Ads by Google Ads by Google

Tala i Vaifanua

4 Tausaga Polokalama o le CHL

 

I le atoaga o le fa tausaga talu mai ona fa’atautaia le polokalama o le CHL - Soifua Maloloina o le Fanauiti, na toe o’o mai ai tama’ita’i na ulua’i malaga mai e fa’ao’o mai lea tautua Dr Rachael Novotny ma Dr Marie Kainoa Fialkowsky mai le Iunivesite o Hawaii i Manoa, lea fo’i ua toe o’o mai ina ia mautinoa ua fa’aauau le polokalama i lona so’otaga ua tatau ai ona fa’atino galuega tau le fuaina o tino, le mamafa ma le lapopo’a o fanauiti mo le 2 tausaga atoatoa.

 

I le fa’atautaiga o lea vaega o le galuega, ua latou a’otauina ai nisi o le fanau a’oga fa’a-Tausima’i a le Kolisi, fa’atasi ai ma isi sui uma o le Wellness ma le Land Grant e atoa ai le to’a 12 o i latou ua agava’a ma ua maua tusi pasi e fuaina ai le fanauiti mo fa’amaumauga mo’omia o le polokalama.

 

O le polokalama lenei o le taumafaiga malosi lea a le USDA-NIFA [National Institute for Food and Agriculture] ina ia taofia ai le Ova Mamafa o Fanauiti i fanau i atunu’u mamao ese mai Setete o le Iunaite Setete.

 

Ona o le latou fa’anaunauga ia matua maua se suiga tele i le mamafa o le fanau talu mai ona fa’atautaia lenei taumafaiga, o lea ua naunauta’i ai i latou ina ia mautinoa o lo’o sa’o lelei ona fuaina le mamafa o le fanau, lo latou u’umi ma le lapo’a o latou manava e fa’atusaina lea i o latou tausaga.

 

O le latou talitonuga, e ao ina vave amata mai i le tuputupu a’e o le fanauiti, ona fa’amasani i ituaiga o mea’ai, le tele o e aina e i latou, ma ia paleni a latou ‘aiga, ona alualu a’i ai lea ona tausia lelei o latou soifua maloloina. Ona e i ai le sao o matua i lenei taumafaiga atoa, o lea ua faia ai fo’i fetufa’iga ma matua ina ia taofia le so’ona fagaina o fanau i mea’ai e aoga mo le latou soifua maloloina lelei.

 

I le 24 masina lea o le fa’agasolo o le polokalama, e ao ai ina matua mautu fa’amaumauga o se aoga o lenei taumafaiga a’o tu lata ina atoa le lima tausaga o lo’o ulua’i fa’atupega na atofa mai e le USDA- NIFA talu mai Aperila 20, 2011.

 

Fa’ailoa mai e Dr. Rachael Novotny, “O le mautinoa ua tonu fa’amaumauga, e aoga tele mo le galuega atoa na fa’atautaia mai, peita’i, ole aotelega o galuega uma, e mautinoa ai ua fai se aoga o lenei galuega i le vaega o le atunu’u sa fa’atautaia ai, ma ia so’oupu lea galuega i nisi ma fa’aititia ai le so’ona mamafa o fanau a’o itiiti tausaga, ma e le’i u’umi fo’i i latou e talafeagai ma lo latou mamafa.”

 

Vaiaso Toto Ai La’au

 

O le vaiaso e toto ai la’au na fa’atulagaina i le poloa’iga fa’alaua’itele a Kovana Lolo M. Moliga mo le atunu’u mai ia Novema 17 se’ia o’o mai i le aso To’ona’i ua te’a, sa matua fa’atauaina fo’i e le Kolisi Tu’ufa’atasi - i lona vaega o le Land Grant lea e fa’afailele ai le tele o la’au e ‘aina o latou fua, fa’atasi ai fo’i ma la’au e aoga i o tatou vaomatua.

 

Ina ua to’ai taunu’u i lea itu o le auaunaga a le Land Grant, sa fa’afeiloa’ia le asiga mo ni la’au e toto e to’atolu o fanau a’oga i le Kolisi e tau’avea latou kosi o le Forestry & Aquaforestry.

 

E le gata la i la’au ua latou fa’afailele, ae ua fa’apena fo’i ona maua tiapula ta’i 10 pe lima fo’i, ina ia tali ai le mana’omia o tagata e fia toto ni ma’umaga o ituaiga talo nei e matua u’au’a lava a’ano.

 

“Pe na’o le 10 tiapula ua maua, e fa’afetai lava o maua, aua e fanau lava e le sefulu lea le ma’umaga tele pe a loto lava le tagata e fai lona ma’umaga i lea ituaiga o talo. O le isi itu, e lelei le 10 e mautinoa e alu atu loa toto, aua e le o tele ma fa’afefe tagata e toto talo.” O se tala ata lea a le susuga le Faifeau Ioane Tyrell sa ia asia lea ofisa mo ni tiapula, tamato, isalaelu ma ana laupele e toto ae a le fofoga taumafa o lona aiga, ma fagaina ai fo’i le Ekalesia i fa’atasiga.

 

E pei ona tau toe tima’ia ai le atunu’u, e sili lava ona lelei, ona e tausami sa’o i fua o la’au sa e totoina, aua ua e iloa patino e te le’i fa’aaogaina ni vaila’au i le tausiga o ou la’au toto, ma ua le a’afia ai fo’i lou ola ma lou aiga, ona o ia vaila’au eseese. Lona lua, o le tele lava o fuala’au ‘aina ma fuala’au e ‘aina mata o latou fua i au ‘aiga i le aso, o le lelei lea o le tausiga o lou soifua maloloina paleni.

 

O le vaega e lua o le vasega a le fanau sa fesoasoani e fa’ailoa mai ituaiga o la’au ma o latou aoga i le mamalu na asia le latou tautua, o le itu lea i fa’ato’aga e fa’aaogaina ai le suavai e toto ai. O le isi lea ituaiga fa’ato’aga ua fa’aulufale mai, ma e fiafia tele tagata nofo fale e faia, ona e mama ma e le tetele fo’i ni fa’ato’aga e faia, ae aoga tele mo toga latisi, ma isi fuala’au ‘aina fa’apena, aua  e vave tele ona selesele fo’i nei ituaiga fa’ato’aga.

 

Po’o le a lava lau la’au na toto, ae ua e amana’ia lea fo’i poloaiga fa’alaua’itele a le tatou tama o le atunu’u, mo se lelei o a taeao i a tatou fanau ma le lautele o le atunu’u.