Ads by Google Ads by Google

Tala ‘oto’oto o le Pasefika

MALEMO SE TAMA’ITA’I NIU SILA I LE LOTO SAMASONI I SAMOA

O se tama’ita’i Niu Sila na tafao atu i ona aiga i Samoa, ua maliu ina ua tafea ma malemo i le Loto Samasoni i le vaitafe o le Vaisigano lea e tu lata i Apia.  Ae o lo o tau sa’ili pea se tasi, na tafefea fa’atasi ma lenei tama’ita’i.

O se aiga e to’aono mai i Niu Sila, sa fai se latou ta’elega i le Vaisigano, ae tupu ai lenei fa’alavelave.  E to’afa i latou ua fa’ata’otolia i le falema’i.

Na ta’ua e le sui o le RNZI, le susuga Tipi Autagavaia, e le’i leva na taunu’u le tafaoga a lenei aiga, i Samoa, mai i Niu Sila.  Ma a’o faia se latou ta’elega i le Loto Samasoni, ae fa’afuase’ia ona pa mai le vaitafe.

PASIA E LEOLEO FITI TALOSAGA SDL MO LE FAIA O SE LATOU FONOTAGA

Ua toe suia nei e le ofisa leoleo a Fiti, se latou fa’ai’uga na faia muamua, lea na te’ena ai se pemita mo le Itu a le SDL, e fai ai se latou fonotaga e talanoaina ai le fa’avae fou a le atunu’u.

O le taitai o le SDL, o Laisenia Qarase, lea na fa’atula’i’ese fa’amalosi i le 2006, ma sa ia talosagaina se pemita ina ia mafai ai ona fono ta’ita’i o le latou itu, mo le talanoaina o ni fuafuaga e mafai ona fa’aulu e fa’atatau i le fa’avae.

Na te’ena le pemita e aunoa ma se mafua’aga, ae peita’i, ua mae’a ona toe iloiloina le talosaga, ma ua pasia nei.

I se pepa o fa’amatalaga mai i le Minisita o Feso’ota’iga, ua ta’ua ai e fa’apea, e mafai e so’o se fa’alapotopotoga ona faia a latou fonotaga, ae e ao ona pasia mai e le ofisa a leoleo pemita talosaga, aua le fa’amautuina o tulafono ma le saogalemu lautele.

FA’AMAONIA A’AFIA TAGATA TO’ALUA I TONGA I LE FAMA’I O LE TYPHOID

Ua lua ni tagata Tonga ua fa’amaonia mai le a’afia i le fa’ama’i o le Typhoid, o ulua’i tagata mama’i lea o lenei tausaga.

Na ta’ua e ni tagata atamamai e fa’apea, o le a fa’aauau pea ona i ai lenei fa’ama’i i totonu o le malo o Tonga, se’ia vagana ua mafai ona togafitia uma i latou o lo o feoa’i ma le vairusi i totonu o latou tino.

Na ripotia e le ofisa leitio i Tonga, le a’afia o se ali’i talavou ma se ‘alu’alutoto e lima tausaga, mai i Tatakamotonga, i lenei fa’ama’i, ma ua aveina atu nei i la’ua i le maota gasegase i Vaiola mo togafitiga.

O lo o i ai se talitonuga, na mafai ona pesi nei fanau i le fa’ama’i ona o matua ma ua i ai fo’i se talitonuga, o lo o i ai ni tagata i Tongatapu o lo o tau’aveina lenei siama, ae e le o fa’aalia ni uiga mama’i.

Ua fa’asaina nei e le Minisita o le Soifua Maloloina, le toe faia o ni fiafia tele ma o le a su’esu’eina fo’i aiga ma uo a nei fanau ua a’afia i le typhoid.

FA’ATE’A E LE PALEMIA O LE ATU SOLOMONA IA NI FAILAUTUSI E TO’A 11

E to’a 11 lelei ni failautusi tumau ua fa’ate’a e le palemia o le atu Solomona mai i a latou galuega.

O lo o taumate sui o vaega fa’asalalau e fa’apea, o le mafua’aga o lenei gaioiga, o se vaega o taumafaiga a Gordon Darcy Lilo, e fa’amamaina ai totonu o le malo.

Na ta’ua e le sui o le RNZI i Honiara e fa’apea, e le o manino tonu le mafua’aga o lenei gaioiga.  O lo o i ai se masalosaloga, atonu e mafua ona o le gaioi a nei failautusi, ae atonu fo’i ua mafua ona o tulaga fa’apolokiki.

Source: Radio New Zealand