Ads by Google Ads by Google

Sauni Afio'aga A'asu e tali le Vala'aulia a Samoa

E le o toe i ai lava se isi mea o totoe i le taimi nei i le tapenaga a le afio'aga o A'asu, se ’i vagana ai lava le tulioso i le va’a ma aga’i atu loa i Samoa mo le fa'ataunu'uina o le vala'au fa'aaloalo mai, ina ia fai so latou sao i le fa'amanatuina i le 50 tausaga o le fu’a a Samoa i le masina fou.

I se fa'atalatalanoaga ma le afioga ia Lualemana Faoa o lo o fa'auluulu i ai le faigamalaga sa ia ta'ua ai e fa'apea, ua tapena lona nu'u e malaga atu mo le fa'amoemoe, e le o toe i ai se isi mea o toe fa'aletonu i le taimi nei.

ìUa mae'a ona tapena mea uma, ua i ai le pese ma le siva fa'aleaganu'u, pau le mea o lo o totoe o le tulioso i luga o le va'a ma malaga 'ese atu loa,î o le saunoaga lea a le afioga i le ali'i Senatoa ia Lualemana.

O le fa'afiafiaga lea ua alo atu i ai le afio'aga o A'asu e le o i ai lava ni fegi po o ni suiga fa'aonapo nei e pei ona saunoa Lualemana, ae o aga moni lava fa'a-Samoa e pei ona masani ai le atunu'u i ana siva ma pese.

ìO le siva ma le pese, o lo o fa'avae lava i luga o fiafiaga fa'a-Samoa, e leai ni fegi e pei ona va'aia i ona po nei, ae o lo o tapena lava i luga o tu ma agaifanua a Samoa ua masani mai ai i aso ua mavae,î o le saunoaga lea a le ali'i Senatoa ia Lualemana.

E silia i le to'a 200 le aofa'i o le 'au malaga a le afio'aga i A'asu lea ua fa'amoemoe o le aso Gafua o le vaiaso fou e tu'u va'a 'ese atu ai i le malaga a le tama'ita'i o M/V Lady Naomi mo Apia, ae o ni isi o fa'auluuluga o le afio'aga o lo o felelei atu i va'alele a le Polenisia.

O le afio'aga i Afega lea ua fa'amoemoe e fa'amautu i ai le 'aumalaga a A'asu, a ’o le ’i toe taliu mai i le fa'ai'uga o lo latou fa'amoemoe.

Na fa'aalia e le Ta'ita'ifono o le Komiti o lo o tapenaina fuafuaga o le fu’a a Samoa, o ia fo'i lea o le Minisita o le Kapeneta, tofa Tolofuavalelei Falemoe Leiataua e faapea, o le agaga atoa o le komiti mo le tapenaina ai o lenei fa'amoemoe, o fa'afiafiaga uma lava o le a faia i lea  aso, o le a toe fafagu mai ai tu ma aga moni a Samoa talu mai le ulua’i tausaga na fa'atoa tuto’atasi mai ai i le 1962.

ìO fa'afiafiaga uma lava ua tapena e le komiti mo le fu’a e pei o pese, siva, atoa ai ma tu'uga fautasi, o lo o taumafai le komiti ina ia faia uma ina ia atagia mai ai le soifuaga fa'a- Samoa moni na ola ma soifua mai ai Samoa i tausaga ua mavae,î o le saunoaga lea a le Minisita, tofa Tolofuavalelei i se fa'atalatalanoaga ma le Samoa News i luga o le telefoni mai lona ofisa i Apia.

ìAfai o pese ma siva fa'aleaganu'u, ia matua iloga na fa'ailoa mai i tapenaga nei ituaiga fa'afiafiaga fa'a-Samoa moni mai aso ua mavae, ona o aso nei, ua i ai fo'i ni nai suiga ua tu'u e ni isi o 'au fa'afiafia i a tatou fa'afiafiaga ua pei ai e tau i ai ni nai suiga, ae o le agaga moni lena o le komiti,î o le isi lea fetalaiga a Tolofuavalelei.

Saunoa Lualemana, e leai ni suiga fou i fa'afiafiaga a lona afio'aga, o fa'afiafiaga fa'a- Samoa moni lava ua masani ai Samoa i lana siva ma lana pese.

O le aso Tofi o le vaiaso fou, aso 31 Me o le a tatala aloa'ia ai le sauniga o le fu’a a Samoa i se sauniga lotu fa'alemalo, ona soso’o ai loa lea ma le sisiina o le fu’a i le taeao o le aso Faraile, aso 1 Iuni, o le aso foi lea o le a maua ai le avanoa o Amerika Samoa mo ana fa'aaloaloga masani, lea ua tapena i ai le itumalo o Alataua i le lagiina lea o le pese e savavali ai i totonu le 'aumalaga a Amerika Samoa.

O le vaiaso e soso’o ai o le a toe taliu mai ai le 'au malaga i le atunu'u i le mae’a ai o lo latou sao i le fu’a a Samoa.