Ads by Google Ads by Google

Tala otooto mai le Fa’amasinoga

ausage@samoanews.com

LOKA E LEOLEO ALI’I TURISI MAI SAMOA I LE FIA ULAVALE

 

O le ali’i mai Samoa lea na malaga mai o se tagata tafao asiasi mai i le teritori i lalo o le pemita e 30 aso le umi, na taofia e Leoleo i le fa’aiuga o le vaiaso na tea nei, ina ua ia faia ni uiga le tau tamali’i i totonu o se faleoloa i Nu’uuli, ma fa’aali solo ai lona malo vale fia ulavale.

 

I luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo i le taeao ananafi, a o nofo punou le ali’i o Faataualofa Fa’afeutalo i luga o le nofoa, e pei e fefe e pupula sa’o i luma i le afioga i le ali’i fa’amasino ia Fiti Sunia, sa fa’ailoa sa’o i ai e le ali’i fa’amasino e fa’apea, e le avea le avanoa ua ia maua e ulufale mai ai i Amerika Samoa na te faia ai uiga le taupulea e alai lona tauanau o le fa’atauoloa e talia le fa’atauina o ana fagupia, i le tuana’i ai lea o le taimi o lo o fa’atulafono e le malo e fa’ataga ai ona toe fa’atau le ‘ava malosi.

 

“Ia e iloa ma malamalama, o le avanoa ua e maua e te ulufale mai ai i Amerika Samoa, o se avanoa fa’aauro ae le o se aia e tatau ona e mauaina, ae le avea le avanoa ua e maua ma auala e te tafili saunoa ai i tulafono a le malo, po o lou taumafai fo’i e talosaga i le Ofisa o Femalagaaiga ina ia toe fa’aopoopo nisi aso e te nofo ai i le atunu’u, ona o loo fa’agasolo lau mataupu i luma o le fa’amasinoga”, o le saunoaga tu’u sa’o lea a le ali’i fa’amasino ia Fa’afeutalo, lea ua tatala i tua e aunoa ma se tupe e totogi, e fa’atali ai le isi iloiloga o lana mataupu, lea ua fa’atulaga e faia i le aso 26 Oketopa.

 

O Fa’afeutalo na ulufale mai i le atunu’u i le aso 29 Setema 2016 i se pemita e 30 aso, fa’atoa silia laititi ma le 2 vaiaso talu ona i ai o ia i le atunu’u, ae tu’uaia loa e le malo i le moliaga o le fa’atupu vevesi i nofoaga faitele, e mafua mai i le fa’alavelave lea na tula’i mai i Nuuuli i le po o le aso To’ona’i na te’a nei, ina ua ia taumafai e fa’atupu se vevesi i totonu o se faleoloa.

 

Na taua e le ali’i Asia e ana le faleoloa na tula’i mai ai le fa’alavelave e fa’apea, ina ua alu atu le ua molia e fa’atau pia, sa ia fa’ailoa i ai ua le toe fa’atagaina ona fa’atau se ‘ava malosi ona ua te’a le itula e 10:00 o lo o fa’atulaga mai e le tulafono e fa’asa ai ona toe fa’atau atu le ‘ava malosi i fafo, ae na avea lea ma itu na amata ai loa ona fia ulavale le ali’i mai Samoa ma taumafai loa e lu’i le fa’atauoloa.

 

Na taumafai uo a le ua molia e fa’ato’afilemu o ia ae na atili ai ona fa’aali lona vaivai, ma fa’asaga atu ai ua ta lu’i ma nai ana uo, ma vili ai loa e le fa’atauoloa ia Leoleo mo se fesoasoani.

 

O le aso 28 Oketopa lea e mae’a ai le aoga o le pemita na ulufale mai ai le ua molia, ma ua fautuaina e le Fa’amasinoga le sui o le Ofisa o Femalagaaiga sa i ai i le taimi o le iloiloga, ina ia aua ne’i avea le mataupu a le ua molia lea ua fa’agasolo i luma o le fa’amasinoga ma auala e talia ai se talosaga ina ia toe fa’aopoopo ni isi aso o le pemita e nofo ai i le atunu’u.

 

JOE TOGITOGI

 

O le taeao nei lea ua fa’atulaga e le Fa’amasinoga Fa’aitumalo e toe valaau ai le mataupu a le ali’i o Joe Togitogi, ina ua i ai se fa’aletonu laititi i tulaga o pepa o tagi na faila e le malo fa’asaga ia te ia i le fa’aiuga o le vaiaso, peita’i e oo atu ananafi e le o mafai ona maua i fa’amaumauga a le fa’amasinoga.

 

O le ali’i o Togitogi, lea o lo o fa’aigoaina o se tasi o “ali’i tuai o le mae’a”, ua toe saisaitia fo’i o ia i lalo o le tulafono i le taimi nei, e mafua mai i le fa’alavelave lea na alia’e mai i le masina o Aperila o le tausaga nei, lea fo’i o lo o tu’uaia ai o ia i lona sola i tua mai le toese i Tafuna o lo o tuli ai lana fa’asalaga.

 

E ui e lei  mafai ona fa’ailoa fa’amaumauga o le pepa o le tagi ua faia fa’asaga ia Togitogi i luma o le fa’amasinoga i le taeao ananafi, ae na mafai ona fa’amaonia mai e Loia a itu e lua i le Samoa News, le moliaga mamafa e tasi o le sola ese mai le toese ua molia ai le ali’i o Togitogi.

 

E le o se taimi muamua lenei ua sola ese ai Togitogi mai le toese a o taofia fa’apagota ai o ia e le malo.

 

O le tausaga e 2013 a o taofia ai Togitogi i le toese ona o tu’uaiga i le faomea, fa’ao’olima, atoa ai ma le fa’aaoga o se a’upega mata’utia e fa’afefe ai se isi tagata, na sola ese ai o ia mai le toese, e ala i lona fa’aaogaina o le faitoto’a tele o le toese sa matala e lei lokaina.

 

E lei leva ona magalo Togitogi mai tua i le toese ae toe a’afia o i ai le isi fo’i solitulafono o le fa’ao’olima i le tulaga muamua, e mafua mai i le fa’alavelave lea na latou fa’ao’olima ai ma ni isi o tupulaga o Nu’uuli i se ali’i ma manu’a tigaina ai, ina ua gau lona auvae e mafua mai ina ua tu’i o ia e Togitogi.

 

O lo o taofia pea Togitogi i le toese e fa’atali ai taualumaga o le mataupu fou lea ua faila e le malo fa’asaga ia te ia.