Ads by Google Ads by Google

Fonotana ta’ita’i - galulue feso’ota’i taimi o fa’alavelave fa’afuase’i


O se va’aiga i le taimi na fa’aalia ai manatu o le afioga le Lutena Kovana, Lemanu Peleti Mauga, i le fonotaga a taitai i le aso ananafi. [ata: Leua Aiono Frost]

O le isi itu lea o lo’o fa’asolo atu le vasega o Fa’atonu sili o mtagaluega eseese o le tatou malo. [ata: Leua Aiono Frost]

O le fonotaga ma taiulu o le malo fa’apea ma ta’ita’i o matagaluega eseese, ma kamupani tua mo “Ala o Feso’ota’iga” ma le mamalu lautele o le atunu’u, sa usuia lea i le Lee Audiorium i Utulei, fa’atasi ai ma sui malaga mai a le Matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Fa’alotoifale a le malo tele ma sui o le FEMA.

 

O lenei fonotaga, ina ia iloilo Fuafuaga Fa’ataoto a le malo, e tatau ona faaaoga pe a tulai mai ni fa’alavelave fa’afuase’i.

 

“Ua mana’omia ona iloa lelei pe ua mae’a iloa e ta’ita’i o Matagaluega ta’itasi a latou fuafuaga fa’ataoto nei, ma le taimi e ao ina fa’aaoga ai, poo le a fo’i le mea ua latou iloa e ao ina mua’i fai e tusa o latou matafaioi patino, ma le galulue fa’atasi ai ma isi matagaluega,” o le fesili lena sa fa’atula’ia e le susuga le ta’ita’i o le talanoaga Stan McKinney. O McKinney o le ta’ita’i malaga, ma o se tasi ua avea ma Fa’atonu o le A’oa’oga o Ta’ita’i mo le fa’aaogaina o Fuafuaga Fa’ataoto a setete taitasi, ina ia mafai ona aluga lelei fa’atinoga o tiute o tagata e aofia i galuega fa’aola, ma ia le fa’alavasa’i le fa’atautaiga o tiute ma se ese ai se galuega mai le manulauti, o le fa’asaoina o le ola o nisi, ma ia fa’ao’o atu le galuega fa’aola i nisi i se taimi vave, toe fa’atulaga le fesoasoani ia fa’aitiitia lava taimi o a’afiaga tuga i tagata lautele, ma ia gafatia ona fa’aauau le toe soifua laulelei o tagata sa a’afia i ni fa’alavelave fa’afuase’i.

 

E toafitu le aumalaga mai le malo tele, ina ia mataituina latou tautua, ua nofouta i ai ta’ita’i o le teritori.

 

“O fea e la’u i ai sui gasegase tuga o le atunu’u pe afai e tupu mai se faalavelave e a’afia ai le potu o talavai ‘Fa’amama Toto’ pe afai e leai se nofoaga o lo’o agava’a mo nei masini, ao le la’uga fo’i la pe fa’apefea ona fai?,” le isi lea fa’afesili mai ia Faumuina Taufete’e John le CEO o le falema’i. “Afai e leai se nofoaga e mafai ona fai i ai, e leai la se mea e la’u ai fua, ae taumafai ia toe fa’aleleia lava le nofoaga o i ai nei i le vave e mafai ona fa’asaoina ai le soifua ma’ale’ale o i ai nei.”

 

Na fa’atasi uma ta’ita’i ua tofu le matagaluega ma le Fuafuaga Fa’ataoto o le Saogalemu Fa’alotoifale, ua mae’a fo’i ona fa’atulaga lelei le mea e ao ina muai faia.

 

Mo le fa’ataitaiga sa fa’autagia e le aumalaga, “Se fa’alavelave ua motusia ai feoa’iga i le ea, ma feoaiga i va’a la’u oloa, ma le toe mafai ona maua se feutaga’iga ma fafo?”

 

Ua malilie fa’atasi uma ta’ita’i. “Afai o lena e le’i taitai lava ona mafaia e Amerika Samoa ona tausia ona tagata ma fa’atautaia lona malo i se vave e silla ma le vaiaso pe 25 aso mai le aso o le fa’alavelave. E mana’omia vave lava le fesoasoani mai fafo i mea uma. Ua tapena le malo mo le tausiga i le 7 aso, ae ua tapena fo’i le sua mo le 25 aso o le sapalai o i ai, e tusa ma ala o le tulafono o le tautuaina o le teritori. Ae le mailoa i isi tautua uma, lea fo’i e fa’aaogaina mo le fagaina o nofoaga e tausia ai tagata ua fa’aleagaina maota ma laoa e alaala ai. O le tulaga fo’i o le vaitaumafa mama, e tatau ona nofouta i ai, ina ne’i lutia fo’i le atunu’u i le tulaga o fa’ama’i e afua mai i le ulula’i fa’alavelave na a’afia ai.”

 

Sa tele fo’i fesili mo le tulaga o vaila’au ma le sapalai o i ai po’o lava, ae saunoa le fa’atonu o le Soifua Maloloina, Tuileama Nua, “E le lava tagata agava’a i le matata tau le tausia o tagata ma togafiti tagata i le taimi e to’atele na’ua ai i latou e afaina i se faalavelave fa’afuase’i, lape muamua lena o lenei auaunaga. Lona lua, e tatau ona lava foma’i agava’a, e fa’ailoa mai ituaiga o togafitiga e fai i tagata, lona tolu e le taitai ona lava le vaila’au mo togafitiga, o lo’o afaina lava lea itu o le togafitiga o tagata lautele ona o le taugata o vaila’au, ma afai e tutupu mai nei a’afiaga, ua atili ona le lava ai.”

 

Saunoa le fa’atonu o le DHSS ia Taeaofua Meki Solomona, e moni ua i ai le fuafuaga fa’ataoto a matagaluega ta’itasi, ae ao i le ta’ita’i ona mataalia e iloa lelei, e vevesi tagata ma o le a le mautonu fo’i mafaufau, e ao ina mua’i tamau le fa’atulagaga o galuega patino e sui o lau matagaluega, ma ia iloa mea e fa’amuamua i so’o se taimi e mo’omia ai.

 

E le gata i lea, ua i ai fo’i ma le Social Media po’o le vaega a le Facebook ma mea uma fa’apena e vave ona oso i ai le to’atele o tagata lautele e fa’aoo atu ai latou mana’oga i aiga i fafo, atoa ma feso’ota’iga a i latou e pei ona matele i ai lenei vaitau, ma o le a mataituina lea fo’i vaega atoa o le tautua i le 24 itula o aso ta’itasi o lo’o fa’atula’ia ai le EOC.

 

Ina ua fesiligia, pe mata ua tofusia matagaluega ma latou social media nei, ae fa’ailoa e le vaega a le Va’ai Tau i Tafuna, e leai se latou Facebook, ae ua taumafai e fa’aaoga a latou so’otaga a tagata faigaluega ta’itasi e maua ai so’otaga nei. I le taimi nei, na tali le vaega a le ASTCA, e tusa ma le 90% o le atunu’u ua fa’aaogaina le Facebook poo le social media, o lona uiga ua tatau ona fa’aosofia matagaluega uma ina ia fa’atula’ia ia vaega pe a oo i taimi o fa’alavelave fa’afuase’i.

 

I le toe tautalaga a le Matagaluega o le Saogalemu Fa’alotoifale o Amerika Samoa, ua fa’amalosia e i latou matagaluega ta’itasi ina ia tapu’e ata mo fa’amaumauga i mea uma e a’afia, ia le gata ai i lau galuega, ae o tou aiga foi, e aoga tele lea, i le aotelega o fa’amaumauga o mea uma ua faaleagaina i totonu o le atunu’u i so’o se taimi e a’afia ai.

 

I le vaega a le Koluse Mumu, sa fa’afetaia nei sui aua o i latou ia e so’otau’au i ai i so’o se taimi o fa’alavelave fa’afuase’i. Ua masani fo’i i faiva o galuega fesoasoani ma galuega fa’aola.

 

“O le aoga o lenei fonotaga e matua tele lava mo i matou taitai, aua e le faigofie lava le faiva o le ta’ita’i, ae tago atu e le o lava mea e fa’asoasoa mo i latou uma e a’afia. O le vaitau fo’i o le Tsunami, sa a’afia fa’atasi le malo ma tagala lautele, ma sa fa’apo’ia fa’atasi lava i matou i lea fa’aletonu, e ui ina tuai ona fa’o’o atu se tautua, ae na fa’ataunu’u lava.”

 

“I le tamia nei, ua nofouta mo mea uma, ae o lea fo’i ua fa’alogo atu, afai e lutia le falema’i, e le’i ta’ita’i i lea a’afiaga, afai e a’afia fa’atasi le malae va’alele ma le Uafu i se fa’aletonu o’o ane ai fo’i i le falema’i e tasi lava, e le’i taitai fo’i i se saogalemu e tatau ai i lea tulaga. Ae fa’afetai, ua outou fafagu mai lea itu,” o le saunoaga lea a le afioga i le lutena kovana, Lemanu Peleti Mauga.