Sauni Fono saili auala fofo ai fa’afitauli tula’i mai o Leoleo

Ua sauni le Fono Faitulafono e saili se auala e tu’uina atu ai sana fesoasoani i le Matagaluega o Leoleo, e tusa ai o le mau fa’alavelave matuia ua tutupu i le atunu’u i le taimi nei, e le gata i le fa’atupulaia o fualaau fa’asaina i le atunu’u, ae o fa’alavelave ua lamatia ai le soifua o leoleo, e pei o le fa’alavelave lata mai nei lea na manu’a ai se ali’i leoleo ina ua fana e se tagata le ta’avale sa latou malaga ai ma isi leoleo e to’alua.

 

I le mae’a ai ona tu’uina atu e le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga, o sana talosaga i le Fono Faitulafono i le aso na tatala aloaia ai le nofoaiga lona 34, mo sa latou fesoasoani e tusa ai o lenei fa’alavelave, na tula’i ai loa le afioga i le ali’i Senatoa ia Galea’i M. Tu’ufuli i luma o le maota maualuga i le taeao ananafi, ma fa’ailoa lona lagolagoina o le vave fai lea o se iloiloga a le maota ma le Ofisa o Leoleo, se’i tau saili ai se auala e foia ai lenei fa’afitauli.

 

O le afioga i le ali’i senatoa ia Tuiasina S. Esera na muamua tula’i ma talosaga i le maota, i se avanoa e aami ai le Komesina o Leoleo ma ni isi o ta’ita’i leoleo o lo o malamalama i le fa’alavelave o lo o tula’i mai, mo se avanoa e feiloa’i ma fa’asoa ai ma le Fono i ni auala e foia ai faafitauli ia ua tutupu mai i le atunu’u.

 

Na taua e Tuiasina e fa’apea, e foliga mai o le Falelima i Sisifo lea o lo o mafuli i ai fa’afitauli o lo o tutupu, e le gata i le tele o le fualaau faasaina ua vaaia i le atunu’u, ae ua o o lava i soifua o leoleo ua lamatia i laau malolosi.

 

Saunoa Galea’i e fa’apea, e le tatau ona tuu umia se iloiloga a le maota e fa’atatau i lenei mataupu, ae lelei pe a vave valaau se iloiloga ma le Komesina o Leoleo, ina nei tuai se gaioiga a le Fono ae vave gaioiga a tagata “amio leaga” o o o tau pulepule e fai mea e lamatia ai soifua o le atunu’u ma leoleo.

 

Na lagolago e le peresetene o le Senate ia Gaoteote Palaie Tofau finagalo o Tuiasina ma Galea’i, ua tatau ona fa’atulaga se iloiloga a le maota maualuga.

 

“O le fesili tele lea ua tula’i mai i lo’u loto i le taimi nei, o le a sa tatou galuega e fai ina ia foia ai le fa’afitauli lea ua a’afia ai le saogalemu o nai leoleo, e ui e maualuga la’u vaai i le tulafono, ae sili atu ona maualuga la’u vaai i ali’i ma tama’ita’i leoleo o lo o galulue e puipui le saogalemu o le atunu’u, ona o i latou o tama fanau a le atunu’u”, o le saunoaga lea a Gaoteote i luma o le senate ananafi, o lana saunoa fo’i lea na tali fuaitau atu ai i le saunoaga a le ali’i kovana i le aso Gafua na te’a nei, ina ua talosagaina e Lolo se fesoasoani a le fono i ni auala e foia ai fa’afitauli ua tutupu mai i le atunu’u.

 

Na taua e le ali’i kovana i lana saunoaga e fa’apea, ua avea fa’afitauli matuia ua tutupu i le atunu’u, lea fo’i ua a’afia ai ma soifua o nai leoleo, o ni fa’afitauli ua lamatia ai le sa’olotoga o fanau a le atunu’u, ina ua saisaitia i latou i amioga le tau pulea a tagata amio leaga.

 

Saunoa Lolo e pau le auala e mafai ai ona filemu ma foia fa’afitauli o lo o tula’i mai i totonu o nu’u ma itumalo ta’itasi, o le toe fa’amalosia lea o pulega fa’amatai.

 

“O leoleo na fa’atoa ulufale mai i le atunu’u i se taimi o le 1900, ae o Samoa na fa’avae mai ana pulega i pulega fa’amatai i totonu o nu’u ma itumalo, atoa ai ma le malosi fa’a matua sa fa’atonutonu ai amioga a fanau”, o le saunoaga lea a Lolo i luma o le Fono, o lana saunoaga fo’i lea i le fono faapitoa a le kapeneta sa valaauina, ina ua fa’atoa tula’i mai le fa’alavelave lea na manu’a ai le ali’i leoleo ia Time Loia i le masina na te’a nei.

 

“Ou te tatalo atu i le Fono Faitulafono i Fa’asuaga ma fa’auluuluga uma o afioaga ma itumalo i le atunu’u, ua mana’omia lo tatou galulue fa’atasi e tau saili se auala e foia ai fa’afitauli ua fa’atupulaia i le atunu’u i le taimi nei, ina ia toe fa’amalosia pulega i totonu o afioaga ma itumalo, ma mafai ai ona maua le avanoa e taofia ai fa’afitauli ma faiga fa’asolitulafono ua aliali mai i le atunu’u i le taimi nei”, o le saunoaga lea a le ali’i kovana.

 

Na fa’afetaia e Gaoteote le alii komesina o leoleo ua fa’amavae ia William E. Haleck, e tusa ai o lana tautua i le matagaluega o leoleo a le malo.

 

Na taua e Gaoteote i le taimi o lana saunoaga ina ua tatala aloaia le Fono Faitulafono i le aso Gafua na te’a nei, ina ua fa’atoa fa’amaonia e le Fono le susuga a Haleck, sa tu’uina atu atoatoa i ai le lagolago, o le a tele ni suiga tetele e mafai ona ia fa’atula’i mai mo le matagaluega o leoleo, peita’i e foliga mai o lo o tutupu mai pea ni isi o fa’alavelave matuia i le atunu’u i le taimi nei.

 

“E foliga mai o lo o fa’atupulaia pea fualaau fa’asaina, tele fana ma ua a’afia atu ai ma soifua saogalemu o le atunu’u, ma ua manatu ai le Fono, ua o o i le taimi ua tatau ai ona fai se fa’aiuga i lenei fa’afitauli”, o le saunoaga lea a Gaoteote.