Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 21

 

Taeao manuia i le mamalu o le atunu’u, e i ai pea le fa’amoemoe ua alafa’i mai i fanuga lelei le atunu’u i lenei taeao fou, i le alofa ma le agalelei o lo tatou Tapa’au i le lagi. E ao ai ona o tatou sunu’i lapalapa o malo ma fa’afo’i le vi’iga i le Atua Soifua, ona o Lana tausiga alofa mo i tatou, lea o lo’o tatou maua ai pea le ola, ma ia o tatou saga maua ai pea i Lona alofa.

 

Ae alo maia, o le a toe fa’aauau atu la tatou tala fa’asolo mo lenei aso. Na muta mai la tatou tala ina ua amata su’esu’ega a ali’i foma’i e tusa ai ma fa’ama’i mata’utia, e le gata i lea, ae ua lagona le popole ma le atuatuvale, ona ua o latou iloa nei, o se fa’ama’i ua sili ona mata’utia lea ua a’afia ai nei le tagata soifua.

 

Ua o latou tau sa’ilia fo’i le tulaga o lo’o i ai manuki pe a tonu o le mafua’aga lea ua pepesi ai le fa’ama’i. Peita’i, a toe manatu i ai ali’i foma’i su’esu’e, ona o latou mautinoa ai lea, o lo’o tele fo’i le a’afiaga o manuki latou i le fa’ama’i, ona a maua ai le manuki, e le umi lava ae mate. O le fesili ua tula’i mai, afai la e le o manuki, o ai la isi manu na mafua ai le fa’ama’i, po’o se iniseti, o se isumu, o se aupogaleveleve, po’o se gata.

 

Sa toe manatu foma’i su’esu’e ma tu’u fesilisili po’o fea tonu le nofoaga sa i ai manuki nei, aua afai e maua, o lona uiga o ina tonu lava o lo’o nofonofo ai le virusi o le Marburg. Ina ua mavae le fa’ama’i o le Marburg i totonu o Siamani, na alu ai loa le su’esu’ega a ali’i foa’i mai le World Health Organization i Uganda, ma taumafai e tau sa’ili  po’o fea tonu na au mai ai manuki. Na leai se isi o i latou na iloa tino le mafua’aga o le virusi o le Marburg. O iina sa taoto ai pea le misitelio lilo o le virusi o le Marburg. Ae ina ua o’o i le tausaga 1982, o se ali’i papalagi na te va’aia ma su’esu’e manu na ia tula’i ma fa’ailoa fa’amatalaga e uiga i le mea na au mai ai manuki nei ua a’afia i le virusi o le Marburg.

 

Fai mai le fa’amatalaga a le ali’i tusi tala o Richard Preston, sa ia maua le avanoa e feiloa’i ai ma le ali’i lenei, ma o le a ia fa’aigoaina ia Mr. Jones (e o’o mai i le taimi nei, e le o mana’o le ali’i lenei e fa’ailoa lona igoa moni) . I le feiloa’iga a Mr. Jones ma le ali’i tusi tala o Richard Preston sa ia fa’ailoa ai e fa’apea, i le tau mafanafana o le tausaga 1967, ina ua a’afia tagata i totonu o le malo o Siamani, o le taimi lea o lo’o faigaluega le ali’i o Jones i totonu o le kamupani e su’esu’e ai manu i Entebbe i Uganda i Aferika. O le taimi fo’i lea na alu ‘ese mai ai le oka o manuki mai Uganda, o le pisinisi lenei e fa’afoe e se ali’i milionea, o le fa’atau atu lea o manuki i isi malo o le lalolagi.

 

Fai mai le fa’amatalaga a le ali’i o Jones, e tusa e sefulu tolu afe (13,000), manuki e fa’atau atu i le Atu Europa i le tausaga. Afai o le aofa’iga lea o manuki e fa’atau atu, o lona uiga, e tele le tupe e maua e lenei ali’i ae maise ai o le malo o Uganda.

 

Na toe fa’ailoa ane e le ali’i o Jones i a Richard Preston e fa’apea, o le oka o manuki na a’afia i le virusi o le Marburg, na ave i se va’alele, na alu aga’i i Lonetona. Ona toe fa’aauau ai lea o le uta lenei i Siamani, lea na mafua ai loa ona maua tagata Siamani i le virusi o le Marburg. Sa toe fa’apea ane le ali’i o Jones i a Preston, “Na pau le su’esu’ega na fai i manuki nei, a’o le i avea i Lonetona, na o le va’ai lava po’o lelei o latou pa’u, ae e lei ma’ea lelei ona fai ia siakina.” Na toe fesili le ali’i tusi tala i a Jones, “O ai na siakiina manuki.?” Na tali le ali’i o Jones, “O a’u.”

 

E faia pea

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec