Ads by Google Ads by Google

Sauni Art Council mo Pesepesega Kerisimasi

O le aso 12-14 o Tesema ua faatulaga mai e le Ofisa o le Art Councils e faataunuuina ai lana polokalame masani i tausaga uma, o pesepesega mo le Kerisimasi, ma ua avea ai foi le polokalame o lenei tausaga, o le toe polokalame lea a le faigamalo o lo o i ai nei.

E ui e lei tuuina mai se faamatalaga mai le Ofisa o le Kovana Sili i ni matagaluega o le a auai i lenei faamoemoe, peitai ua faalauiloa mai e le Faatonu o le Arts Council ia Leala Pili Elisara e faapea, e oa 48 aufaipese ma ausiva ua maea ona lesitala mo lenei faamoemoe, ma o le aso 3 Tesema ua faamoemoe e amata pasi ai faafiafiaga mo pesepesega o le Kerisimasi.

 A mae’a pasia lau polokalama po’o se pese, o le a fa’amauina ma lou taimi e te fa’afiafia ai, ma fa’ailoa i au fa’afiafia ta’itasi.

“O le tausaga lenei, aua o le toe sao lea o le olomatua i lona tofi sa fa’apale ai ele faigamalo, ia o le a faia ma le fiafia ma ave fo’i i ai ma le atoatoa ina ia fa’ailoa atu le agaga o le kerisimasi, ae maise o le fa’afetai ia Kovana Togiola Tulafono ma lana faigamalo, i le avanoa sa ou maua ou te  tautua ai i le tatou malo ma ona tagata lautele.” O se fa’amatalaga lea a le Fa’atonu o le Arts Council Leala Elisara Pili.

O le tautua a lea tina sa amatalia mai lava i le tausaga e 1978 lona faigaluega ai i le Arts Council, peita’i na tofia e Kovana Tauese Sunia mo le tofiga Fa’atonu o le Arts Council i le tausaga e 1996 ma ua atoa lelei le 16 tausaga ua ia tau’avea lea tofiga ma le fiafia.

I lea umi o lana ta’ita’iga, e le misia tausaga atofa ta’itasi ma le faigamalaga o le matagaluega ma sui fa’afiafia i so’o se malo e faia ai le Pacific Arts Festival. O lana ta’ita’iga fo’i  sa tatou talimalo ai i le Su’igaula a le Atuvasa i le tausaga 2008, ma sa iloga ona fa’amau fa’ailoga a le Atuvasa le matagofie o lea fo’i taligamalo.

E le misia fo’i se polokalama i taimi o tu’uaga umi a le fanau Iuni se’ia pa’ia le Iulai i tausaga ta’itasi e fa’amasani atili ai le fanau talavou i so’o se ituaiga measina tau galuega alofilima fa’asamoa. E a’oina fo’i so’o se ituaiga taleni tau atisi fa’asamoa, e amata mai i le tusiata upeti ma le gaosiga o le elei samoa, ta fa’atagata, lalaga fale ma isi galuega taulima uma fa’asamoa, gaosiga o isi mea sina tau fagotaga fa’asamoa, mailei o le lo, siva ma pesega fa’asamoa ma isi mea fa’apena e fa’a’oaina ai le tagata Samoa mo lona silafia toto’a o lona atunu’u ma lana aganu’u.

O na galuega uma, fa’afetai i lea fo’i ‘au’auna, sa faia le mea sili mo le atunu’u ae maise le fanau lalovaoa o le atunu’u, ia talenia ma iloa e i latou sosia o lona malo.