Ads by Google Ads by Google

Tutu pasi aoga a le ‘Special Education’ ua leai ni kesi

Na avea le le feoa’i o pasi aoga a le Vaega o le Special Education e piki fanau aoga o lo o i ai manaoga faapitoa, mo le lua aso, ma itu na faasea ai le toatele o matua, na aofia ai ma ni matua na valaau mai i le Samoa News i le taeao ananafi ao le’i taina le itula e 8:00, ma faailoa mai le faaletonu ua tulai mai, ua le mafai ona piki a latou fanau i le aoga ona ua leai ni kesi o pasi aoga.

 

“O lea ua lua aso e le o pikiina la’u tama i le aoga, ae fesili atu i ai ananei (taeao ananafi) pe aisea ua le sau ai le pasi aoga ae fai mai ua leai se kesi o le pasi, o a nei ituaiga faamatalaga tuulafoa’i faapenei ae ua le saili e latou se auala e foia ai le faafitauli,” o le saunoaga lea a se tasi o tina mai Aua

 

“Ana ni a latou fanau ia o lo o i ai manaoga faapitoa o le tino, ua leva ona pisi e su’e se auala e ave ai i le aoga, talu ai e le o ni a latou fanau, atonu o le mafuaaga lea ua le manatu mamafa ai le Ofisa i le faatinoina o a latou tiute,” o le saunoaga lea a le isi tina ma lona loto tiga tele i le mea ua tupu.

 

O se tasi o itu na faaalia e matua na faasea lo latou le fiafia, e fesili atu i le Ofisa pe i ai sa latou fuafuaga i se auala e foia ai le faafitauli, ae tuu atu e ni isi o le aufaigaluega tala le manuia i luga o le telefoni, ae ina ua toe valaau atu i ai i le telefoni ua le toe tali mai se isi.

 

E toalua sui o le Vaega a le Special Education i Matafao na talanoa i ai le Samoa News, o le alii pule i le vaega o Femalagaaiga, le susuga ia Tafaevalu Aumoeualogo, ma le alii o lo o faauluulu i ai le vaaiga o pasi aoga e le’i finagalo e faailoa lona suafa.

 

Na taua e le alii lea e faauluulu i ai pasi aoga a le Ofisa e faapea, na mafua ona le fealua’i le pasi aoga e piki mai fanau i aso e lua ua mavae atu, ona ua leai ni kesi o pasi.

 

Na taua e le alii lea e faapea, ua leva ona tuuina atu lana talosaga i le Ofisa mo ni ‘coupon’ e utu ai pasi aoga i le vaiaso na te’a nei, peitai e oo mai lava i le taimi nei e le’i taunuu atu.

 

“O ananafi (aso Gafua) na valaau mai ai nai ave pasi ia te a’u, ua le lava kesi o pasi e piki mai ai tamaiti aoga, o lea na ou faia ai loa le faaiuga, e sili pe a tutu pasi aua nei pikiina maia tamaiti aoga, ina ne’i sau se pasi pe i luga o le auala, ona tulai mai ai lea o se faaletonu i tamaiti, ona o nai tamaiti e i ai manaoga faapitoa o le tino, e le tatau foi ona tupu se faaletonu faapea i luga o le auala,” o le faamalamalamaga lea a le sui o le Ofisa.

 

Na faamaonia e le alii lea ni isi o matua sa telefoni atu ma faasea e faatatau i le faafitauli ua tulai mai, peitai na te le tete’e i faasea a matua e faatatau i le faaletonu ua tulai mai, ae i ai lona talitonuga, a le faateia foi le latou Ofisa i mea faapenei e le taitai ona gaioi.

 

Ae peitai, na te’ena e le susuga Aumoeualogo le i ai o se faaletonu i pasi aoga ma matua o fanau aoga.  “E leai se pasi aoga o tu, o lo o feoa’i uma pasi aoga e piki mai fanau aoga, e le gata o ananafi (aso Gafua) ae faapena foi ma le aso (ananafi),” o le saunoaga lea a Aumoeualogo.

 

Ina ua fesiligia Aumoeualogo pe sa i ai ni matua na telefoni faasea atu i le Ofisa e faatatau i lenei mataupu, na tali le alii pule e faapea, “e leai ni matua na valaau mai, se’i vagana ai lava le ave pasi e toatasi na vili mai ananafi fai mai ua leai se kesi o lana pasi, lea la na ou fai ai loa i ai, e sau i le Ofisa o nei (ananafi) lea e maua ai coupon mo le kesi o lana pasi,” o le saunoaga lea a Aumoeualogo.

 

Ina ua fesiligia le afioga i le Faatonusili o Aoga ia Vaitinasa Dr. Salu Hunkin-Finau e faatatau i lenei mataupu, sa ia taua ai e faapea, e lei oo atu ni faasea i lona ofisa mai matua poo le Vaega a le Special Education e faatatau i ni pasi aoga ua leai ni kesi.

 

Fai mai Dr. Salu, “E le tatau ona tupu se mea faapena o lea lava e i ai kesi mo pasi aoga a le matagaluega.”

 

Na taua e le alii faipule mai Aua ia Faimealelei Anthony Allen e faapea, ua toatele matua o lona itumalo ua faasea atu i lona ofisa e faatatau i le mataupu lea, ma o se mataupu foi e le tatau ona tupu.

 

Na taua e le alii faipule e faapea, e le tatau ona tulai mai lea ituaiga faaletonu i le Vaega o Special Education a le Ofisa o Aoga, aua o lo o faatupe mai e le feterale vaega uma o le latou tautua.

 

Na taua e le alii faipule lona faanoanoa tele, ona o le tulai mai o lenei faafitauli i fanau aoga, ma tulai mai ai loa le tulaga le sa’o o le malolo o ave pasi ua le faia o latou tiute, e ui o lo o totogi pea i latou mo tiute ua latou le faia.