Ads by Google Ads by Google

TEPA I LA TA MALO

TOFIA TOFOITAUFA E PULEA LE OFISA MEDICAID

 

O le vaiaso na te’a nei na tuuina mai ai e le kovana sili ia Lolo Matalasi Moliga sana faaiuga faalaua’itele, e faailoa mai ai lona tofia o le Ta’ita’ifono o le Komiti Faafoe a le Falema’i o le LBJ i Fagaalu, le susuga a Tofoitaufa Sandra King Young e faauluulu i ai le Ofisa o le Medicaid i le atunuu.

 

I se vaega o lana faaaliga faalaua’itele na taua ai e Lolo e faapea, o le tomai ma le agavaa o lo o umia e Tofoitaufa mo le tele o tausaga i tulaga tau pisinisi, ua mafai ai ona ia taitaia ni isi o vaega tumaoti a le malo o lo o faatupe mai e le feterale, ma atili faaleleia ai lea auaunaga i le teritori.

 

O le a tumau pea le avea o Tofoitaufa ma taitaifono o le komiti faafoe a le LBJ a’o ia tauaveina ai lenei tofiga fou, se’i ma’ea nisi o galuega o lo’o feagai nei ma le falema’i,  e pei ona saunoa le alii kovana.

 

O le faaiuga ua faia e le alii kovana ua suia ai le poloaiga faalaua’itele sa sainia i le 2011, e faavae ai le Ofisa o le State Medicaid Ofifce i le teritori, atoa ai ma le tofiaina o se faatonu e taitaia lea ofisa atoa ai ma se komisi faufautua.

 

Saunoa Lolo e faapea, o suiga ua ia faia o le a mafai ai ona tuu atu le malosi i le kovana na te tofia ai se faatonu mo le Ofisa o le Medicaid, atoa ai ma le filifilia o sui mo lana komisi faufautua.

 

Ma o lea komisi faafoe a le Medicaid o lo o taua i le poloaiga faalauaitele sa sainia e aofia ai le lutena kovana poo le failautusi aoao o Amerika Samoa; faatonusili o le Soifua Maloloina, Fefaatauaiga ma Alamanuia faapea ai ma le Ofisa o Tautua ma Auaunaga mo Tagata Lautele; o le Loia Sili; taitaifono o le komiti faafoe a le LBJ, ma le foma’i sili o le Soifua Maloloina.

 

MALAGA KOVANA MO LE FONOTAGA A AOGA I CHICAGO

 

O le vaiaso na te’a nei na tuua ai e le afioga i le kovana sili ia Lolo Matalasi Moliga ma lana aumalaga le atunuu, mo le fonotaga a Aoga i le aai o Chicago (Governors Education Symposium).

 

O lo o malaga faatasi ma le alii kovana le faatonusili o Aoga ia Vaitinasa Dr. Salu Hunkin Finau ma se sui o le Kolisi Tuufaatasi a Amerika Samoa, e pei ona faamaonia mai e le Ofisa o le alii kovana i le vaiaso na tea nei.

 

E pei ona faalauiloa e le alii kovana i se taimi ua mavae, o lenei fonotaga o le a talanoaina ai auala e faaleleia ai auaunaga a faiaoga ma tulaga o aoaoga i totonu o potu aoga, ina ia mafai ai ona saili auala e faaleleia ai le aoaoina o fanau aoga amata mai i vaega o le K-5 e oo atu i le vasega 12.

 

O le aso 19 Iuni lea ua faamoemoe e toe taliu mai ai le alii kovana ma lana aumalaga, ma ua tofia nei le afioga a Lemanu Peleti Mauga e avea ma kovana le tumau mo le atunuu.

OVA I LE 100 AVANOA FAIGALUEGA MO LE POLOKALAME A LE NEG

 

E ova i le 100 avanoa faigaluega o le a maua e i latou o lo o i lalo o le polokalame o le National Emergency Grant (NEG) Program e le o i ai ni galuega i le taimi nei, e galulue ai mo le faitauina o le aofa’i o fitafita tuai ma o latou aiga o lo o alala i le atunuu i le taimi nei.

 

O le aso Faraile na te’a nei na faatumulia ai le fale taalo a le aoga maualuga a Samoana i le to’atele o i ai i le polokalame a le NEG na lolofi atu e lesitala o latou suafa mo lenei polokalame.

 

O le autu o le polokalame e pei ona taua e le susuga Taua’a Sam Vaouli o lo o faauluulu i ai le Ofisa o Fitafita tuai, o i latou o le a maua le avanoa e galulue ai, o le a aga’i atu i nuu taitasi e faitau tagata sa tautua i vaega au a le malo tele o lo o i ai, atoa ai ma le aofa’i o latou aiga aua faamaumauga a le Ofisa.

 

E ta’i $5 i le itula o le a totogi ai i latou e maua le avanoa e galulue ai, ma o le a tofia vaega taitasi e asiasi i nuu taitasi o le atunuu mo le tuuina mai o nei faamaumauga o lo o mana’omia. O le taeao nei e amata ai nei galuega se ia oo atu i le aso 28 o Iuni.

 

Na taua e Brian Amituana’i o lo o aofia i le polokalame a le NEG e faapea, o se avanoa lelei lea o le a mafai ai ona maua se galuega e fesoasoani ai i lona aiga, pe afai ae aofia ai o ia i le silia i le to’a 100 o le a maua avanoa faigaluega.

 

O le agaga o le alii kovana i soo se taimi e saunoa ai luma o le Kapeneta, o le tele o glauega e galulue ai tagata o le atunuu, o le manuia fo’i lena o aiga ma le tamaoaiga o le malo.