Ads by Google Ads by Google

Ulua’i tama’ita’i si’isi’i u’amea mamafa agava’a sikolasipi Oceania

Ua ausia nei e se tama’ita’i talavou e 22 tausaga lona matua se tasi o matati’a maoa’e i totonu o Amerika Samoa, ina ua avea o ia ma ulua’i tama’ita’i si’isi’i u’amea mamafa i Amerika Samoa ua maua le avanoa e sikolasipi ai i le Aoga Si’isi’i u’amea mamafa i Noumea, Niu Kaletonia mo le umi e 2 tausaga.

 

O le filifilia o Monica Afalava i lenei avanoa, na fa’avae mai lea i le tulaga malosi ma le si’isi’i i luga o lana taumafai i le ta’aloga si’isi’i u’amea mamafa, e pei ona fa’amaonia mai e lana faiaoga, le susuga a Lopesi Fa’agu i le Samoa News i le vaiaso nei.

 

“O le avanoa lea ua maua e Monica, o se tasi lea o avanoa na ofa mai e le Asosi Si’isi’i u’amea mamafa a le Pasefika mo atunuu laiti e aofia ai Amerika Samoa, ina ia mafai ai ona agava’a a latou tagata ta’aalo i polokalame fa’asokolasipi e totogi ma fa’atupe uma e le Asosi  Siisii u’amea mamafa a le Pasefika (Oceania Weightlifting Institute Program)”, o le saunoaga lea a Fa’agu.

 

Saunoa Fa’agu e fa’apea, e lua avanoa sikolasipi na ulua’i tuuina mai e le polokalame lenei mo Amerika Samoa, ina ua mae’a le ta’amilosaga a le Pasefika sa faia i Niu Kaletonia i le tausaga, lea fo’i sa tausinio ai le au siisii u’amea mamafa mai Amerika Samoa nei, peita’i ua toe suia i le tasi e pei ona filifilia ai loa Monica na te tauaveina lea avanoa.

 

“O le malosi ma le auala e faatino ai e Monica le si’iina o u’amea, o se tasi lea o auala sa ou va’ava’ai i ai, i le taimi na ou faia ai suega e filifili ai pe agava’a o ia mo le avanoa, ae i le fa’aiuga o suega e lua sa faia, na ou fa’amaonia ai loa iina e tele le lumana’i o lenei tama’ita’i e maua i le ta’aloga si’isi’i u’amea mamafa”, o le saunoaga lea a Fa’agu i se talanoaga ma le Samoa News.

 

E ui e lei mautu uma mai fuafuaga mo le malaga atu o lenei alo o le atunu’u e auai i le polokalame, peita’i na taua e Fa’agu e fa’apea, o le avanoa ua maua e Monica, o le a mafai ona fesoasoani ai e fa’aleleia ma si’itia le tulaga maoa’e mo isi fanau a le atunu’u o lo o tausinio i lenei ta’aloga.

 

O le ulua’i alo o Amerika Samoa na ia maua le avanoa sikolasipi lenei e aoga ai, o le susuga a Nevo Ioane, lea sa fai ma sui o Amerika Samoa i le ta’aloga siisii u’amea mamafa ma ia manumalo ai i ni pine auro se tele mo le atunu’u, peita’i na toe malaga o ia i Samoa ma avea ai o ia ma sui o Samoa i le tele o taamilosaga a le Pasefika, ina ua fa’amalosia e le Pulega o ta’aloga a atumotu o le pasefika le tulafono e le mafai ai ona taalo fua le isi tagata i lalo o le fu’a a le isi atunuu o le pasefika.

 

O Monica o lo o tausinio i le aupaga o le 75+kg, ma ua faamoemoe o le isi lua tausaga o lo o lumana’i nei, o le a aumau ai o ia i Niu Kaletonia mo le faaauauina o lana aoga i le taaloga siisii u’amea mamafa.

 

Ina ua fesiligia e le Samoa News le tamaitai o Monica e tusa ai o lenei avanoa ua ia maua, sa ia taua ai lona fiafia tele ina ua filifilia o ia e le Asosi Siisii uamea mamafa a Amerika Samoa faapea ai ma le vaega a le ASNOC, ina ia fai o ia ma sui o Amerika Samoa i le avanoa sikolasipi lenei.

 

Ina ua fesiligia se sini o lo o ia te ia mo le lumana’i, na tali Monica e fa’apea, “O lo o taula’i la’u vaai i le Olimipeka, ina ia mafai ai ona avea a’u ma sui o Amerika Samoa i le ta’aloga si’isi’i u’amea mamafa”.

 

O se tasi o itu na fa’aosofia ai lenei tamaitai talavou e avea o ia ma teine siisii u’amea mamafa mo Amerika Samoa, o lona aiga e i ai le taleni o le fiafia e si’isi’i u’amea mamafa, ma ua silia i le lua tausaga talu ona ia koleni i le fale taalo e fa’amalosi tino ai, atoa ai ma le maua ai o le avanoa e siisii ai.

 

Na taua e Monica i le Samoa News e fa’apea, o ia sa amata koleni i le ta’aloga o le si’isi’i u’amea mamafa (powerlifting), ae ina ua maitauina pea e le Asosi Si’isi’i u’amea mamafa lona fiafia i le ta’aloga aemaise ai o lona naunau e fa’aleleia atili lona tomai i le ta’aloga, na fautuaina ai loa o ia e le Peresetene o le Asosi Siisii u’amea mamafa a Amerika Samoa, mo se avanoa e liliu atu ai i le latou ta’aloga.

 

“O le masina o Iulai na te’a nei na fa’atoa ou koleni ai loa i le ta’aloga lenei si’isi’i u’amea mamafa (weightlifting), ma ua ou iloa lo’u fiafia tele e fa’aauau lenei ta’aloga i le lumana’i”, o le saunoaga lea a Monica i le Samoa News.

 

“O le fa’anaunauga muamua sa ia te a’u ina ua fa’atoa ou amata koleni i le masina o Iulai na te’a nei, ia avea a’u ma sui o Amerika Samoa i le ta’amilosaga a le Pasefika i le tausaga fou, peita’i ina ua ou toaga pea e koleni, sa suia ai loa le lu’i ua taoto mai i o’u luma, ia avea a’u ma sui o Amerika Samoa i le olimipeka, ou te fia ausia fo’i lea sini mo lo’u olaga aemaise ai o le atunu’u”, o le isi lea saunoaga a Monica.

 

O se tasi o itu o lo o unaia malosi ai pea lenei tamaitai i ana koleniga, o lona aiga aemaise ai lona tama, o se tagata e fiafia e siisii u’amea ma lona lava malosi.

 

O Monica o lo o aoga i le Iuvesite a Hawaii i Manoa, lea o lo o sailia ai lona fa’ailoga o le BA, ae ina ua malaga mai i le summer na te’a nei i le maliu o si ona grandmother, na manatu ai loa e fai sina malologa mo se tausaga atoa, ina ia maua ai le avanoa e fa’aleleia atili ai lenei taleni fou ua ia maua.

 

O avanoa sikolasipi o lo o ofo atu e le Oceania i alii ma tamaitai siisii uamea mamafa i atumotu o le Pasefika, ua mafai ai ona siitia le tulaga o le pasefika i taaloga a le lalolagi.

 

O polokalame a le Oceania o lo o maua ai avanoa sikolasipi nei, e le gata o lo o faia i Nauru, ae o lea fo’i ua tatalaina i Fiti, Niu Kaletonia faapea ai ma le malo tuaoi o Samoa.

 

O le tausaga e 2002 na faatoa tatalaina ai lenei polokalame, ma vaaia ai lona tulaga manuia i taaloga a le Pasefika i le tausaga na sosoo ai i le 2003 i Fiji, ina ua ausia e alii ma tamaitai taalo mai atunuu eseese o le Pasefika pine auro e 45, ma o le 33 o nei pine auro na maua lea e i latou sa auai i le polokalame lenei a le Oceania.

 

Ina ua tatala le lala o le polokalame i Samoa, sa molimauina ai fo’i e Samoa le tulaga maualuga ua mafai ona ausia e ana tagata siisii uamea mamafa, ina ua mafai ona latou ausia tulaga maualuluga i taaloga a le Lalolagi, e pei o le tamaitai o Ele Opeloge mai Samoa, lea na ia misia le avanoa e manumalo ai i le pine apamemea i taaloga a le Olimipeka i Beijing i le 2007 i le kilokalama e tasi (1kg), ae faatoa tasi le masina talu ona auai i le polokalame.

 

O le fa’amoemoe o le Asosi Siisii Uamea mamafa a Amerika Samoa, ia i ai nisi alii ma tamaitai o le atunuu latou te mauaina lenei avanoa ua maua e Monica.