Ads by Google Ads by Google

Fesiligia Togiola le faia Fonotele EFKAS i Kalefonia

Ua fesiligia e ni isi o tagata lotu a le Ekalesia EFKAS e aofia ai ma le sa avea muamua ma Ta’ita’ifono a le Ekalesia le fa’aiuga ua faia, e usuia ai le Fonotele a le Ekalesia i Kalefonia i le tausaga nei, ona e talitonu i latou e i ai ni isi o mataupu e ao i le Ekalesia ona silasila toto’a i ai a’o le i faia lana faaiuga.

 

O ni isi o tulaga ua fesiligia e le afioga i le matua ia Togiola Tulafono, o le le talafeagai o le faaiuga ua faia ma le Faavae o le Ekalesia, atoa ai ma le tau e malaga ai sui usufono mo lenei fonotaga.

 

“E ui o lea ua sauni le Ekalesia mo lana fonotele i Kalefonia, ae i lo’u talitonuga o le faaiuga ua faia e le o tusa ma le Fa’avae a le Ekalesia, aua e tatau ona usuia se fonotele e talanoaina ai le mataupu mo le faia o le fonotele i Kalefonia,” o le saunoaga lea a Togiola.

 

O le faaiuga sa faia e pasia ai le faia o le fonotele i Kalefonia e pei ona saunoa Togiola, o se faaiuga sa faia i le fono a Komiti a le Ekalesia sa faia, ae i lona talitonuga a’o avea o ia ma Ta’ita’ifono a le Ekalesia, e leai se malosi o Komiti e valaau ai se fono faapitoa e talanoaina ai mataupu tetele faapenei mo le Ekalesia.

 

“O se tasi o o’u popolega i lenei mataupu, e tele mataupu o lo o taumafai Pulega mai fafo e faaulu i totonu o le Fonotele, a’o lea o le a to’atele sui usufono mai Amerika Samoa nei e le malaga i le Fonotele, ona o le taugata o le pasese ma le tau e faatupe ai le malaga atu i Kalefonia, lona uiga o le a faigofie ona pasia mataupu nei sa tatau ona iloilo toto’a e sui usufono uma a le Ekalesia,” o se saunoaga lea a Togiola.

 

O le mataupu fo’i lenei na fa’aalia ai e ni isi o tagata aulotu lo latou le fiafia, ina ua pasia le usuia o le Fonotele i Kalefonia ma le faaiuga e totogi lava e le sui usufono lona pasese ma le nofoaga e nofo ai.

 

Na taua e se tasi o tagata Ekalesia i le Samoa News e faapea, e le o tagata usufono uma e gafatia le tau o le pasese ma le totogiina o le fale e nofo ai i le taimi o le fonotaga i Amerika.

 

O se tasi o mataupu na laga e Togiola e faatatau i le fonotele o le a usuia i fafo, e leai ma ni Komiti mai Ausetalia, Niu Sila, Hawaii ma Amerika na auai i le fono a Komiti lea na pasia ai le ave o le fonotele i faia i Kalefonia, se’i vagana ai Komiti a Amerika Samoa, ma o lea faaiuga ua fesiligia ai le mulimulita’i o le Ekalesia i ana tulafono e lima ta’ita’iina ai ana faaiuga tauave.

 

“Afai e naunau le Ekalesia aoao ina ia savavali tagata lotu i tulafono ma Faavae a le Ekalesia, e tatau fo’i la i le Ekalesia ona taulamua i latou e savavali ma usita’i i tulafono ma ana Faavae, ina ia fai ma fa’ata’ita’iga lelei i tagata lotu,” o le isi lea saunoaga a Togiola.

 

O se tasi o mataupu matuia na saunoa Togiola e pasia mai nei i le fonotele lea o le a usuia i fafo, o le suiga o le tausaga penisione.

 

Na taua e Togiola e faapea, ua to’atele tama o le Ekalesia ua penisione i le 70 tausaga, ae foliga mai o le a toe sui i le 75 tausaga, ae i lona talitonuga, ana usuia pea le fonotele i Amerika Samoa e le taitai pasia le suiga lea.

 

“O le popolega tele o lo o ia te a’u i le mataupu atoa lenei, ina ne’i ma’imau le tigaina e talanoa ma pasia ni isi o faaiuga i le fonotele lenei, ae o nei faaiuga uma e le o tusa ma ala o le Faavae a le Ekalesia, ma o le itu la lena e pito sili ona ou le fiafia i ai, afai o le faiga lava lenei o le le usita’i o le Ekalesia i lana Fa’avae atoa ai ma le le amanaia o lagona o tagata Ekalesia, lona uiga la e le o se Ekalesia e tausi tulafono,” o le saunoaga fa’ai’u lea a Togiola.

 

Na fiu le Samoa News e saili se avanoa e feiloa’i ai ma le Failautusi Aoao a le Ekalesia i le vaiaso nei e le maua se avanoa, na taumafai e faafesootai le Ofisa autu a le Ekalesia i Kanana Fou ma tuu atu le poloa’i i le tinå sa ia taliina mai le telefoni, ae fai mai le talitelefoni e le o avanoa le Failautusi, e le o ni mataupu fo’i ia e tatau ona fesiligia e tusitala, ma fa’afuase’i ai ona ia tapuni le telefoni.