Ads by Google Ads by Google

Tagata Sulufa’i i Ausetalia - Malaga Atu i Va’a

O lo ’o ua i ai talanoaga i le va o le Malo o Ausetalia i ona ta’ita’i ma le vaega a le Itu Agai a lo latou malo lava, i ona ta’ita’i, ina ia soloia pe maua se fa’ai’uga mautu e tasi, i se nofoaga e ao ina toe fa’aleleia mo le fa’atumauina ai o tagata sulufa’i mai isi malo o vevesi i taua ma fevaevaea’iga, lea ua o ane i va’a i o latou uafu ma taulaga.

O le ali’i Minisita o Femalaga’iga a Ausetalia Chris Bowen, ua ia tu’ua’ia le Itu Agai o lo latou malo ina ua matua le taumafai ane e talanoaina fa’atasi ma le faigamalo o lo ’o tula’i ni aiaiga tamau e mafai ona fesoasoani ai i le to’atele o tagata sulufa’i ua o’o atu i gataifale i Ausetalia.

Peita’i, ua fa’ailoa mai e le ali’i o Scott Morrison o le Itu Agai, ua mafua ona le maua se fuafuaga fa’ata’oto vave mo lea mata'upu, ona ua le faia e le malo se fa’ai’uga vave ina ia fesuia’i nei tagata sulufa’i ma Meleisia.

 

O le fesuia’iga lea o tagata sulufa’i ma Meleisia, sa faia mai se fa’ai’uga a le Fa’amasinoga i le tausaga ua te’a, e le o tusa ai ma aiaiga o le tulafono pe afai ae faia e Ausetalia lea fuafuaga mo tagata sulufa’i.

 

Na faia se fonotaga a le Itu agai o le Malo ma le faigamalo e tusa ai o se mea e ao ina faia i le fa’ateleina pea o i latou e sulufa’i ane i Ausetalia i masina ta’itasi, ma ua fa’atumulia fo’i nofoaga sa mae’a tapena e nonofo ai i latou uma nei.

O lo ’o taofia uma lava nei tagata e Ausetalia, ma ua fausia fa’apitoa nofoaga i le lau'ele'ele o Ausetalia lava, ae o isi ua fa’anonofo i le Motu o Kerisimasi i nofoaga fausia fa’apitoa e tausi ai i latou e le Malo.

O le talanoaga mulimuli lava a le Faigamalo a Ausetalia ma le Itu Agai na fa’ai’uina lea ia Tesema 2011, ma ua tasi ai le fa’amoemoe e fa’aauau pea ona fa’anonofo i latou i le motu i Kerisimasi. O isi sa toe manana’o e toe tatala ma fa’atautaia le nofoaga i Nauru, e fa’anonofo ai ni isi tagata sulufa’i e toe maua ane mulimuli, ae sa matua tu’i fesili e le vaega a le Labor lea faiga.

Ua fa’ailoa mai, e ui la ina e le’i maua mai se ‘autasiga o lea mata'upu, ae ua mae’a va’aia le vaega a le Matagaluega o Femalaga’iga a Ausetalia ua latou toe asia le nofoaga i Nauru sa fa’atuina i lea fonotaga.

I se va’aiga i le faitau aofa'i o i latou ua sulufa’i atu i Ausetalia e tusa ma le 41% ua si’itia ai lea faitau aofa'i mai le tausaga e 2010 -2011 mai le 6412 i le aofa'iga e 9044 tagata sulufa’i. Mai lea faitau aofa’i i le 2012 ia Ianuari 23, ua i ai nei le 3203 i 'ele'ele o Ausetalia ae 842 ua nonofo i le Motu o Kerisimasi.

O le fesuia’ia o i latou e sulufa'i ma Meleisia, ua fa’ailoa mai e Ausetalia, ua sili lea mo le fuafuaga a le Malo e ao ina faia ia i latou sulufa’i mai. O lea faiga, e i ai lava le laina o telefoni ma feso’ota’iga ma le Ofisa o le a fa’atuina e fesoasoani ia i latou na sulufa’i.

Peita’i, e 800 e fa’ae’e e Ausetalia e fa’ao’o i Meleisia e nonofo ai, ma toe tau silia ai latou aiga i Initonesia lea na o 'ese mai ai. Ae toe avatu e Meleisia i Ausetalia le 4,000 o tagata Sulufa'i i Ausetalia i le 4 tausaga.

Peita’i i le tausaga ua mavae, sa le talia ai e le vaega o fa’amasinoga a le Malo o Ausetalia le atunu’u o Meleisia e avea i ai ni tagata sulufa'i ona e le’i sainia e Meleisia se fa’atuina o le nofoaga fa’apitoa mo tagata Sulufa’i i lo latou malo.

Ua le gata ina fa’ao’o atu nei vaega sulufa’i i Meleisia, ae ua i ai le Komisi fa’apitoa a le Palemene e va’ai toto’a i le tausiga o nei tagata sulufa'i i Meleisia ma la latou laina o feso’otaiga e mafai ona vala’au mai ai so ’o se tasi o taofia i nei nofoaga, pe afai o le a lelei lava le tausiga o i latou.

E le o fiafia le faigamalo a Ausetalia i la latou Itu Agai, ona o le fa’aumiumi o le taimi e nofo mafaufau ai e tusa o lea mata'upu, ae le fa’avave le faiga o fa’ai’uga ma le tuai ona gaoioia le fuafuaga e mautu i ai manatu, Aua o le fa’afo'ia o le fa’afitauli lea e manatu i ai le Itu Agai, o le toe fa’afo’i sa’o lava o va’a na malaga mai ai tagata sulufa’i, ia le talia i latou, le talia fo’i ma le feutaga’iga ma Meleisia.

saunia: Leua Aiono Frost