Ads by Google Ads by Google

Pasia e le Fono le tulafono fa’asa ai le fa’aotaota i AS

ausage@samoanews.com

O le taeao nei na pasia ai e le maota o sui le pili a le maota maulauga, lea e si’itia ai ta’iala e fa’amalosia ai le tulafono e fa’asa ai le fa’alapisi i le atunu’u, ina ia mafai ai ona tofia ni isi o Ofisa o le malo e fesoasoani i le fa’amalosia o lenei tulafono, i le palota e 17-0.

 

A o le i tapunia galuega fa’atino a le Fono Faitulafono i le taeao nei, mo lana tauaofiaga lona 4 o le Nofoaiga lona 34 lenei, sa fulisia uma finagalo o afioga i Faipule e pasia le pili a le Senate, ma sauni ai loa mo le tu’uina atu i le Ofisa o le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga mo le sainia ma fa’amaonia loa.

 

E le gata ua pasia e le maota o sui le pili a le maota maualuga, ae ua latou pasia fa’atasi atu ai ma suiga sa pasia e afioga i Senatoa, ina ia aofia ai ma le Ofisa o Mataupu Tau Samoa i le lisi o Ofisa ua manatu le malo latou te fa’amalosia le tulafono o le fa’asa lea ona fa’aotaota, e fesoasoani ai i le galuega a le Ofisa o Leoleo.

 

O lenei tulafono sa talosagaina e le faigamalo a Lolo ma Lemanu, ona o le manatu ia mafai ona si’itia le malosi e tu’u atu i Ofisa a le malo latou te fa’amalosia ai le tulafono o le fa’asa lea ona fa’alapisi ni isi i totonu o le atunu’u.

 

E ui i le tele taumafaiga a le malo i le tele o tausaga e fa’aitiitia le fa’alapisi, ae o lo o molimauina pea le fa’atupulaia pea o le aofa’i o tagata e faia lenei amio o le fa’alapisi i nofoaga eseese o le atunu’u.

 

O fa’amaumauga sa mafai ona tu’uina mai e le Ofisa e Puipuia le Siosiomaga i Amerika Samoa (ASEPA), sa latou taua ai tulaga ia, i le va o le masina o Fepuari ma Aperila o le tausaga lenei 2016, e tusa ma le 3,223 le aofa’i o pauna o le otaota na mafai ona ao mai i tafatafa o le alatele, auvai o vaitafe ma alavai, fa’apea ai le gataifale o Tutuila, i le taimi na fa’atinoina ai le polokalame o le Fa’amatagofie o Amerika Samoa.

 

E le o aofia ai i le faitau aofa’i lenei uta lapisi o lo o ao mai e kamupani mai nu’u ma afioaga eseese o le atunu’u.

 

O le popolega o le faigamalo, afai ae fa’atupulaia lenei fa’afitauli, o le a avea ma to’atuga i taumafaiga e atina’e ma fa’aleleia le atina’e tau turisi i Amerika Samoa, aemaise ai fo’i o isi taumafaiga ina ia teuteu fa’amatagofie le atunu’u i soo se taimi.

 

“O le fa’aotaota e mafua mai i le ola le kea ma le leai o se mitamitaga i lou si’osi’omaga, atoa ai fo’i ma le le lelei ona taulimaina o faiga i le lafoa’ia o le otaota. I su’esu’ega fa’atatau i lenei lava fa’afitauli, o lo o fa’aalia ai e foliga faigofie lava ona fa’aotaota tagata i nofoaga eseese, ona e manatu i latou e le o sona fanau lea o lo o fa’aotaota ai, ona e iloa e sau le isi tagata e fa’amama, o nofoaga e o atu o laua faula’i mai ai le lapisi, e le lava ni nofoaga e togi i ai le lapisi, e taugata le lafoa’ia o le lapisi, ma le vaivai le fa’amalosia o tulafono e fa’asa ai le fa’alapisi i le atunu’u”,  o se vaega lea o le tulafono ua pasia e le Fono Faitulafono.

 

E na o le 6 Ofisa o le malo sa manatu le faigamalo a Lolo ma Lemanu e tu’u atu i ai le malosi i ana tagata faigaluega fa’apitoa, latou te fa’amalosia ai le fa’asa lea ona fa’alapisi i le atunu’u, o ia Ofisa e aofia ai le Ofisa o le ASEPA, Pulega o le Eletise ma le Suavai (ASPA), Matagaluega o le Soifua Maloloina, Alamanuia o le Sami ma le Vaomatua (DMWR), Matagaluega o Paka ma Malaetaalo, fa’apea ai ma le Matagaluega o Leoleo.

 

Ae i le mae’a ai ona fa’afofoga o afioga i Senatoa i se talosaga na tu’uina atu e le afioga i le Kovana o le Falelima i Sasa’e ia Alo Dr. P. Stevenson, lea na fai ma sui o le Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa ma Pulenu’u i le iloiloga sa faia, na talia ai loa le tatau lea ona fa’aopoopo i ai ma le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, ona o le matafaioi tonu lea a ali’i Pulenu’u tofia i afioaga eseese, o le galulue lea e fa’amalosia tulafono i totonu o nu’u e aofia ai ma le fa’amalosia o le fa’asa ona fa’aotaota.

 

O le tulafono lenei o lo o aofia ai ma fa’asalaga mo soo se tasi e molia ma ta’usala e le Fa’amasinoga i le soliina lea o le tulafono o le fa’aotaota i totonu o le atunu’u.

 

O nofoaga ua matua fa’asa ai lava le fa’alapisi e aofia soo se fanua faitele, fanua tau aiga, sami, poo soo se vaega o laueleele i totonu o le teritori. Soo se tasi fo’i e maua o ia lafoa’i ni lapisi i soo se nofoaga poo fanua, e aofia ai ma le lafoa’i mai o lapisi i totonu o ta’avale i luga o le alatele, e a’afia fo’i lena tagata i lalo o le tulafono le nei.

 

E o o lava fo’i i le aveesea e se isi o kalone lapisi i tafatafa o le alatele, e molia ai fo’i o ia pe afai ae maua o lo o ia fa’atinoina lea solitulafono.

 

Soo se tasi e molia ma ta’usala e le fa’amasinoga, e mafai ona fa’asala o ia i le salatupe e le itiiti ifo i le $50 ae le silia i le $100 mo le ulua’i taimi e ta’usala ai, ae afai o le taimi lona lua lea ua ta’usala ai, ona fa’asala lea i le salatupe e le itiiti ifo ile $100 ae le sili atu i le $200. Soo se tasi e molia ma ta’usala fa’atolu i lenei solitulafono, e mafai oan fa’asala i le salatupe e le itiiti ifo il e $400 ae le silia i le $500, ae afai loa o se tasi ua fa’afa lona ia soli le tulafono, e ono mafai ona fa’asala i le salatupe e le itiitia i le $500, e le sili atu fo’i i le sala e $1,000.

 

E mafai fo’i ona sui tulaga le salatupe e tu’uina atu e le fa’amasinoga i le tagata ua ta’usala, i le fa’asalaga o le alu lea o le tagata ua ta’usala e fa’amama le lapisi i totonu o le atunu’u.

 

Afai o se tagata fa’atoa solitulafono, e fa itula na te fa’atinoina ai galuega o le fa’amamaina lea o le lapisi, ae o isi ana solitulafono mulimuli ane ai, e mafai ona fa’asala o ia e fa’amama le otaota mo le umi e 8 itula.

 

O fa’asalaga tupe uma ua fa’aee i lenei maga o le tulafono, e pei o le fa’asalaga e tu’uina mai e le fa’amasinoga, atoa ai ma le totogi o le fa’amalosia o le tulafono e $10, o le a teuina i totonu o se teugatupe fa’apitoa a le malo, lea e fa’aigoaina o se Teugatupe a le malo mo le Fa’amalosia o le Tulafono o le Fa’aotaota”.