pulea se kamupani TV ma o ia foi o se tusitala, le susuga Tuiasau Uelese Petaia, lea sa faasalaina I le 18 masina I le falepuipui ona o moliaga o le gaoi. O le susuga Tuiasau sa pule I le
TV Samoa ina ua faavaeina le fale TV a le malo. Ina ua maea lana
konekarate, sa faapea ona suia o ia e Faiesea Lei Sam Matafeo ae lei
tutoatasi le fale TV mai le malo. Sa faavaeina loa e Tuiasau se isi
fale TV sa faaigoaina o le Lau TV. Peitai, sa toe tapunia ona o le le
lava o le seleni sa faagaioi ai ma iu ina molia ai o ia I le tulafono
ona o aitalafu a le fale TV. E toa 24 pagota sa talosaga ina ia vave
magalo I le palola, ae toalima na teena a latou talosaga, ao le isi
toalua na toe faaui I tua a la talosaga ona o ni mafuaaga e lei
faalauiloaina mai. E fa isi talosaga ua toe tolopo le soalaupuleina e
le komiti I le isi ana fonotaga e sosoo ai.
TALIA LE AVEESEA O LE TAUFAALEAGA AE TEENA LE MULILUA MA LE FAASOTOMA
Ua taliaina e le malo le fautuaga a le Komisi o le toe fuataiga o
tulafono a Samoa, ina ia aveesea le vaega o le tulafono o
soligatulafono, e molia ai se e na te faia ni faamatalaga e
faaleagaina pe tauleagaina ai se tagata. Peitai ua teena le fautuaga
ina ia faaleaogaina moliaga e pei o le mulilua ma le faa-sotoma. E
pei ona silafia e le mamalu o le atunuu, o le a alo atu le malo i nisi
o suiga tetele o le tulafono o soligatulafono, lea ua 50 nei tausaga.
Ua faaalia mai i lipoti e faapea, ua taliaina foi e le malo le aveesea
o le vaega o le tulafono e molia ai se tane ua teu ma faa-foliga o se
tamaitai, o se vaega sa uunaia malosi e le asosi a faafafine i a latou
folasaga auina atu i le Komisi. O loo atagia mai, o le a iai pea
soligatulafono o le mulilua ma le faa-sotoma i le tulafono, ona o ia
amioga e feteenai ma le faatuatuaga kerisiano a tagata Samoa.
FAALEAOGAINA LE TAGI A LE TIAMAA FAASAGA I LE RSA BAND
Ua le faaauauina e le faamasinoga maualuga a Samoa le tagi na
faauluina atu e le taitai o se tasi o aufaipese iloga a Samoa, le
Tiamaa mai Toamua, le susuga Nuualiitia Fafo Aulalo e faasaga I le
faili a le RSA e faapea sa latou pueina ni fatuga a le Tiamaa I se
tasi o a latou lipine ma CD sa faatauina atu I le atunuu lautele. O le
vaiaso na tea nei na fofogaina ai lea mataupu I le faamasinoga
maualuga sa faafoeina e Faamasino Sili Patu Tiavaasue Falefatu Sapolu.
Na finauina e le loia a le itu o lo o faasaga I ai le tagi, le
pisinisi o le Tatiana lea e aofia ai le faili o le RSA e faapea, ua
tatau ona faamuta le faaauauina o lea mataupu ona ua tuai ona faaulu
le tagi a le itu tagi. I lalo o le tulafono, sa tatau ona faaulu le
tagi I totonu o le ono tausaga talu ona uma ona pueina a latou lipine
ma CD. E ui ua le faaauauina lea mataupu I le faamasinoga, na faaalia
e Nuualiitia Fafo Aulalo, o le a latou le nofoai ai I le avea I le
tulafono o se tasi e toe pueina a latou fatuga e aunoa ma se
faatagaga. Na saunoa Pagamalie Iopu Faivalu, o lo o I ai le fuafuaga a
le latou aufaipese e toe pueina se latou CD e toe faafou uma ai a
latou fatuga tuai.
POPOLE LEOLEO I LE FAATUPULAIA O LE MARIUANA I SAMOA
Ua lipotia mai le faapopoleina o le matagaluega o leoleo ma falepuipui
ona o le faatupulaia o I latou ua maua o lo o taumafai e faatau atu le
laau faasaina o le mariuana I tagata lautele. Na faaalia e le komesina
lagolago o leoleo, le susuga Leaupepe Fatu Pula e faapea, e toatele I
latou na latou pueina ma molia I lenei vaitau o aso malolo o le
kerisimasi. E ui e le I mafai ona ia faailoa mai se fuainumera mautu,
na ia faaalia le maoa’e o I latou sa mafai ona pueina ma molia e
leoleo I le faaiuga o le vaiaso na tea nei. Na taua e Leaupepe, e I ai
nisi sa latou maua o taumafai e faatau atu mariuana I tagata lautele I
le uafu I Mulifanua. Fai mai a ia, e foliga mai o lo o taumafai ia
tagata ina ia auina faanana atu mariuana I le motu tele I Salafai. Na
ia faamaonia foi e faapea, e toa 15 I latou na molia I le faaiuga o le
vaiaso na tea nei I le ave taavale faasua’ava.
E leai ni faalavelave tau taavale matuia na tulai mai ma e leai foi nisi na maliliu pe manua tigaina. Na faaalia e Leaupepe, na molia ia ave taavale ina ua feula le paluni (breathalyzer) ma mautinoa ai le ova o le ava malosi ua tagofiaina. Mai le toa 15 ua molia, e toa 14 e mai Upolu ma le toatasi mai Savaii. O le a faaauau poloka a leoleo I magaala eseese seia oo I le aso 6 o Ianuari 2012.
Saunia: LAF/Naenae Productions