Ads by Google Ads by Google

Tala i Ta’aloga Kirikiti

Sauni lelei le fa’aleoleo aua le misi mai o le sapo ae o lo’o fa’atali atu ia.   [ata: THA]Fa’agasolo pea ta’aloga a tama’ita’i i le malae i Faga’alu.  [ata: THA]Ta’aloga i le va o le Tama o le Seaula ma Tama o le Lupelele i le aso Lua na te’a nei.   [ata: THA]Leai se fa’atamala e va’aia pe a o’o i le taimi e fa’atali ai le sau a le polo ina ia maua se pe.  [ata: THA]
tusia: THA

E momoli atu le fa’amalo ma le fa’afetai i le kamupani o le Blue Sky, i le Pulega ma ‘au faigaluega o lo’o faia galuega i lenei tausaga, aua le latou tautua e faia pea i le atunu’u.

E ala lea i le fa’asasalauina o tala i kirikiti i vaiaso uma se’i o’o ina mae’a i lona fa’aiuga, lea e ta’ua o le ‘Kirikiti o le Fu’a 2017’.

Ia ave ia lenei nusipepa e momoli atu ai se matou fa’afetai fa’ale’au’au ma se fa’amalo e fa’alelava, i la outou kamupani malosi, fa’afetai tautua!

Ia fa’amanuia atu le Atua i mea uma lava e tou alo atu i ai, ia fa’amanuia le Pulega, aemaise le ‘aufaigaluega i mea uma o le faia i lea aso ma lea aso.

Ua uma le malo i ‘ai, ae ua amata ona fai fo’i i le taimi vave, e pei o le ta’aloga lea i le aso Gafua a le Moso’oipala ma le ‘au a Teine o le Manulele Tausala.

E gasolosolo atu tagata e o atu e matamata, ae maua tala toe tasi ma le ‘ai fa’asili ona uma ai lea.

O nai tagata ua tutu e tete’i e le’i atoa se lua itula o le ta’aloga, ae masani lava ona tolu ma le afa (3 1/2) itula e faia ai ta’aloga a tamaita’i, ae ‘ese le mea lea ua faia e le Moso’oipala *1.

Ua uma le fai ia malo, a’o le taimi nei, ua fai i le vave ma toe malo, ae le aoga le vave, ae malo ai le isi ‘au ia te outou.

Na leai ni ta’aloga a tamaloloa po’o ali’i i le aso Gafua, i le malae lea o Gagamoe, Pago Pago, a’o le aso Lua, lea na faia ai le ta’aloga mataina a le Seaula ma le Lupelele.

Ia a’o le aso Gafua fo’i lea na faia ai i Vaovai, Fagaalu, le ta’aloga a tamaita’i a le Moso’oipala *1 ma Teine o le Manulele Tausala, a’e o’o i le aso Lua, ia fetaui Teine o le I’a Vai ma le Moso’oipala *2.

ASO GAFUA (Fagaalu)

MOSO’OIPALA (1-2) vs. MANULELE TAUSALA (0-3)

I le taimi nei, a ta’u loa le malae o Vaovai i Fagaalu, o luga uiga o le malae e ta’a’alo ai teine, ae a ta’u le malae i Gagamoe, o lona uiga ua fa’apitoa mo ta’aloga a tama. E lelei lena e faigofie ai ona malamala ai e le toe iai se nenefu.

O le ta’aloga lenei, sa fa’ateia uma le toatele o tagata na o atu e matamata, i le o’o atu, ae sau le tala, ‘Toe tasi le ‘ai ma le ‘ai fa’asili.’

Sa tutu le ‘auvaega lena na o atu, fai mai loa le fesili a le isi tamaita’i, “A uma loa la ona tata loa lea o le isi ‘au?.” Sa nonofo le komiti po’o le a le uiga a lea ituaiga fesili? la na tali atu i ai, ‘TOE TASI LE ‘AI MA LE ‘AI FA’ASILI.’

Pe ai o le mea e le iloa le uiga, “toe tasi le ‘ai ma le ‘ai fa’asili,” lona uiga ua UMA, UA FINISH, O LE ‘IUGA LEA O LE TA’ALOGA, ae ei e sili ai, ‘UA OSI’.

Na tata muamua le Manulele Tausala, ua laki lava le toe maua o i si ‘ai ina ua sao ai a nai teine na e toalua na tata, ae semanu le tataga a Teine o le Manulelel Tuasala, e le o’o ise 35.

A’o le taimi lena e le’i atoa se itula talu ona tata le Manulele Tausala, ma ua laki fo’i ua au o latou ‘ai i le 51.

Ia na sauni nei le Teine o le Moso’oipala (*1), mo le tuliina o ‘ai nei e 51, ae o nai teine laiti lava lea e te’a mai i le ‘au a le Manulele Tausala, o le ta’a’alo le latou teine fa’ate’a o Sofi.

E le atoa se tasi itula na tope ai e le Moso’oipala (*1) ‘ai e 51 o le Manulele ae uma.

O le mea lena e gasolo atu le ‘au matamata i le ta’aloga, ma o atu fesili i le komiti, tali mai loa i ai le komiti, ae fia fufusu atu i le komiti, fa’apea ai e ula le tali mai a le komiti.

Ia tautuana le mamalu o le ‘aumatamata, e talia le mea e fai atu ai le komiti, a leai, ia o lea e fesili ia Nu’u la e tafu’a mai i o, ona maua atu ai lea o se tali lelei mo tatou.

E to’aono lava pe a le Moso’oipala (*1) ae mae’a le ta’aloga. O tamaita’i na ‘ai silia a Teine o le Manulele Tausala, o Alani 10, Lorraine 9, Orepa 6. O fa’ate’a, Orepa, Siufaga, Lagi ia ma isi teine na fesoasoani i le te’aina o le polo.

O teine a le Moso’oipala (*1), Sally 15 ma Vinnie 10. O fa’ate’a, o Mellisa, Ana, Ali’itasi ma isina fesoasoani i ai.

ASO LUA.

I’A VAI, MALAELOA (4-0) v MOSO’OIPALA (0-3)

O le ‘au lea a Malaeloa o le ‘au ua masani i ta’aloga, e fai fuafua a latou ta’a’alo i le malosi o le isi ‘au lea latou te ta’a’alo, ia o le mea fo’i lena na fa’a’ata’alo ai teine e seasea ona ta’a’alo.

E le manatu maualalo, ae fuafua i le malosi o le ‘au lona lua, e pei la ole ‘au lona lua lea a le Moso’oipala, na avatu fo’i ma teine e seasea ona ta’a’alo i ta’aloga.

O le ‘au lea a le Moso’oipala, lea e matou te tilotilo atu i ai, o nisi i teine ua tatau ona avatu i luga a le ‘au tele, ae aumai isi vaega lea e fa’atalale i le ‘au tele, i lalo.

Ia ae soia ia, na o se fautuaga lava, e aoga tu’ualalo atu a tagata ia i tua, e fuafua i ai se faigalelei ma le lumana’i, e tele lava tausaga, ua leva ona tatau ona ritaea fo’i nisi o le tou ‘au tele.

Amata i le tausaga fou ona o ifo i ai teine laiti e fai le ‘au, ae tapuai le to’atele lena o lo’o ta’a’alo ai.

O le manaia ia i le va’ava’ai atu, i le sagisagi mai o na i teine laiti na, manaia le tata’aga a le Moso’oipala (*2), e maua lelei a latou ‘ai e 63, ae uma loa le latou ‘au ta.

O le I’a Vai, ua fa’amoemoe tele lava i le lelei o fa’atea lea e i ai, ma le lelei o latou ta, pei lava e talie pe a pa’u se polo a se isi i lalo. Ae ana lelei tele le latou talitua’a, o lona uiga, o le ‘mea strong’ lava le latou ‘au.

Pau lava le mea lea e iai i le I’a Vai, o totonu i le taloto, pau lena o le mea e le mafaia e se isi ‘au le ‘au lea, o totonu o le taloto (aua ne’i feitai mai ai teine o le I’a Vai, ae fai la’u tala, e aoga le lapopo’a o teine lena.)

O a lava polo e totolo mai, e feosofi i ai le vaega lena, e le kea po’o o le a le mea e tiga o le tino, se’i latou o atu loa i le fale fa’ato’a oi i le mea ua leaga i le ta’aloga.

O teine totoa teine na, pe a fuafua i ai i le kea po’o le a lava le mea e taofi ai le polo, e alu ma le atoa i le taofiga o le polo, po’o le a le tigaina, e fai lava i le lotonu’u.

E le kea fo’i ise taui, e manumanu lava i le igoa o le ‘au a le I’a Vai, ma le le tou maua o se isi avanoa e ta’a’alo ai.

O Tina na maua ‘ai silia o le ta’aloga e 24, pito i ai Fao e 18, ma Lela e 6, Taulago 4, Cathy 7. e na’o le to’afitu pe, ae maua ‘ai e 63 a le Moso’oipapa (*2).

TA’ALOGA NA FAIA I GAGAMOE, ASO LUA

SEAULA, AOA (3-0) vs. FETULELE, ‘ILI’ILI, (2-2)

Ua o’o nei i le taimi e le toe ula ai le isi ‘au i le isi ‘au, ua toe nei o tama e fai ai upu a le Saina lena, “Oka..oka…oka. kasi kama e fai le loko o le kama kalikua’a…alu lava i luga o le sami sapo mai ai polo…magaia, kasi kama oki, ae fiafia ‘au kilikiti tasi oki tasi maliu…tasi mea fiafia ai ‘au, malo ka’aloga uma ’ai apa eleni.”

O le manaia ia o le malae lea i Gagamoe, pe’a ana leai le mase’ese’e o isi pito leaga o le malae, a o le malae, manaia le lautele, ma e mamao mai le auala tele.

Le ta’aloga lea na tata muamua ai le Seaula, ma o se ta’a’aga malie, e le’i i ai se tasi na tula’i mai na maua ni ‘ai maoa’e, na o Elisara lea na mauaina ‘ai e 13, ma Asovalu 11, ma Mike e 11.

Ae na maua uma ‘ai e ta’itolu e o’o i le ta’iiva, na maua ai lea o ‘ai tuu aofai, 87, ae 19 pe.

Sa fiafia le Lupelele, fa’apea ai o le a lele mai nei le latou Lupe, mai Gagamoe e alu i le Falelima i Sisifo ma le  manumalo.

E manaia le latou talitua’a, ae e i ai taimi o la e tatali mai se ova e alu i lea itu, ae taseu mai i le isi itu, ona lusi uma ai taimi na fa’atalitali mai ai i o.

Na o mai iai le Seaula, na o le mautinoa e mafai ona latou puipuia mai o latou ‘ai na e 87, e lelei o a latou fa’ate’a, ae maise ai lava o polo mamao.

Le ituaiga tagata lea e mana’o ai Tuilaepa e aumai e toleni i le Manu, lea na fai mai ai le Palemia, “Sole, e muli ai ta’avale i le saoasaoa, e pau lava le mea oute popole ai, i o atu fo’i ma le polo lakapi, uma le malae lakapi, ae alu tatao i tua o le ‘deadline’.”

Lea na fai mai ai loa le ali’i Palemia, “E sili ai ona alu atu ai loa, ma aua le tou vaai i ai le atunu’u…ua le tataoina i le ‘deadline’ ae ua tatao i le mea e na’o tagata e ‘dead’ e tatao ai a latou polo lakapi.”

Ia na o le 47 ‘ai, 19 pe, na maua e le Lupelele, e fai o le manaia o te’a a Farani, a’o lelei fo’i o latou sui te’a, a’o le manaia fo’i o le kapeteni, i le fa’ato’ato’a mai ina o le talitua’a.

O le mea tonu ua taunu’u ai le upu fa’a-Vaomalo, “Ua kau pusi i luga o le pa apa, i le magagaia o ia kalikua’a, se fai aku o le magaia uma kalikua’a, ae silisili ai lava fa’ake’a ma le kalikua’a a le Seaula….”