Ads by Google Ads by Google

Sapaia ni isi aufai pisinisi suiga tulafono mo taavale tuai faatau mai fafo

Ua faaalia e ni isi o le atunuu aemaise lava aufaipisinisi lo latou lagolagoina o le suiga i le tulafono mo taavale tuai lea o lo o faaulufale mai i totonu o le atunu’u, lea sa faalauiloa e le alii kovana, le tofa Matalasi Moliga i le amataga o le masina.

 

Ua faaleaoga e Lolo le vavao na pasia e Togiola Tulafono a’o ave ama kovana, e faasa ai ona toe aumaia i totonu o le teritori, ni taavale ua silia ma le 10 tausaga le tuai, fuafua lea i le tausaga ua laasia i le kalena a le atunuu.

 

E ui o le poloaiga e suia ai le tulafono na sainia e Lolo i le aso 6 Fepuari, peitai na faatoa mafai ona faalauiloa i le vaiaso na te’a nei ina ua tuuina mai i se pepa o faamatalaga mai le Ofisa e Puipuia le Siosiomaga a Amerika Samoa (AS-EPA).

 

Na taua e le alii faipisinisi taavale la’upasese o Malaki Tui o Lepuapua e faapea, o le suiga ua faia e le alii kovana, “Ua leva ona fia aumai ni isi a’u taavale mai fafo e fesoasoani i a’u taxi o lo o i ai nei, peitai sa faa faigata ona o le tulafono na faatula’i e kovana Togiola, ae o suiga lea ua faatulaga e Lolo, ua ou sapaia ma ua talafeagai fo’i i le tulaga pagatia o lo o i ai le tamaoaiga o lo’u aiga i le taimi nei”.

 

Na taua e Tui e faapea, e lua ana taavale sa fia aumai i lona uso mai Kalefonia i le tausaga na te’a nei, peitai sa faa faigata ona o le tulafono sa i ai, ma le isi itu o taavale ia ua ta’i 14 tausaga le matutua.

 

O le lagona foi lea na faaalia e le alii o Kapeni Asotasi i le Samoa News, o se alii tausi aiga mai Laulii e faatatau i le suiga o le tulafono ua i ai nei.

 

Na taua e Asotasi e faapea, “O ni isi o aiga i Amerika Samoa nei, e faalagolago le atina’e o latou aiga i aiga o lo o i fafo, e ala i le lafo mai o tupe faapea ai fo’i ma taavale, peitai o le faafitauli sa feagai ma i latou i tausaga ua tuana’i, e le mafai ona aumai taavale ua ova ma le ta’i 10 tausaga le tuai ona tulafono sa i ai, ae faafetai i le suiga ua faia atonu o le a maua ai sao ai le manava a nai aiga lima vaivai e i ai lo’u aiga”.

 

Ae na taua e le tina o Lilly Finauga-Parker e faapea, e ui o lea ua suia e le faigamalo ua i ai nei le tulafono tuai sa i ai, peitai e le galo i lona mafaufau le la taavale ma lona to’alua na aumai i le tausaga na te’a nei, peitai na toe faafo’i ina ua faatoa iloa ane ua i ai le tulafono ae o le taavale ua ova ma le 10 tausaga le matua.

 

E na o viiviiga o le nofoaiga fou ma le kovana na faia e Lilly faatasi ai ma lona talitonuga, “o suiga ua faia e mo tagata lima vaivai e pei o a’u ma lo’u aiga.”

 

I le tulafono sa i ai lea na ulua’i sainia e Togiola i le 2007 ma toe faamalosia ai i le masina o Aokuso o le tausaga na te’a nei, sa le talia ai ona aumaia i le atunuu taavale mai fafo ua ova atu ma le ta’i 10 tausaga le matutua, peitai o le suiga ua faia e Lolo, ua tatala atu ai i tua i le 15 tausaga le matua o le taavale e mafai ona faaulufale mai i le teritori.

 

Afai o se tagata e fia aumai sana taavale mai fafo, e mafai ona ia aumaia le taavale sa fausia i le tausaga e 1998, 1999 ma faasolo mai ai lava i luma mai.

 

E ui na taua e Lolo lona lagolagoina o taumafaiga ina ia faamalosia tulafono mo le puipuiga o le siosiomaga, peitai sa ia taua le tulafono tuai sa i ai, o se tulafono sa le mafai ai e tagata lima vaivai ona maua le avanoa e atina’e ai, ma avea ai lea tulaga o se aafiaga tele i le atina’eina o aiga e vaivai lo latou tamaoaiga.

 

O suiga ua faia o lo o aofia ai ma aiaiga faapitoa mo se taavale e le maua i le teritori ae o lo o fia aumai mai fafo mo le faatinoina o ni galuega i le atunuu.

 

O soo se tasi e fia aumaia ia ituaiga taavale i lalo o aiaiga faapitoa, e tatau ona feutana’i ma le ofisa o le kovana mo le faamaninoina o aiaiga uma e moomia, e tatau foi ona totogi e le tagata le $5,000 poo se tupe e talafeagai ma le lafoga o le taavale, ma o lea tupe e taofi e le malo, faatoa toe faamatuu atu i le tagata pe afai e toe aveese atu le taavale ma le teritori.

 

O le faamalosia o le suiga i le tulafono ua taoto atu i le vaega o Taavale Afi a le Ofisa o Leoleo faapea ai ma le Ofisa o le Tiute, e ala i le latou galulue soosoo tauau ma le vaega a le AS-EPA.

 

I se pepa o faamatalaga na tuuina mai e le Faatonusili o le AS-EPA ia Ameko Pato sa ia taua ai e faapea, o suiga ua faia ina ia mafai ai ona fesoasoani i manaoga o le atunuu o lo o naunau e fia aumaia ni a latou taavale mai fafo.

 

Sa ia fautuaina foi le atunuu ina ia faatulaga muamua fuafuaga mo le tausia o taavale tuai nei ao lei faaulufale mai i le atunuu.