Ads by Google Ads by Google

Tala i le Pasefika

LOKA LE TOATASI, SUESUE LEOLEO SAMOA PISINISI MAUA AI FUALAAU FAASAINA

Ua i lalo nei o le va’avaaiga a leoleo i Samoa ia se alii faipisinisi e 40 tausaga le matua, ina ua maua i lana pisinisi i Pesega ia ni la’au faasaina (mariuana) ma fuala’au faasaina (aisa).

O se osofa’iga fa’anana a leoleo i le pisinisi i Pesega ma le fale o le aiga i Faleula, na maua ai fuala’au faasaina.  Na ta’ua e le sui komesina o leoleo, le susuga Leaupepe Fatu Pula, sa maua se pauta (aisa) i le pisinisi o lenei ali’i, ma o lo o i ai se talitonuga, o iina na gaosi ai le pauta lea o le aisa, mo le fa’atauina atu.

O lo o faaauau pea suesuega a leoleo.

AMATA PM A TONGA - PENEFITI MO TAGATA MATUTUA

Ua fa’ailoa mai ua amatalia fo’i i le Malo o Tonga ona fa’atautaia ai le polokalama fesoasoani mo le tausiga o tagata Matutua o lea malo, ma o se sao lea o le ali’i Palemia o Tu’ivakano. O le masina o Oketopa ua fa’atulaga e amatalia ai ona maua e tagata matutua le ta’i $65.Pa’aga ta’i masina ma maua. O i latou ua agava’a ai e ta’i 75 tausaga ma sili atu, ma o se polokalama fa’apenisione ua saunia e le Malo mo i latou ua tinomatutua o le atunu’u.

O le malo fo’i o Samoa le isi malo o le Pasefika o lo’o maua nei ituaiga penefiti e o latou tagata matutua, fa’atasi ai ma teritori o le Malo tele i le vasa pasefika.

6 MALILIU VA’ALELE PA’U - AUSETALIA

I tala fa’asalalau mai a le Associated Press ua fa’amautu mai ai, le to’aono sa i ai i le va’alele na umi o sailia i Ausetalia, ua mautinoa ua maliliu uma, ae o le va’alele na maua ane i le itu i saute o Kuiniselani.

O le tala mai, na leiloa mai lava lea va’alele, ina ua mae’a fa’ailo mai o lo’o i ai se fa’aletonu i lana malaga i le aso Gafua na te’a nei. Na malaga mai Monto mo Caboolture i Brisbane i matu ma sa amatalia sailiga ina ua maua lea fe’au fa’avauvau.

Na iloa mamao atu e le helikopa le tino o le va’alele De Havilland Dragon DH-84, o le lona fa o va’alele o lea ituaiga o lo’o fa’aaogaina pea i le lalolagi atoa, ma sa va’aia i le togavaomaoa i le  aso Lulu.

Ua fa’ailoa mai e le vaega saili mo lea va’alele, “E leaga tele le foliga mai o le va’alele ma ua mautinoa, e leai se tasi e mafai ona ola mai o le aumalaga sa i ai.” Ua fa’ailoa mai atili, “O foliga mai o le va’alele, ua matua malepe atoatoa, e le tatau ai ona i ai se tasi e sao mai lea ituaiga o va’alele pa’u.” O se tala lea mai le Australian Maritime Safety Authority[AMSA].

O lo ua mae’a fa’ailoa atu i aiga o nei sui e to’aono sa malaga i le va’alele lea, e aofia ai ma le pailate, aua o lea ua maua ane le tino o le va’alele ua matua salalau lava i le ogaeleele e latalata i le fa’atanoa e 160km le mamao mai Brisbane.

FAIGAFAIVA MA SOSIA O LE GATAIFALE O TONGA

I Nuku'alofa, Tonga :  Ua fa’ailoa mai le fa’aiuga o lenei fo’i tausaga fa’aletupe ia Setema 30, 2012, ae ua atoa lelei le 10 Laisene ua mae’a fa’atagaina ai ona auina atu i fafo le “gau ma le fugafuga” e fa’atau atu i maketi i fafo e i ai Saina ma Iapani.

O nei laisene ua taua’aoina lava i tagata nu’u o le Malo o Tonga, ina ia alu sa’o le tamaoaiga o puna’oa o le atunu’u i ona lava tagata faifaiva. Ua fa’ailoa mai e matua tele na’ua le seleni e maua e le tagata fagota e tasi, ona o nei puna’oa o le gataifale. A’o isi malo uma o le Pasefika, o lo’o latou fa’asaina le fagota e fa’atau atu i fafo o le atunu’u nei sosia o le gataifale, ae ua taga lava ona fagotaina e o tatou tagata mo lo latou fofoga taumafa, ma e le mo’omia ai ni pemita e faia, ae ua na’o le laisene fagota o le tagata faifaiva.

saunia: Leua Aiono Frost