Ads by Google Ads by Google

Toe Tala i Ta’aloga Kirikiti o le Sisigafu’a 2017

O le Siamupini 2017 i le Liki Kirikiti a Alii i le Sisigafu’a Amerika Samoa, o le au a le “Pisisami” mai Vaitogi. Malo le finau, malo fo’i le fa’atamasoali’i, o lena ua ‘iu le tausinoaga, ma ua e manumalo ai nei! [ata: THA]
tusia: THA

Ona o lenei le toe avanoa e molita’i atu ai le fa’afetai i le Kamupani sa latou sapaia lenei tautua, e toe fa’afetai atu ai i le Bluesky Communications i le Pulega ma le Aufaigaluega. Fa’afetai i la outou tautuaina mo le atunu’u e ala i lenei ituaiga o tala fa’asalalau.

E momoli atu fo’i fa’amanuiaga i le tou kamupani, ia manuia mea uma e tou te aga atu i ai, ma le agai i luma i taumafaiga a la outou kamupani e tautua ai le mamalu lautele o lea atunu’u.

Ta’aloga Faitaulia Sailing o le Siamupini:

PISISAMI, VAITOGI vs. FETULELE, TULA

“Ua mapu’e nei le matila ma ua pa mai i Papaofo” le ta’aloga na faia nei i le aso Lua i le va o le Fetulele ma le Pisisami i se ta’aloga matagofie ma le umi, i le tauvaga na su’ega siamupini a tama po’o ali’i.

Le ta’aloga ua tele na fesuisuia’i le fa’alogona i tapuaiga, i le alumaga o le ta’aloga, o se isi taimi ua fa’amalieina le tapuaiga a le falelima i Sisifo, e tapua’i i le ‘Pisisami’.

Ia ua talie le falelima i Sisifo, ae o isi taimi fo’i, ua talie ma fiafia le tapuaiga a le falelima i Sasa’e, aua o le ta’aloga lea ua fai falelima le ta’aloga, ua le gata ia Vaitogi ae ua tapua’i uma i ai le falelima i le ‘au a le Pisisami.

E fa’apena fo’i le itu i sasa’e o le malae ta’alo i Vaovai i Fagaalu, ua tumu mai le tapuaiga i tagata e o mai le falelima i Sasa’e, ae ua le na’o Tula.

Peita’i e i ai nai mea fa’ate’ite’i na tutupu i le ta’aloga lea mai le aumaimoa e onana ma o atu i le malae. E ui ina ua oo i le toe ta’aloga ae tupu mai lea tulaga, ua leai fo’i se fa’atonuga malosi e toe fa’ao’o atu e le Komiti i ‘au kirikiti ina ia le toe oo mai i latou ua fa’asua’ava i ta’aloga ma o mai e latalata i le flapie o le Komiti.

E foliga mai e tapua’ia e lea sui le ‘au le au a le Fetulele. O le taimi lava e maua ai se ta lelei a le Fetulele, e osooso ai le ali’i ma vala’au leo tele ana fa’aupuga, “Magaia lou ka!”

Na faia le tiute o le Komiti, peita’i, na mafai ai lava ona malolo lelei le ali’i ma tapua’i filemu.

Ae e iloa ifo, e sau le taule’ale’a  mai le falelima i Sisifo, ae ona ua ona tele, le mea lena ua so’ona vala’au solo ai ma fa’alavelave i ‘au tapua’i. O le oo atu o le tasi ali’i ma fai atu i ai le isi ona lena, “E sese le ‘au lega e ke kapua’i ai, o le Vaikogi lea e ke’a…!!!.”

Ia ma o le pau lena o le mea sa tau aliali mai i le taimi atoa o lena ta’aloga faitaulia.

I le tataga a le Pisisami, i le amataga o le taimi na tata ai, e 15 ‘ai ae fa’ato’a 1 le pe, ia ona alu ai lava lea fa’apena, e o’o ‘ai i le 42 ae fa’ato’a 4 fo’i le pe. O lona uiga e ta’i 10 ‘ai a le tagata pe e to’atasi.

Na alu lava lea o le ta’aloga, na tau su’e mai lava pa’uuga a fa’ate’a i le lelei o ta o le ‘au a le Pisisami, e o’o lava ‘ai i le 82, ae le la fa’ato’a 7 le pe.

Alu ane le tama o Kasa e sui mai le te’a a Sam i le isi taimi, ae sui e Fala le te’a a Tanielu, o le tau su’e lava po’o le fea le mea e maua ai pa’uuga, e pe pe tasa ai le ta a le Pisisami.

E maua le 100 ‘ai a le Pisisami, ae fa’atoa 11 le latou pe, o lona uiga e alu le tagata pe ae ua ta’i 9 latou ‘ai.

O le taimi lena na pe ai le tama ta lelei lea o Marcus a le Pisisami, lea na sapo mai lona ta i luga o le pakaga, ao le tama fo’i lea e ‘ai silia i le tausaga atoa lenei, e 59 ona ‘ai i le liki.

Le fiafia o le Fetulele ina ua pe Marcus, ae fa’atoa 2 ‘ai, ae galo ai ua tula’i uma mai i si tama ta a le Pisisami, i le ta’aloga atoa lea. [Le pei o le tausaga lea ua te’a nei i le latou ta’aloga su’ega siamupini fo’i ma le Mosiula, na ona pe lava o Marcus, na pa’u ai fo’i ma le sipili o le Pisisami.]

A’o le ta’aloga lea, ua tula’i uma mai le latou ‘au, e sapasapaia le na’o le 2 o ‘ai a Marcus.

Ia o le taimi fo’i lea, ua lelei le talitua’a a le Fetulele, ua maua fo’i pa’uuga a fa’ate’a, i le sui vave mai o le tataaga a le Pisisami, e to’avalu [8] pe, ae maua ai ‘ai na’o le 39.

A fuafua atu i ai i le tagata ta ia e to’asefulu-tasi [11] lea na muamua mai, e maua i latou ‘ai e 100. O lona uiga ua sui mai i le [9.09] i le [6.00] ‘ai a le tagata e to’atasi a le ‘au ta. Lena na maua ai ‘ai e 139, ae 19 pe.

Na manaia le ta o le tamua a Pisisami o Jr Sitau, e 10 ona ‘ai, ma le tama o Solo e 17 ‘ai, na lelei mai le tama lea o Albert e 10, ia na manaia foi le ta a Solo [matua] e 17 fo’i ana ‘ai.

Na ta fo’i a Renzo lea na maua ai ‘ai e 14, ia ma le tama lea o le fa’atuatua o Wesley na maua fo’i ‘ai e 14.

Na matua sauni fo’i le ‘au ta lelei a le Fetulele i le tulia o ‘ai o le Pisisami e 139.

O le taimi na tata ai Fetulele, na matua maimoaina ai se ta’aloga matagoie aua ua moni ai le fuaitau “o le fetauiga a Toa e toalua,” aua a fuafua i ai o le ‘Vikings’ e tele lava ina ao’oga uma ai le fanau mai i Fagaitua ma le Falelima i Sasa’e atoa.

A’o le Tafuna High School, e tele a ina ‘ao’aoga ai le fanau e o mai i Vaitogi, ia o le fetauiga a toa o le sami “Le Vikings” ma le “Toa o le Lau’ele’ele - Le Warriors.”

E le’i tu’u mamaina e le Fetulele le ta’aloga i lana talitua’a, na fa’atoa maua le latou pe ina atoa latou ‘ai e 26, ina ua pe le isi tamua, le ali’i o Pitoau lea na ta ona ‘ai e [20].

Ona tau su’e mai fo’i lea e le Pisisami se mea e tape mai ai le ‘au ta a le Fetulele latou. Aua ua fa’atoa va’aia lea o se mea fou i ‘au talitua’a uma e lua, ‘ua matua’i tele polo ua pa’u’u i talitua’a uma nei talu ona fai mai le Liki.’

E fitu [7] polo na tatau lava ona maua e le talitua’a a le Fetulele, ae 9 polo na pa’u’u i le Pisisami,

Le fa’asologa i le taimi na ta ai le Fetulele, na manaia fo’i le ta a le tamua, a’o taumafai mai le fa’ate’a a le Pisisami e su’e mai ni pe.

Na maua e le ta a le Fetulele ‘ai e 26 fa’ato’a pe ai loa Pitoau, ia ona alu o se alu lea o le isi taimi atoa o taumafai lava le talitua’a a le Pisi e tau su’e mai se isi pe.

I le alu alu le ta’aloga, ina ua tele polo e pa’u’u i le talitua’a a le Pisisami, ae ua alu atu ‘ai a le Fetulele i luga i le 100 ‘ai, ae fa’ato’a sefulu lua [12] pe, ma ua fiu fo’i le fa’ate’a e su’e se pe.

O le taimi lena ua pei lava a tu’u e le Pisisami le ta’aloga i le Fetulele, pau a le mea e na’o le fa’ataunu’u lava o le ta’aloga i le mea ua tupu mai.

Ae le’i tu’ua ai le fa’amalosi atu a tama o Marcus ma Vao i le latou a’u e taumafai mai, ae ua le maua lava se polo i le talitua’a, toe leai se pe i le ‘olo.

I le taimi ua atoa 14 o pe, ae ua atoa fo’i ‘ai a le Fetulele 115, o lona uiga ua toe 24 ‘ai, ae toe 5 ia pe, ae la e tutu atu ai le tama o Marcus i le polo mamao. Peita’i na faia loa le suiga ina alu atu loa e sui mai le isi tama te’a o Solo.

I le toe te’a mai la o Marcus, na se’e ai loa le ta a le isi tama ta a le Fetulele, lena na vaaia ai le toe ola mai o le talitua’a a le Pisisami, ina ua maua la le isi pe a le Pisisami, totoe ai loa pe e 3, ae ua maua ‘ai e 126 a le Fetulele.

Le taimi lena ua luluti le ta’aloga, ae toe pa’u fo’i le isi polo sapo i le tama na polo mamao mai a le Pisisami, i le taimi lena ua toe 10 ‘ai o totoe, ae 3 pe.

Ia ae ua fai mai e le isi itu ‘olo i fa’ate’a i le le fa’ataina o le tama lea e fa’asaga atu i ai, ae ua te’a mai le polo i luga e le au i ai le pate, o nai togafiti fa’akirikiti e ‘alo ese mai ai le ta.

Ae ua vaai atu ua lelei le tauau a le tama o Marcus, lea na maua ai le isi pe, ina ua togi mai le pa’u tasi i le saoasaoa na tu’u atoa i ai le malosi o le fa’ate’a.

Na totoe nei o pe e 2, ae ua me’i mai ‘ai i le toe 7, na alu atu loa le isi tama ta ma toe ai le masaga ma lana tama, po’o le 18 pe ae toe 7 ‘ai.

I le taimi lena ua sui mai le ‘au talitua’a a le Pisisami, ua te’i lava ua ola ma ua le mapu fo’i le ‘au tapua’i i lena taimi, ua patipati ma taufai talie ae ua maua fo’i e le Fetulele le polepole vale.

E tu atu lava i luga nai tama ta, ua popole lava ina ua sa’o ma pa’u lelei mai le fa’ate’a lenei a Marcus.

E tasi le ‘ai na maua i tama ia e to’alua, ae toe ta atu le isi tama ta, ua se’e i tua ma maua lelei mai e le tama o JR Sitau, ua totoe nei o le masaga ae toe 6 ‘ai.

Na fai fo’i le mea lena a le fa’ate’a o Mao, ua sumu mai le polo i luga e le au ai le pate a le tama ta, ma toe te’a atu fo’i le tama nei o Marcus, na se’e lelei i le pate a le tama ta, ae leaga e tau le iloa lelei e le fa’amasino, lea o Moula Tau.

Na fai fo’i le finauga ma le fa’amasino, ua alu lava lena taimi ua fai pea le finauga a le fa’amasino, ma sa i fai mai, “Ou ke le’i lagona aku se se’e, alu le ka’aloga e tou te malo ali’i Makusi.”

Ia o le taimi lena na toe sauni mai le te’a a Makusi, ua ia iloa lelei le mea e pe ai le masaga lena, ma tu’u atoa i ai lona malosi i lana te’a, e le’i misi lava ma le ponati o le olo, ia ma patatu lelei i le lalo o le ‘olo, ma suati i luga le ‘olo, ma malo ai loa le Pisisami ina ua uma pe e 19 a le Fetulele.

 Peita’i o tama nei a le Fetulele na ‘aisilia ma iloga ona ta lelei, Pitoau 20, Pita 16, Sam 14, Eliki 18 ma Tanielu 14.

Na maua uma ‘ai a isi tama a le Fetulele, ae leaga e le ova ma le sefulu atoa ai le Pisisami, lea e ta’u atu na’o o latou ia e silia ma le sefulu ma ona tupu ‘ai.

O le tama o le ta’aloga, i le pate o Pitoau le tamua a le Fetulele e 20 ona ‘ai, ae le tama o le fa’amalosi ‘au toe loto tele, toe fa’amoemoe lava ia fa’amalosi lana ‘au i taimi e luluti ai le ta’aloga, o le ali’i ta’alo lelei ma le ta’alo malosi o Marcus.

Ua siamupini nei le Pisisami i le Fu’a o le 2017, o le taimi muamua lenei ua siamupini ai, i le fa’alua lea ona o’o mai i le su’ega siamupini.

O lena ua savalivali atu nei le siamupini a tama i le Pisisami, i le mea o Afio ai ‘Au’aumaga o le Sa’o ma ona Ma’opu, Susu mai Liu o le ‘Au-tapa’au, e susu ai Tupua ma ou Ma’opu, alalata’i Uluga’ono ma Talolo o Auala ma le vae o oulua to’oto’o ma le fetalaiga i lo outou ao.

Alalata’i Tofu’ia o le Igoa-matua ma le Aiga Sa Ta’ele’ava, alaalata’i le Falelima, ma le mamalu i Tualauta.

Fa’atulagaga o lenei Liki i le Siamupini 2017:[1] Pisisami [2] Fetulele [3] Seaula [4] Mosiula. Tamaita’i: [1] Seaula [2] I’a Vai [3] Teine o le Asaga [4] Lupelele.