Ads by Google Ads by Google

Tala o Ta’aloga Kirikiti

Le tamaita’i lena o Faitete o le ‘au a le Teine o le Lupelele, lea na ‘ai silia i le latou ta’aloga ma Malaeloa Teine o le I’a Vai. Malo le ta’alo fa’atausala. Ese le  manaia o le fa’amalie Afioaga ma le tapuaiga a aiga ma uo. [Ata:THA]Le tamaita’i o Lela a le Teine o le Ia Vai  i le tau togiina o le polo, i le latou ta’aloga ma Teine o le Lupelele. [Ata:THA]Teine o le Pago Girls i le tau taofiina o le polo i le latou ta’aloga ma le ‘au a Teine o le Seaula o Aoa. Manumalo Aoa i lea ta’aloga. [Ata:THA]Su’e lava le fasi paolo e lati ai le sui o le ‘au maimoa le ‘aumatamata i le ta’aloga ma malo ai le Lupelele i le I’a Vai i le aso Toana’i. [Ata:THA]
tusia: THA

E le uma le fia fa’amalo atu i le kamupani o le Bluesky Communications i le latou lagolagosua i le ‘oto’otoina mai o Tala i Ta’aloga Kirikiti e faia i malae i Gagamoe ma Vaovai, o malae lava ia o lo’o faia ai ta’aloga kirikiti a Tama ma Teine mo le Liki o le Fu’a 2017.

Avea ia le Samoa News, e momoli atu ai le fa’afetai a le atunu’u i le Bluesky, mo le latou tautua e ala i le fa’asaulalaga i vaiaso taitasi i le au fa’atau o le Nusipepa, o nai tama ma tina matutua o lo’o tapua’ia faiva o le fanau i malae mai i maota ma o latou laoa.

A’o alo faiva fanau a alalafaga uma i ai a latou ‘au kirikiti o lo’o tausinio mo le tulaga manumalo, aemaise ai fo’i afioaga o lo’o faia le faiva o le taqua’i mo e o lo’o ta’a’alo, o nai aiga e tau ane ai o latou gafa.

Ia matou te ave atu le fa’amanuia i le Pulega fa’apea le ‘Aufaigaluega atoa, e amata mai i mauga tetele se’ia paia mauga iti, ia fa’apea fo’i le ‘au faigaluega i so’o se faiva lava o feagai ai.

Ia manuia uma a outou galuega ma ia fa’amanuia le Atua ona o le loto alofa ma le lima foa’i e fa’asoa mai ai fo’i lea tautua i tagata lautele.

Peita’i, i ta’aloga a Tama, o le vaiaso lenei na faia’ina uma ai ‘au a Seaula mai Aoa i a latou ta’aloga ma le Lega mai i Poloa, i le aso Lulu, ma le ‘au a le Fetulele mai Tula, na faiaina i le ‘au a le Pisisami mai i Vaitogi i le aso Tofi.

Na fa’apena fo’i le itupa a Teine, le ‘au na totoe mai i le latou liki, o le I’a Vai i lana ulua’i faiaina leaga lava i teine a le Lupelele, na matua’i faiaina leaga lava i lea ta’aloga, i le aso Toana’i.

Lea ua leai se ‘au e le’i faiaina i lenei tausaga, toe pau le mea e totoe, o le finau loa lava i le Siamupini i ‘au uma lava o le liki Kirikiti, Teine ma Tama.

Le itupa a tamaita’i, lea e le’i ta’a’alo le Asaga ma le Seaula, o le ‘au e malo mai i lena ta’aloga, ona fa’atalitali loa lea pe malo le I’a Vai i le latou ta’aloga ma le Aeto mai Pago Pago.

O ii e faato’a maua ai loa o ‘au e fetaui i le suega Siamupini i le Liki Kirikiti a Teine i lenei tausaga. A te’i ua faiaina le I’a Vai i le Aeto, lona uiga e siamupini le ‘au e malo mai i le ta’aloga a le Asaga mai Aunuu ma le Seaula mai Aoa.

MALAE I GAGAMOE, ASO LULU

LEGA, POLOA. (2-3) vs. SEAULA, AOA (4-1)

E o’o mai i le taimi nei, lea e tu’u fesili pea lo’u mafaufau, po’o o le a le mea e faiaina so’o ai le ‘au lea o le Lega? Afai ae ete maimoa lelei lava i ai i le ‘au lea, o le manaia ia, e o’o i a latou fa’ate’a ma a latou ta i le pate, e lelei uma lava.

E o’o fo’i i le talitua’a, o le matua’i mea lelei lava.

O lona uiga la, e le tausi e le toatele o le ‘au le tulufono, i le po ae ta’a’alo a taeao, o lona uiga sa i ai le tagata lena e avea ma Sa’umani Afaese, ae ua ia silafia lelei, o lo’o loma le fa’amoemoe o le ‘au a taeao i le ta’aloga.

O fa’ate’a lea e o mai i le ‘au o le Lega, o tama ua leva na ua masani lava i le kirikiti, e iai Sala, Amosa, Si’iva ma Fia ma le toe tagata o Peleti.

Na muamua ona tata le Seaula, na manaia lava le aluga o le ta’aloga, i le amataga lava, e 6 ‘ai ae ua 4 pe, e leai lava ma se ‘olo, ae na’o le tele a tama a le Seaula, a pe, e pe lava i le se’e ma sapo mai i tua e le ‘au fa’atali se’e.

E to’aono lava tama na faia maia ‘ai a le Seaula, o le tama o Apiuta, ma le tama o Lone, Seti, Farani, Pou ma La’i a’o o le toatele lava, na o le taitasi e o’o i le ta’ilua ma le ta’itolu ‘ai ae pe. Ia a’o isi, na fuamoa, e taunu’u ai le upu Samoa lea, ‘O le mua e le fuatia lou sausau i lenei aso.’

O le isi mea e manaia ai le tataga o le Lega, i le taimi na tata ai, o le latou kapeteni, o le Susuga i le Faifeau o Rev. Manuele, o le isi taimi a alu le tasi mamao ae leai se isi o le talitua’a e latalata i ai, e tamoe atu le tama ta, ae ua o’o le kapeteni i le isi itu ‘olo.

Na fai mai ai si tama lea e mulumu i le Seaula, ina ua le tapeina e ia le tagata ta, fai mai, “Fa’apea lava ‘au ia ai ua leva ona kaunu’u mai le kagaka ka, a’e ou ke le iloiga, ou ke faliu mai i le ‘olo, a’o le kama ka a le Lega ua o’o mai. Ae maua mai i’ina, ina ua malomaloa mai kama o le makou ‘au, po’o le a le mea na ou le kapeina ai le kama na kamo’e mai? E le’i kaikai ona au mai i le laiga ka.”

O le sese o le mulumu, na fa’apea ia, ai ua o’o mai le tama ta a le Lega, ae toe iloa ane e ia, o le kapeteni le la e muamua mai, ae pe 4-futu ea la e fa’atoa o’o mai i ai le tamo’e a le tama ta.

E manaia fo’i ia kapeteni fa’apenei, o le toaga lava e kolegi e maua ai le malosi e tamo’e lava i taimi uma lava, pe’a a o’o i le taimi o kirikiti, e maitau atu e fa’a-70% taimi e mua mai ai le faifeau i le ‘au ta, na i lo’o le ‘autuli ‘ai.

Po’o le a le mea na alu ai e ta’alo i le 7s a le Manu Samoa, e le iloa pe sili ia i tama ta’a’alo lea e iai nei.

Ia o’o loa i le taimi na tuli’ai ai le ‘au a le Lega, ua matua’i fa’aali ai le ta i’ina, ina ua atoa ‘ao e 19, ae fa’atoa 2 le pe, ia na alualu a, e vaai mai le kapeteni a le Seaula, ua i ai lava le fa’atonu i lana ‘au.

Lea loa na kolo ai le malologa pu’upu’u a le ‘au a le Seaula, e toe timata ma toe fa’asa’osa’o mea ia ua sese i le talitua’a, ma le tutu mai i ala polo.

Na toe amatalia, e fai ifo lava, ae vaai atu le mamalu o le ‘aumaimoa, ua lelei o le ‘au lea a le Lega. Ua taumafai atu lava fa’ate’a a Kessel, Farani, Ite, ma Apiuta ma alu ifo fo’i le latou kapeteni i le sui’te’a mai i le isi taimi.

Na maua e le ‘auta a le Lega ‘ai e 71 a le Seaula, ae fa’atoa 16 pe. Ma o tama ta na ‘ai-silia a le Seaula; Pou 14, Lone 9, La’i 9, Seti 7, Farani 7 ma Apiuta 6. O fa’ate’a; O Farani, Kessel, Ite, Apiuta ma le kapeteni.

O le ‘au silia a tama o le Lega; Manuele 16, Ta’auta 13. O fa’ate’a; Sala, Si’iva, Amosa, Fia ma Peleti

ASO TOFI

FETULELE, TULA (4-1) vs. PISISAMI, VAITOGI (4-1).

O le ta’aloga lea na fa’aalia ai le lelei tele o le talitua’a a le ‘Pisi’, a le tataga muamua la na tata ai le Fetulele, ina ua malo i le viliina o le seleni. Na maua ‘ai e 3 ae maua loa le pe a le Pisisami, i le taimi lena i le fa’ate’a a Wesley, na se’e ai loa i tua na sapo mai ai e Marcus.

Ia ona sau lava lea o pe a le Fetulele, e tele lava i le polo sapo e le polo mamao ma le se’e i tua i le pate a le tama ta, e 9 a’e le pe, ae ua maua e le Fetulele ‘ai e 33.

I le vaega lona lua o le ‘au tata a le Fetulele, o i’ina la na sui mai ai ‘ai, o le Epikopo o Toese ma le tama o Fala, Fuamanu, Tanielu lena na toe ‘oso ai ‘ai i luga a le Fetulele.

E toe maua ifo le mea e tatau ona faia mai e fa’ate’a a le Pisisami, ae ua tele ‘ai ua maua e le Fetulele, ua latalata atu i le 90 ‘ai, ae toe tasi le pe, ona uma lea o pe a le latou ‘au.

E 94 ‘ai na maua e le Fetulele ae 19 pe, na sauni atu loa tama o le Pisisami, e latou te tuliina ‘ai ia a le Fetulele.

Na tamua le tama o JR Sitau ma le isi tamua, e maua ‘ai e 12 ae fa’ato’a tasi le pe, ona tu mai lea o le tama o Solo (le uso a Marcus) le isi fa’aola totoga a le sefulu muamua lea a le ‘Pisi’.

Na maua le afa o ‘ai e 52, ae fa’atoa 6 pe. Ua fa’atoa vaaia lea o le taloto a le Fetulele, ua tele polo e pa’u i totonu, e maua lava le 11 o polo pa’uu i le ta’aloga atoa, i totonu.

Manaia le sapo mai a polo mamao i le pito i uta a le Fetulele, e vagana ai polo e tau ta’amilo ‘ese ma omo lena e i ai, ona fa’ailoga fesili lea.

Ae o polo lea e o atu i uta ae leai se mea e fa’alavelave ai, e mautinoa lava e le misi i le sapo.

A’o totonu i le taloto, ua tete’i lava i le tele o polo pau’u i tagata e le masani ona vaai e pau’u ni polo ia latou, o le mea lena i le iloa ai e le ‘au, e i ai mea sese na faia e na tagata.

Se’i alofa, ave ifo le Tusi Paia e fa’atauto ai, ha..ha..ha.. e leai e le o se aso lava na maua polo sapo, se’i pa’u tasi fo’i polo na ia.

O le ‘au a le Pisi, e pei lava o Solo ma Marcus lea na tataina ‘ai e 48, ae su’e mai e le ‘au le 46, o lona uiga, o le ‘au uso lea na taina ‘ai e 48, a’o le isi ‘au atoa a le Pisisami e 46.

Na maua fo’i e le Pisisami ‘ai e 94 a le Fetulele, i pe e 17, ma ua manaia ai lava

MOSIULA, MASEFAU (2-3) vs. PISISAMI, VAITOGI (1-4).

O le ‘au lea ua alu i luma le lelei, o le ‘Pisi’, o le taimi nei i le maopopo mai o lenei ‘au, i le lelei o tama matutua lea o Wesley, Mao, Marcus ma le tama o Logovae, i le fa’asinosino solo le mea o tutu ai le talitua’a.

E le gata i lea, e fa’apena fo’i le taimi lea e tima’i ai i le ‘au tata, e le malosi leo o tama matutua, ae fa’amanatu le mea pauuga lea e malosi mai ai lea fa’ate’a e togi mai.

O le manaia ia, ae e alu atu e talaane o le ‘au i le taimi lena e sauni mai e tata, e te fa’alogoina lava la e fautua, fa’amanatu i si tama le pauuga le la e malosi mai ai lea fa’ate’a ma lea fa’ate’a.

O le isi mea, ua masani le latou talitua’a i le latou malae i Vaitogi, ua iloa lelei le mea e alu i ai lea polo i le te’a ma lea te’a, e amata mai lava i luma i le afa, ma le pa’utasi.

O le malosi ia o fa’ate’a e togi na pauuga, e fa’amoemoe i le talitua’a e sapoina mai ia ta na e alu atu i le fa’ate’a lea, a’o le isi mea taimi, e le maua le ta i le polo, ae ua patatu i le ‘olo.

Le isi mea, ua masani lava ia fa’ate’a ia i le lelei o tama lea i le sapoina mai o polo. Ua masani tama o le ‘Pisi’, i le lelei o le latou malae e pei lava o le malae lea i e Gagamoe.

Vagana ua le o’o atu le ta i tua o laau, fa’atoa mautinoa lea ua e sao i faiga a le ‘aupolo mamao.

Le mea lena na tupu i le Mosiula, e fiu e ta ia te’a a le Pisisami, e le alu i tua, ae tele lava ina tu sa’o i luga, ae a alu fo’i mamao, e alu atu ae o le na e tutu mai ai se polo mamao a Vaitogi.

Na 74 ‘ai na maua e le Mosiula, ae to’aono pe a le Pisisami, ae maua ‘ai a latou.

Ua fa’apea mai le Pisisami, ‘Sole, ua lava outou i na tausaga, ua o’o foi i le matou taimi… vaai lea ua lelei uma mea tau kirikiti, te’a, mulumu, sapo, polo mamao, e o’o i le tapuaiga e lelei uma.

ASO LULU LIKI A TAMAITA’I, VAOVAI, FAGAALU

TEINE O LE ASAGA (4-1) vs. AETO (3-1).

O Au a le Aeto mai Pago Pago, o le tasi fo’i lea o ‘au e leai se faiaina i le liki a tamaita’i, a’o lei faia le ta’aloga ma le Teine o le Asaga.

Na tata muamua le Aeto, na iloga le faigata o le amataga o le ta’aloga. Na o fa’atasi lava ‘ai ma pe, e 7 pe ae ua na’o le 6 ‘ai, ona alu ai lava lea i le tulaga lena, na fa’ato’a sili lava ‘ai i pe, ina ua o’o i le 12 pe, ae 13 ‘ai.

A’o le taimi na tutusa ai ‘ai ma pe, na fa’alogoina e le ‘aumatamata, ua fa’apea le nanu a le MC, o le tofa ia Malaeti’a, “IT’S DOUBLE UP. UA TUTUSA  NEI ’AI MA PE!”

Na uma le tataga a le Aeto, ina ua maua ‘ai e 27 ae 19 le pe. O atu loa Teine o le Asaga i le pate, ae te’a Teine o le Aeto, na’o le lua pe, ae maua ai a le Aeto lea na taina.

LUPELELE, ‘ILI’ILI (3-2) vs. I’A VAI, MALAELOA (4-1).

Ina ua savavali mai ‘au nei i totonu o le malae, na vaaia lava le manatu mama o le I’a Vai i le Lupelele, ina ua vaaia le tele o teine e le tatau ona ta’a’alo i le ta’aloga lea, ae ua fa’ata’alo mai e le latou Pulega.

A’o le o mai a Teine o le Lupelele, e le fa’ataga o mai lava, ua sauniuni lelei mai lava teine mo le latou ta’aloga lenei.

Na amata lava i le tataga a le I’a Vai, amata lava i le ‘olo o le latou tamua, ua toe matamata atu i ai le Pulega o le ‘au, o le manatu mama lava i le latou ta’aloga.

Ua fesuisuia’i mai fa’ate’a a le Lupelele, e musu lava e toe lelei mai ta a le I’a Vai, e tasi lava pe lua te’a a lea fa’ate’a, ia sui atu le isi teine te’a.

Sa fai lava le latou suiga fa’ate’a lea, ma mea ua matua le iloa e le I’a Vai po’o le a le mea e faia nei. E to’avalu lelei teine ta lelei a le I’a Vai na fuamoa, i te’a lemu a le Lupelele.

Pei oni te’a foi ia e tu’ulafoa’i, e le ano lava i le faiga, ae e pe uma ai le ‘au ta lelei a le I’a Vai, o lona uiga la, ua iloa atu lava le mea e fai i lenei ‘au. O te’a fa’avasivasi lava le mea e tatau ona te’a i ai.

O teine nei o le Lupelele na fa’aaoga i le te’aina o le polo; Ta’auli, Vaoita, Kuata, Ana, Bette, Faitete ma Fa’atali, ua matua valea le ‘au ta lelei a le I’a Vai i le suisui atu o fa’ate’a nei a le Lupelele.

E uma ane ona tata le I’a Vai, e na’o le 59 ‘ai, ae 19 pe, ia savalivali atu loa le tamaita’i o Faitete ma le vaega, fai loa i fa’ate’a a le I’a Vai, ‘E leai lava sina ou fefe i tou te’a e masasau… o mai la, o le a talitali lelei atu tou te’a.’

O le tamaita’i o Faitete lena na faia lena ta’aloga, ua fiu ai fa’ate’a a le I’a Vai, ua lili ma ua le maua ai pa’uuga a le fa’ate’a, ae tele lava ina a sau, ua muapate mai, pe a togi mai le pa’utasi.

E 27 lelei ‘ai na ta e Faitete, ae (8) valu loa pe a le Lupelele ae maua ‘ai e 59.

Na matua’i lelei le ulu a le I’a Vai, e le’i mafaufau ise mea fa’apea o le a tupu, ae ua ula le latou ‘au, ua galo i le I’a Vai, “e gau le sila i le fa’i.”

E tatau lava ia latou, ona mafaufau ifo o le Lupelele ua leva ona kirikiti teine, ana fai i se isi ‘au vaivai le latou manatu lena, ua sili ai lena, ‘Se’i toe sasa’a le fafao a le faimea.”

E aoga fo’i mea e tutupu e fai ai se a’o’aoga ma fa’atonuala, ua tele lava le latou tigaina, i le ula ma le fa’amaualuluga.

Teine ‘ai silia a le I’a Vai; Fia 8, Lilly 8, a’o le to’atele e fuamoa. o fa’ate’a: Tauia, Fia, Lela.

‘Ai silia a le Lupelele; Faitete 27, Ana 7, Ala 11, o fa’ate’a: Ta’auli, Vaiita, Kuata, Ana, Bette, Faitete, Fa’atali.