Ads by Google Ads by Google

Tala ‘oto’oto mai Samoa

TALIA E LE PALEMIA LE VALAAULIA A LE IUNI LAKAPI A AMERIKA SAMOA

Ua talia e le palemia o Samoa, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi le valaaulia a le Iuni Lakapi a Amerika Samoa e tauala i le Mafutaga a le Malisi Sagato Iosefo i Amerika Samoa lea o lo o latou tuufaatasia le taamilosaga taitoafitu faavaomalo a le teritori, e malaga atu e molimauina ia faagatama faavaomalo i le masina fou.

O le aso Faraile na tea nei na feiloai ai le alii palemia ma le peresetene o le Mafutaga a le Malisi Sagato i Amerika Samoa, le afioga Toleafoa Isitolo Wulf, faapea sui o le mafutaga, le susuga Salausa Dr. John Ah Ching, Toleafoa Dr. Take Naseri ma Tauileave “Tonkaman” Toluono, i lona ofisa i Matagialalua. Na saunoa Toleafoa Isitolo, sa latou malaga mai e tauaao aloaia le tusi valaaulia i le alii palemia, o ia foi o le taitaifono o le Iuni Lakapi a Samoa, ma sei feiloai atu i le taitai o le atunuu aua o ia foi o se tama tuai o le Malisi Sagato Iosefo. Na ia faaalia, sa faapea ona talia ma le fiafia e Tuilaepa lea valaaulia ma sa ia faaalia foi lona faamoemoe o le a avea lea taamilosaga lakapi faavaomalo ma auala e faaleleia atili ai le tomai o alo ma fanau o le teritori i lea faagatama ua tautaua ai Samoa i le lalolagi.

O le taamilosaga taitoafitu ua tuufaatasia nei e le Mafutaga a le Malisi Sagato Iosefo i Amerika Samoa o lo o lagolagoina malosi e le Iuni Lakapi a Amerika Samoa lea o lo o peresetene ai le afioga i le Anavaotaua ia Te’o J. Fuavai faapea le taitaifono, le afioga Kovana Togiola Tulafono. Ua faaigoaina lea taamilosaga o le GMO Marist International Rugby Sevens ma o lo o faamoemoe e faataunuuina i le aso 13 ma le 14 o Aperila. Na faaalia e Toleafoa Isitolo, e lua au mai Niu Sila ua faamaonia lo latou auai, o au e taitasi mai Ausetalia ma Toelau, faapea au e lua mai Fiti o lo o tau faamautu i le taimi nei.

MALIU SE ALII SAMOA I NIU SILA, LEAI SONA AIGA I LONA FALELAUASIGA

O le aso Faraile na sei mavae atu nei na faia ai toe sauniga o se alii Samoa e suafa ia Molia Sio mai Vailoa, Aleipata, i Magele i Niu Sila, ma sa susunuina faaliu efuefu lona tino maliu(cremate). A o faagasolo le sauniga, sa matauina le leai o se tasi o lona aiga sa auai, e ui ua lua vaiaso talu ona faasalalauina lona maliu i leitio ma nusipepa faapea fesootaiga i luga o upega tafailagi, ina ia o atu ai lona aiga e ave lona tino maliu.

Peitai e ui i lea tulaga, na lagona uma e i latou sa auai le ootia alofa ma le tutufaatasi, o tagata Samoa ma le Pasefika o lo o faatofa atu i se uso, tuagane po o se tama ua le amanaiaina e lona aiga. Sa auai i lea sauniga le sui faipule o Magele i le palemene a Niu Sila, o se tamalii o Samoa, le afioga Su’a William Sio (e le aiga i le ua maliu), ma le konesula aoao o Samoa i Niu Sila, le susuga Faaolotoi Reupena Pogi. Ina ua maea le sauniga, sa faaalia e Faaolotoi ona lagona le talitonu i le maliu o se tagata Samoa ae le alu atu se sui o lona aiga e ave lona tino maliu pe auai foi i ona toe sauniga. “E ui o lo o tatou nonofo i Niu Sila, ae o mea uma e fai i lo tatou atunuu, e faavae i le aiga,” o le saunoaga lea a Su’a. “O se tulaga le manuia tele ona e mitamita tagata Samoa i o latou aiga ma o latou tupuaga e mafua mai ai suafa matai o loo tatou tiu ai.”

Na faailoa e le alii pule o le falemaliu ia nisi o faamatalaga e uiga i le ua maliu, ma o lo o taua ai e faapea, na fanau Molia Sio i Vailoa, Aleipata i le 1942. O lona tama o Sio Sio, ao lona tina o Va’ilua Sio. O Molia Sio e i ai lona atalii e suafa ia Viliamu Sio. Na faaalia e se tamaitai sa galulue faatasi ma le ua maliu e faapea, e i ai lona atalii matua i Ueligitone, ma isi tamaiti e toalua, o se teine ma se tama i se isi fafine ma e e tatau ona 14 ma le 15 o la tausaga i le taimi nei. i lana saunoaga, na faaalia e le alii pule o le falemaliu, “I le 1942 i le afioaga o Vailoa, Aleipata, na fanau mai ai Molia o lo o siomia e lona aiga, nuu ma le alofa.” Sa saunoa sa’o o ia i le pusa maliu o Molia e faapea, “O Molia lenei i le aso. E ui e le o i matou o ou toto ma aano, ae matou te siomia oe i le alofa lava lea e tasi. Matou te siomia oe e pei o lou aiga potopoto ma lou nuu. Matou te siomia foi oe ona o le sootaga le vaaia o tagata Samoa ma le Pasefika, ma tagata o le aai o Onehunga lea sa e alala ai. Na tauaveina le sa o Molia Sio e alo ma fanau a Samoa o lo o galulue i le ofisa o leoleo i lea vaega o Niu Sila.

FAALEAOGA MOLIAGA FAASAGA I LE KOMESINA O LE TINEI MU

Ua faaleaogaina nei e le faamasinoga faaitumalo le moliaga o le faaoolima faasaga i le komesina o le ofisa o le tinei mu, le susuga Seve Tony Hill ma na tuua e ia le fale faamasino ma le fiafia i le aso Faraile na tea nei. Na toe faaui i tua e leoleo le tagi o le faaoolima faasaga ia Seve ina ua le auai i le faamasinoga le molimau autu ona o lo o i Niu Sila. Na faaalia e Satini Solomona Natia o lo o tulai mo le itu a leoleo e faapea, na logoina le latou ofisa e lea alii e le mafai ona auai mai o ia i le iloiloina o lea mataupu i le faamasinoga i se taimi o lenei tausaga.

Sa faapea ona ia talosagaina le soloia o le moliaga faasaga ia Seve ma sat alia lea talosaga e le tamaitai faamasino o Mata Tuatagaloa. Na tulai le loia a Seve, le susuga Leota Raymond Schuster ma ia faamanatu e faapea, o le taimi mulimuli sa iloiloina ai lea mataupu i le faamasinoga, sa faaalia e le itu a leoleo e faapea, e taunuu lava le faamasinoga. O le tulaga lea o lo o talosagaina ai e Seve le totogiina atu o se tinoitupe e leoleo ia te ia ona o lona taimi na faaaluina i lea mataupu. Peitai na tali Faamasino Tuatagaloa, e leai se faamaumauga o lea talosaga a Seve. Ae sa finau lava Leota o ia na faia lea talosaga mo Seve i le taimi mulimuli sa iloiloina ai le mataupu. Mulimuli ane, sa toe talosaga Leota ina ia faaulu se faamanatu mo lea tinoitupe ma sa talia.

TUUFAATASIA E LE OFISA O AUSETALIA I SAMOA POLOKALAMA FAAMALOSITINO

O lo o faatautaia e le ofisa o le komesina maualuga a Ausetalia i Samoa se polokalama faamalositino i aso Toonai uma e faataua ai le soifua maloloina lelei ma o lo o ogatasi ma sauniuniga a le atunuu e faamanatu le 50 tausaga o lona malo tutoatasi.

O lenei polokalama ua faaigoaina o le G’day Samoa Fun Run/Walk ma e faataunuuina i aso Toonai taitasi. Ua matauina le toatele o le mamalu o le atunuu i soo se augatupulaga ua auai i lea polokalama faamalositino lea e filifili ai le tagata pe savali pe tamo’e e le gata mo le soifua maloloina lelei, ae faapea foi ona o le mananaia o meaalofa ua saunia e le ofisa mo i latou e savavali. O aso toonai um ape a maea le savaliga/tamo’ega, ona alo lea i le malu o le taeao ua saunia e le ofisa faapea tufatufa faailoga.

O le faailoga autu o pepa malaga e lua alu ma le foi mai i Ausetalia ma o le a faalauiloaina i le vaiaso e faamanatu ai le 50 tausaga o le tutoatasi o Samoa ia Iuni. O le aso Toonai ananafi na faamanatu ai foi ma le Aso Faavaomalo Mo Tamaitai poo le International Women’s Day.

FIA FAAAOGA E SE KAMUPANI FAIFAIVA A TAIWAN LE UAFU I MATAUTU

Ua faailoa mai i le malo e se kamupani faifaiva mai le atunuu o Taiwan, lo latou naunautaiga e fia faatu so latou nofoaga e fasi ma faaputu ai a latou faiva i totonu o le atunuu. Ua faamautu mai e le minisita o le matagaluega o faatoaga ma faigafaiva, le afioga Le Mamea Ropati e faapea, o lo o saili mai e le kamupani o le Yu Yo se faatagaga latou te faaaogaina ai se tasi o fale i le uafu faavaomalo i Matautu mo lea faamoemoe. Na ia faaalia, ua maea faaaogaina e lea kamupani le uafu a le atunuu e fai ma nofoaga tutotonu e uta mai ai ana faiva i vaa fagota laiti o lo o taape solo i le itulagi nei.

E tailua lava masina ma agai mai i Apia le vaa tele a lea kamupani e ao atu le faiva o lo o faaputuputu iinei na agai mai ma vaa fagota laiti. Na faaalia e le alii minisita o faatoaga ma faigafaiva, o lo o fia faatu e lea kamupani se latou nofoaga tumau e faaputu ai o latou faiva ina ia vave ona toe agai ese atu vaa fagota laiti ma o lea nofoaga e mafai ona mulimuli ane avea ma sa nofoaga e fasi ai i’a ma faaaogaina e lo tatou atunuu.

TOE TOLOPO LE FAAMASINOGA O ALII NA GAOIA LE $1.4 MILIONA TALA

Na tulai i luma o le faamasinoga maualuga ia alii talavou e toalua lea o lo o molia i le moliaga o le gaoi a o avea ma tagata faigaluega i le ofisa o le tiute. O nei alii e toalua o Eneliko Tui, 22 tausaga le matua mai Fagalii-uta, ma Amosa Laautalatala Feausi, 19 tausaga le matua mai Fasitoo-uta. O le lua vaiaso talu ai nei sa molia mai ai nei alii ina ua la avea le tinoitupe e $1.4 miliona tala, o se tupe a le ofisa o le tiute sa fuafua e ave e teu i le faletupe. Ae peitai, e lei faia e ia alii lea tulaga ma o la avea ai loa le tupe i le fale.

O le aso lava na sosoo ai na suesue ai e leoleo i laua nei ma toe tuu atu ai le isi vaega o le tupe. Ua faamaonia mai e le sui pule lagolago o le ofisa, le afioga ia Afoa Ray Pereira ina ua fesiligia pe ua toe maua atu le isi vaega tele o le tupe na leiloa. Ae peitai nao le $3,200 o lo o tau sailia pea. O lea tinoitupe na ave e ia alii e tusa ma le $35,000 le tinoitupe lava sa i ai, ao le isi vaega tele o le tupe mo siaki. Ua toe tolopoina nei lea mataupu i le aso 12 o Mati e aunoa ma se la tali atu i moliaga faasaga ia i laua, ina ia sailia mai ai ni a loia.

O loo faatautaia lea mataupu e le afioga Faamasino Sili Patu Tiavaasue Falefatu Sapolu ma o lo o taofia pea i laua ua molia e leoleo.