Ads by Google Ads by Google

FA’ATE’A LEFITI MAI LE FAIGANUU, SI’UFAGA, TA’U I MANU’A

NUA: Tumau pea le fa’aiuga fa’asaga ia Fofo Sunia

 

Ua tasi nei le faafitiga o aleaga i Pupuali’i ma faipule o Siufaga i Ta’u, Manu’a, ina ia fa’ate’a le afioga i le Fa’atuiolemotu ia Lefiti Atiulagi Pese mai le faiganuu a Si’uafaga, fa’apea ai ma le aloaia pea lea o se faaiuga sa faia e tuaa o le afioaga i ni tausaga ua mavae, ina ia tumau pea le fa’ate’aeseina o le tofa Fofo Sunia mai le faiganuu a Si’ufaga.

 

O le aso 4 Ianuari 2014 na usuia ai le fono a le pitonuu o Si’ufaga i Ta’u, Manu’a i le maota o Nuanuaolefeagaiga i Suasua, mo le faamautuina o lenei fa’aiuga.

 

I se feiloaiga a le Samoa News ma le afioga i le ali’i Senatoa ia Nuanuaolefeagaiga Saoluaga Nua, o le sui peresetene o le maota maualuga a le Senate, o ia fo’i sa fai ma sui o Puluali’i ma Faipule o Si’ufaga e faalauiloa lenei faaiuga, sa ia saunoa ai e faapea, o le amataga o le masina nei o Ianuari na fono ai le pitonuu o Si’ufaga i Ta’u, Manu’a, mo le faamautuina o lana faaiuga e faate’a ai le afioga Lefiti mai le faiganuu.

 

“O le mafua’aga o le faaiuga a Pupuali’i ma Faipule e faate’a Lefiti ma Si’ufaga, ina ua ia taumafai e sui fa’avae o le nuu,” o le saunoaga lea a Nuanuaolefeaiga.

 

Na faateia le afioga a Lefiti ina ua fesiligia o ia e le Samoa News e uiga i lenei mataupu, aemaise ai o tuuaiga faapea ua ia taumafai e sui faavae o le nuu.

 

“E leai se mea faapena o tupu, e mama a’u na ma tu’uaiga, ou te iloa o ni mafuaaga faaletagata ua mafua ai ona faia e Nuanuaolefeagaiga lenei fa’aiuga,” o le saunoaga lea a Lefiti.

 

Sa ia taua fo’i e faapea, so o se faiganuu lava i Samoa, e i ai ona ao, ona faasolo mai ai lava lea ia i latou e sosoo ane ai, pei fo’i la o lona afioaga i Si’ufaga, o ia o le Fa’atui, o le fa’aao lena o le nuu, sosoo ai ma le Pupuali’i ma faasolo atu ai lava lea i tofiga e sosoo atu ai.

 

Saunoa Lefiti e faapea, o tala ua ia maua mai i lona aiga i Manu’a, fai mai ua ita Nuanuaolefeagaiga i tala ua ia alu ma faasalalau, fai mai o ia e pule i le nuu, ae o lo o molimau lona afioaga atoa i Manu’a, na te le i faia ni fa’amatalaga faapea, ai lava o ni faamatalaga ua faatupu e le alii senatoa e mafua mai i ni mafuaaga faaletagata.

 

“E leai se manatu faapena ia te a’u, pau lo’u fa’anaunauga o lo o i ai, ia maopoopo ma lelei le nuu, ia fealofani fo’i matou o lo o faauluulu i ai le nuu, o la’u tatalo fo’i, ia manuia le alo atu o le alii senatoa i tiute ma faiva e pei ona fai ai o ia ma sui o le nuu i le Fono Faitulafono,” o le saunoaga lea a Lefiti.

 

Sa ia taua fo’i, “ou te le popole i ni tofi po o ni mamalu, pau lo’u agaga ia tausisi ma faamamalu i le aganu’u, e faailoa lea i lo’u tautua pea i le nuu e ala i soo se mea fai e pei o le alofa i le faifeau, atoa ai ma soo se faamoemoe o le nuu ou te tautua ai fo’i, e ui o lea ou te aumau i Tutuila nei.”

 

E le gata la i le faaiuga ina ia faate’a le afioga Lefiti mai le faiganuu a Si’ufaga, ae sa toe faamautuina ai i lea fonotaga le faaiuga sa faia e tama o le nuu i ni tausaga ua mavae e fa’ate’a ai le tofa Fofo mai totonu o le Faletolu i Ta’u, Manu’a.

 

“O le faaiuga lea ua faia nei, sei vagana lava ua usitaia e le tofa Fofo le faaiuga sa tuuina atu i tausaga ua mavae, e pei o le totogiina lea o lana sala sa tuuina atu, ona faatoa toe fa’aa’e lea i totonu o le nuu,” o le saunoaga lea a Nuanuaolefeagaiga.

 

Ina ua fesiligia e le Samoa News le tofa a Fofo i luga o le telefoni i le aso Tofi na te’a nei e uiga i lenei mataupu, sa ia faamaonia mai ai le faaiuga e pei ona taua e le ali’i Senatoa faasaga ia te ia i ni tausaga ua mavae.

 

Saunoa Fofo e faapea, o le faaiuga e faate’a ese ai o ia ma le nuu, sa faia pe a ma le sefulu tausaga talu ai faatasi ai ma nisi o matai o le nuu, mulimuli ane na toe faaa’e matai na faate’a fa’atasi latou ae totoe ai lava na o ia o lo o tumau pea ona fa’ate’a.

 

“O lo o i ai pea le finagalo o le nuu masalo ua atoa nei le 10 tausaga, ina ia faate’a a’u ma isi to’oto’o mai le faiganuu, sa toe fo’i uma isi toeaiina i totonu o le nu’u se’i vagana ai lava a’o ou te le i toe fo’i lava i totonu o le nu’u,” o le saunoaga lea a Fofo.

 

“Sa i ai ni nai taimi sa iou taumafai ai e toe fo’i i totonu o le nuu, pe a ma le fa’alua, peita’i sa fautuaina a’u e toeaiina o lo o faia le nuu i le taimi nei, ou te fa’atali laititi se’i i ai se aso, ae ou te iloa pau le auala e mafai ai ona ou toe fo’i i totonu o le nu’u, o le totogi o la’u sala ona kilia loa lea o mea uma,” o le saunoaga lea a Fofo.

 

Sa ia taua fo’i e faapea, o lo o ia nofo faatali pea i le taimi e valaau atu ai le nu’u ia te ia e toe fo’i atu, ona ia usitaia fo’i lea o le finagalo o le nuu.

 

Saunoa Fofo, talu ai o ia o se matai tausi aiga ma fai nuu lelei, o le mafua’aga lena na te fa’aaloalogia ai le faaiuga a lona nu’u.