Ads by Google Ads by Google

Tala ‘oto’oto mai Samoa

LAVEA TA’AVALE I LE SAOASAOA

O se pikiapu a le kamupani o le Origin Energy, sa lavea i le Aso To’ona’i na se’i mavae tu nei, i Vaitele.  E pei ona ta’ua e se molimau, sa fai lava sina saoasaoa o le ta’avale a le Origin Energy ma na le iloa ai ua tu le taxi la sa i luma atu.

E leai se tasi na fa’amanu’alia i lenei fa’alavelave ma ua ta’oto atu lenei mata’upu i le  ofisa a leoleo.

GAOIA MEATOTINO A NI TAGATA SA NONOFO I SE FALETALIMALO

E to’atolu ni ali’i na fa’amautu i se faletalimalo i Savai’i i le aso 4 o Ianuari, e fa’atali ai le va’a usu e malaga mai ai i Upolu.  O nei ali’i sa malaga atu i Savai’i mo se maliu o se tasi o lo latou aiga ma na fa’ato’a malolo ifo lava i le faletalimalo i le 1:50 i le vaveao, ma fai ai loa se malologa.

Ae peita’i, na ta’ua e Leota Toma Patu, se tasi o le to’atolu lea, e maleifua mai i le 4 i lea vaveao mo le aga’i atu i le uafu, ua fiu e su’e lana telefoni feavea’i.  Ae fiu leisi sa o latou to’atolu e su’e lona ofuvae, na i ai i totonu lana telefoni feavea’i ma lana ato tupe.

E $350 (tupe Amerika) sa i totonu o le ato tupe ua leiloa.  Na ta’ua e Leota, na o latou o’o atu i le ofisa e ripoti lenei tulaga, ae peita’i, e le’i iai se tagata o i ai i le ofisa.  Ae o le taimi, na ta’ua e Leota, na o latou va’aia ai se ta’avale i luma o le pa, o lo o fa’ae’e lana pu ia alu atu se tasi e tatala le pa.

Na ta’ua e Leota, sa fa’amatala e le aveta’avale, e na te iloa le leoleo po lea e faigaluega i le faletalimalo ma na’o ia lava sa i le faletalimalo.  Na fa’aalia e Leota lona fa’anoanoa tele i lenei mea ua tupu ae sa ia fa’aalia lona agaga fa’afetai ona o lo o saogalemu i latou.

Ae sa ia ta’ua e fa’apea, o le taimi mulimuli lea o le a ia toe o’o atu ai i Savaii.  Sa ia ta’ua e fa’apea, e le popole tele i mea na gaoia, ae pau lona atugaluga, pe saogalemu ia faletalimalo mo tagata asiasi atu i Savaii.

Na te’ena e le pule o le faletalimalo ia tu’ua’iga ua faia fa’asaga i lo latou fale.  Na ia fa’ailoa mai, ua mae’a ona fai su’esu’ega a leoleo ma e leai se fa’amaoniga na faia e seisi o le latou aufaigaluega lenei mea.  Na ta’ua e le pule o le faletalimalo, o se taumafaiga lava e fa’aleaga ia le latou faletalimalo.

Na ta’ua e le pule o le faletalimalo, sa nonofo fa’atasi uma nei ali’i i totonu o le potu e tasi ma o lo o masalosalo leoleo, o seisi lava o i latou na faia le amio valea lea.

SU’ESU’E LEOLEO MATA’UPU I LE PEPE NA TAU FA’ATAU I LE $20

O se fafine o lo o tu’ua’ia na taumafai e fa’atau lana pepe mo le $20 i le vaiaso ua mavae, o lo o su’esu’eina nei e leoleo.  Na fa’amaonia mai e le sui Komesina o Leoleo, le susuga Le’aupepe Fatu Pula ia lenei tulaga.

E ui ina e le’i mae’a su’esu’ega a leoleo, ae na fa’amaonia e Le’aupepe le avea o lenei tulaga o le tau fa’atauga o se pepe, o se solitulafono.  Ae le gata i lea, ua fiu e toe su’e le fafine i le nofoaga na masani ona maua ai i Apia, ua leai seisi.

Ua te’ena foi e le fa’alapotopotoga a le SVSG (Samoa Victim Support Group) ia ni fa’amatalaga a tagata lautele, e fa’apea, o lenei mafine e leaga le ulu.  Na ta’ua e le peresetene o le SVSG, o Lina Chang, e tusa ai ma se ripoti na tu’ufa’atasia e lo latou ofisa, ua fa’amautu ai le malamalama lelei o lenei tina e tusa ai ma ana gaioiga.

Na fa’amatala e Chang e fa’apea, na sulufa’i atu le to’alua o lenei fafine i lo latou ofisa mo se fesoasoani, ona o lo o mana’o e fa’atasi lo latou aiga ma le la pepe ma o lo o taumafai nei le SVSG e fesoasoani i lenei aiga.

Na fa’aalia e le tama’ita’i peresetene lona tete’e i lenei tulaga, o le tau fa’atauina o le pepe mo le $20.

O le ripoti i lenei tina sa taumafai e fa’atau lana pepe, sa salalau ia Oketopa, a’o ma’itaga o ia.  Sa nofonofo ai o ia i luma o le faleoloa o Chan Mow ma taumafai e fa’atau atu lana pepe i tagata feoa’i mo le $20.

Aumai: Samoa Observer

AMATA NA TA’UVALEA TAGATA FAIGALUEGA SAMOA

Na ta’ua e se tama’ita’i faipisinisi, ua lata i le 20 tausaga talu ona fai lana pisinisi, ua sili ifo ia te ia le fa’afaigaluega o tagata Filipino ma tagata Fiti, nai lo le to’atele o tagata Samoa, ona o le leaga o le galue.

Na saunoa le pule o le Le Vai Ltd., o Fatima Strickland, e to’afitu ni isi o lana aufaigaluega sa ia fa’ate’a i le vaiaso ua mavae, ma tapunia lana pisinisi o le vaimama o vai taumafa, mo sina taii puupuu, a’o ia taumafai e toe saili ni isi ana tagata faigaluega.

Na talanoa fo’i Strickland i ni isi o faipisinisi ma ua latou fa’ailoa atu ia te ia, le tupu foi o lea tulaga i a latou pisinisi.  Na saunoa Strickland, ua fa’ateteleina lenei tulaga i tagata Samoa, ona o le le fa’amaoni i a latou galuega.

O lo o talitonu Strickland, e mafua lea tulaga ona o le malosi o u’una’iga i tagata Samoa i tulaga o fa’alavelave, lea e mafua ai ona o latou gaoia tupe.

Aumai: Radio New Zealand