Ads by Google Ads by Google

Tala ‘oto’oto mai Samoa

FILIFILIA TA’ITA’I FOU A LE EKALESIA METOTISI I SAMOA

I se sauniga lotu sa faataunu’uina i le amataga o lenei vaiaso i Faleula, sa fa’apea ona fa’afeiloa’i aloaia ai e le ekalesia Metotisi i Samoa, la latou ta’ita’i fou, le susuga i le fa’afeagaiga ia Aisoli Iuli ma le faletua ia Fuamoli.  Fa’apea ai ma le failautusi fou, le susuga i le fa’afeagaiga ia Apineru Lafai.

Na fa’atumulia lenei sauniga i sui o le ekalesia, aua sa le gata i le fa’afeiloaia o la latou ta’ita’i fou, ae fa’apea foi se fa’amavaega i le susuga i le Fa’afeagaiga ia Tupu Folasa II, lea sa avea ma peresetene, faatasi ai ma le susuga i le Faafeagaiga ia Vaiaso Eteuati, lea na avea ma failautusi o le ekalesia i tausaga ua tuana’i.

Sa molimauina e i latou uma na auai le faatautoga o Rev. Aisoli ma Rev. Apineru, e tusa ai ma o la vala’auga fou.

I lana ulua’i saunoaga fa’aleta’ita’i, na fa’aalia ai le agaga fa’afetai o Rev. Aisoli i le sususga Rev. Tupu e tusa ai fo’i ma lana tautua, i tausaga ua tuana’i.

E 34 tausaga ua tautua ai Rev. Aisoli i totonu o le ekalesia, lea na amata mai i le fa’apa’iaina o ia e avea ma Faifeau Fa’amaoni i le 1978, atoa ai i le avea o ia ma fa’auluuluga o le Sinoti i Amerika Samoa, i le va o le 1998 ma le 2005, ma aga’i atu ai i Safotulafai.

O le failautusi fou, na fa’au’u mai i le Kolisi a Piula i le 1972 ma galue i le Faletusi a le ekalesia se’ia o’o i le 1976, ona malaga lea i Ausetalia mo le fa’aauauina o ana aoaoga fa’a faifeau ma toe taliu mai ai ma avea ma faiaoga i le Kolisi a le ekalesia i Piula faapea ai ma Fiti.

TU’UA’IA E SE AIGA LE FALEMA’I I LE MALIU O LO LATOU TAMA

O le aso 23 o Iuni, i le 12 i le aoauli, na maliu ai i le maota gasegase i Motootua, le susuga i le Faifeau Tiakono ia Uikirifi Auelua mai i Fa’ato’ia, ma ua fa’aalia e lona aiga e fa’apea, o le fa’atamala o le falema’i, na mafua ai ona maliu si o latou tama.

Na fa’aalia e alo tama’ita’i e to’alua a Rev. Auelua, o Christina Vili ma Pata Silva, lea na malaga mamao mai i Las Vegas i Amerika, lo la le fiafia tele e tusa ai ma le tautua a le falema’i.  Ua fa’aalia e nei tama’ita’i, ua mafua na maliu lo la tama, ona o le pe fa’afuase’i o le eletise i le falema’i, ae le gata i lea o le le lava o tane okesene i le falema’i, i le aso na maliu ai lo la tama.

Na fa’aalia e le pule sili o le Ofisa o le Soifua Maloloina, le susuga Leota Laki Sio, i le Samoa Observer, i se taimi ua tuana’i, o lo o faia ni su’esu’ega i le so’otaga o le pe o le eletise ma le maliu o se tasi i le falema’i.  Ona o lo o i ai i Niu Sila ia le ali’i pule i le taimi nei, sa le’i mafai ona fa’amaonia pe o le su’esu’ega lea e fa’atatau i le maliu o le faifeau tiakono.  Sa le mafai foi ona maua mai se fa’amatalaga mai i le ali’i sui pule ia Paul Chang Wai.

Ae i se talanoaga a le Samoa Observer ma Christina Vili, sa fa’amatala ai e lenei tina, sa tulaga lelei lava mea uma i lona tama, seia o’o ina pe fa’afuase’i le eletise ma i sona talitonuga, ana leai lea fa’alavelave semanu o lo o soifua mai pea si ona tama.

E maliu le tua’a o Christina, ae ua i ai se fuafuaga a ona alo, mo le aveina atu o ia i Amerika mo sana talavai ma sa i ai se taumafaiga ina ia mafai ona fa’amanava le alii faifeau e aunoa ma se masini, ina ia mafai ai ona ave atu i fafo.

Sa fa’amatala e Christina, ina ua pe fa’afuase’i le eletise, na fa’aaoga loa e le falema’i se afi fa’aleoleo ae peita’i, e le’i umi ae pe le afi fa’aleoleo, ae e le’i toe ola mai lava le eletise.  Ae o le taimi lea, sa tau fa’aaoga ia tane okesene e fa’amanava ai lona tama.  Ae sa ta’ua e Christina, e aumai tane okesene, e leai ni okesene i totonu, aua sa ia lagona lava le fa’amatalaga, i le leai o se ea o sau mai i totonu o nei tane.  E le’i umi ona fa’amaonia le maliu o le tua’a o Christina, ae fa’ato’a toe ola mai le eletise, ae ua te’a le 12 i lea lava aoauli.

Sa ta’ua e Christina, i lena lima itula o tau togafiti ai lona tama, e leai se foma’i na o’o atu e siaki lona tama, po o se fa’amafanafanaga fo’i e tusa ai ma le tulaga na o’o i ai lo latou tama.

O lo o tau saili nei e lenei au uso se fautuaga mai i a la loia e tusa ai ma lenei mataupu.

LOKA MO LE 15 TAUSAGA INA UA MA’ITAGA AI SE TEINEITITI 14 TAUSAGA

E fa masina na faapologa ai e se ali’i 42 tausaga, le olaga o sona ‘niece’ e 14 tausaga, e ala i lona fa’amalosia o si nei alualutoto e faia uiga fa’afeusua’i, lea na i’u ai lava ina ma’itaga lenei teineititi, lea ua i lalo o le puipuiga a le fa’alapotopotoga a le ‘Samoa Victim Support’

Na ta’ua e le ali’i Fa’amasino Sili, le susuga Vui Clarence Nelson, sa tu’uina lenei teineititi i lalo o le va’ava’aiga a lene alii, o se tasi o lona aiga, ma sa tatau i lenei ali’i ona tausi fa’alelei ma alofa i lenei ‘alu’alutoto, ae le o le fa’apologa ia te ia ma fa’aaoga mo tuinanauga o lona loto.

O lenei fa’alave na amata mai ia Novema 2011, a’o nofo lenei ali’i i le aiga o le teineititi, se’ia o’o mai lava ia Mati o le tausaga nei.  Ae na fa’ato’a aliali a’e i luga, ina ua ma’itaga le teineititi.  Ae e o’o foi lava ina ua iloa ua ma’itaga le teineititi, sa i ai ni isi o lona aiga, sa le’i talitonu na mafua lea tulaga ona o lenei ali’i.

Source: Samoa Observer