Ads by Google Ads by Google

Samoa News Editorial: Pe o se Tala Fa'afagogo ea?

         Sa i ai se fagogo na tusia e Hans Christian Anderson i le 19 seneturi e ‘autu e fa’apea: “O le La’ei fou o le Ta’ita’i ‘au”, lea na ou ulua’i faitau i ai i le Faletusi o le Feleti,  a’o o’u i ai i le a’oga tulaga lua i Utulei.  O se tasi o fagogo ‘anoa e tumau pea i lo ta mafaufau, ona e fa’atatau i mea e tutupu pe afai tatou te le fa’aali manatu – i ni mata’upu e foliga mai e i ai ni ogaoga.

         O lea fagogo e fa’atatau i se Ta’ita’i ‘au o se tasi o atunu’u, sa ia matua naunau i lana lava ta’ita’iga, o lea na suisui ai ona suti e la’ei i itula ta’itasi o le aso.

         I se tasi o aso, e to’alua ni isi e lauiloa i faigateuga na taunu’u i le taulaga, fai mai le tala o i la’ua o ni tagata e lelei tele le faiva fa’amatuau’u ma le ‘ause’epapa.  Na la faa’iloa i le Ta’ita’i ‘au e mafai ona la lalagaina se la’ei e sili lona matagofie, e i ai lona vaega e fa’amaneta – o lenei la’ei ua fitoitonu lava mo i latou ua mama o latou loto ma agaga.

         Mo le fa’apu’upu’uina o le fagogo – e le’i fa’ailoa i le Ta’ita’i ‘au e lana ‘au faufautua po o lana taupulega, latou te le’i va’ava’ai lava i lea ‘ofu, e o’o fo’i lava i ni fa’amatalaga i lona matagofie, aua latou te le’i iloaina.

         Ina ua silasila lava le Ta’ita’i ‘au i lona la’ei fou, na le gagana.  E ui i lea, sa ia fiafia i le la’ei fou, ina ua ia va’aia le ‘ofu ma ona lagona filogia, ma ina ua pa’u ‘ese lea ‘ofu na ia toe ufiufi lava ia i se ie fou.

         Sa ia tula’i i luma o ona tagata, ua latou alalaga ma patipati ona latou te iloa lelei le vaega lalaga ‘ofu ma latou te le fia va’ai fo’i i le itiiti o le loto ma le agaga mama.    

Peita’i, o lo o si’omia i le ‘au alalaga ma e o lo o patipati, se tamaitiiti, o lo o nofo i luga o le tau’au o lona tama, ua ia leotele ma lagona uma ai e tagata e fa’apea: o lo o lelavalava le Taita’i ‘au ma e leai ni ona la’ei.

         O lenei fagogo e foliga mai e fa’amatala ai le tala’aga o le afioga ia Kovana Togiola Tulafono e tu’ua ai tatou i le mae’a o lana 10 tausaga o le nofoa’iga i le faigamalo. (e le mafai ai, e ala i le tulafono, ona toe tauva ina ua mae’a le lua o nofoa’iga ta’i 4 tausaga).

         O lana saunoaga i le polokalama i aso toonai i se tasi o alaleo na ia fa’ailoa ai – o ia o le pule, e fuamoa a’ato lava ma se avanoa e soalaupule ai le atunu’u – oi, peita’i ane, na ia saunoa, “o le fa’atemokarasi, e i ai lou aia tatau e te saunoa ai oe i le mea e te finagalo i ai,” pau lava lea, aua le fa’ama’uma’ua lo’u taimi.

         O saunoaga a Togiola e “tutusa lelei lava le 4 – 7 tagata e fa’aali mai o latou finagalo”, “latou te faia ina ia fa’aleaga ai le faigamalo”, “e ma’uma’u ai avanoa i totonu o lo’u ofisa”, “e tiga ai ma mata”, “na o mea leaga latou te fa’ailo, ae le o ni mea lelei o lau nofoa’iga”, “latou te talanoa mai i ni fofo o fa’afitauli”, “o lo o lelei la’u faigamalo”, ma isi tulaga manuia ….. o ni mea’ai mo ni fa’agaga manu mo ana uo mamae, ua fai ma tauemuga i le alofi sa, ae le o se isi lava mea.

         O lea tauemuga i le alofi sa e foliga mai ua ati la latou matau i lea ‘ofu fou e fa’amatala ai le sili atu o le taga’i a le kovana nai lo le mea tonu. Ae fa’afetai sa i ai ni isi leo, e pei o le tagi a le tamaitiiti i le fa’apotopotoga o tagata – e fesili ai lea amiotonu, e ala i le saolaupule i le atunu’u.  

         O le soalaupule ma le atunu’u, i lona tulaga maoa’e, lea na ‘savalia’ ai e le vaega a le LBJ se tete’e ma fa’ailoilo i o latou a’ao, o se tete’e i le kamupani i’a o le Star Kist ma latou falei ‘aisa, ma le toe fa’ateleina o nofoaga fa’asoa  o Fagatele e ala i fuafuaga o fonotaga ma manatu e lagolagoina e le NOAA, ma isi mata’upu, lea na matua saunoa ai ma le to’atama’i le kovana i lana polokalama i lea alaleo i le aso toona’i.   

         O le sa’oga lea o malo fa’atemokarasi I Amerika Samoa po o se isi nofoaga? O le faigamalo e pulea e tagata, mo tagata – e fa’atatau fo’i i tagata ….. ae le mo le kovana, po o se tagata, e le mo se vaega fa’apitoa, e fa’atatau i se pulega lelei.

         E fa’atatau i le taofiofiga o fesili, o fa’atalatalanoaga, o faitioga – solo tete’e, fonotaga ma savaliga e ono tutupu – o vaega uma ia o le soalaupule i la tatou faigamalo.  O le mea e tatau ona tatou I ai ma le mea tatou te manana’o e fai. O le soalaupule ma le atunu’u e taofi ai i latou tatou te filifiliina, ma tagata latou te ‘fa’afaigaluegaina’, ina ia faia le amiotonu, se faigamalo manino ma ia fa’amaoni – o le sa’o o se faigamalo lelei – o le ‘ofu sa’o mo faigamalo fa’atemokarasi.  

         Afai tatou te afifio i nofoaga o palota ia Novema – ia tau’ave i o tatou mafaufau le mea lea, ma ia pupula o tatou mata e iloa ai le tonu, po o le sa’o mo le lelei o la tatou teritori ma ona tagata.

fa'aliliu: CA