Ads by Google Ads by Google

Toe Ulutaia o le Fono o le Fa’avae o le Malo o Samoa

Aloha elei lano moana, toniga e fa’ailo ai le Manu Samoa i so’o se faigamea i malae fa’avaomalo, lele ua sisia le fu’a o le 50 tausaga o le Malo o Samoa Tuto’atasi, o ia o le toe Ulutaia o Samoa i lana ulua’i Fono o le Fa’avae i le tausaga na tuto’atasi ai lana faigamalo i le tausaga e 1962.

O ia lea sa ia sisia le fu’a o le Sisigafu’a o le 50 tausaga o Samoa, e alaala i Nofoali’i A’ana Numera 2, ae sa soifua mai i Falealupo, o lana afioga A’e’au Taulupo’o Seumanutafa Maumea Lafaiali’i.

“A’o 25 tausaga o lo’u olaga talavou, sa fa’ato’a fa’anofo ai a’u e lo’u tama i lo’u igoa matai, ma fai mai loa, ua mae’a filifili a’u e le nu’u e avea ma sui o i matou e auai mai i le Ulua’i fonotaga o le Fa’avae o le Malo i le tausaga e 1960.”

O le tausaga 1960 na fa’atonuina ai e le Malo Aufa’atasi le malo o Samoa i Sisifo ina ia latou faia se fonotaga o sona fa’avae e fia manana’o e fa’atuina, ma o le ulua’i la’asaga lea e ao ina faia e i latou pe afai ua manatu i se tulaga tuma’oti o sana faigamalo.

E tele meafou sa o’o i ai le soifuaga o A’e’au Taulupo’o i lea lava tausaga, o le fa’ato’a fa’aipoipo fo’i lea. Na maua se avanoa lelei o le Samoa Observer e talanoa ai i le tagata na ia sisia le fu’a a Samoa e fa’amanatu ai le atoaga o lona 50 tausaga talu ona tuto’atasi lana faigamalo, aua sa le iloa lava i latou, pe aisea na filifilia ai o ia, mai le to’atele o isi sui uma o le atunu’u.

O lea fo’i fa’aeaga, sa matua lilo ia A’e’au Taulupo’o o le a ia faia mo lona malo, i lenei vaitau, peita’i, e toe lava o ia le sa auai o sui o le atunu’u e aiaia se Fa’avae Mautu mo Samoa i le 1960 o totoe mai. O se mea mautinoa, e maulalo lava le fa’avae o le olaga o A’e’au, ae fa’aea lava le tagata e le Atua i lona lava taimi.

“O ai na iluilu talutalu, ou te sisia le fu’a a si o’u malo i le atoaga o lona 50 tausaga lenei, o se fa’afetai lava i le Atua i lona alofa ma lona agalelei, ua aofia atu ai Mu i faigamea.” O sana tala lea ma le fiafia o lona loto, na tofia o ia mai le to’atele o isi e agava’a uma i lea faiva.

E fa’ailoa fo’i le loto maulalo o A’e’au i ona la’ei na ia manatu na faia ai lea tofiga maualuga o le Sisigafu’a a Samoa, na ona fa’ailoa atu lava i lona aiga, “Ofutino elei lanumoana a le Manu, o ia lava lena, e sisia ai e lo outou tama le fu’a a Samoa i lona 50 tausaga.”

“Ia silafia e Samoa lenei mea, o se fa’aeaga ese lea i lo’u olaga, ou te le’i mafaufauina o le a ou faia lea toe galuega mo lo’u malo. Sa iloilo ni tulafono o le fa’avae, a’o talavou, sa le manatu o i matou uma sa auai i ia aso ma soalaupule mo se mea e lelei ai le fa’avae o le Malo o Samoa, ua mapu mai i ti’asa, ae tu’ua a’u ou te molimauina lenei aso iloga i o tatou soifua galulue ma le punoua’i i se manuia mo Samoa le atunu’u pele. Ou te fa’afetai atu mo lenei avanoa maualuga mo se sui sili ona fa’atauva’a.”

I sana fa’amatalaga i le taimi a’o ia sisi a’e le tagavai a le malo o Samoa i lea aso sa ia fa’apea ai, “Na maligi loimata ma sisi a’e le fu’a o le sa’olotoga, peita’i na sili ona maligi loimata ina ua o’o i le fuaitau “Aua e te fefe o Le Atua lo ta Fa’avae,” o se mau sa mausali lona gaganaina i le taimi o le fonotaga o le fa’avae o Samoa.”

Na ia fa’asoa mai lea fa’apea, “Ou te mautinoa lava, e au pea le Atua ma Samoa pe afai o le a tatou usita’ia pea poloa’iga uma na fa’atonuina mai ai i tatou e Kerisno Iesu, ma avea ai i tatou o Kerisiano moni lava.”

I lona taofi e tusa ai o le folauga a Samoa mai nei tausaga e 50 ua mavae nei, sa ia fa’apea ai, “E tele suiga ua faia ma sa tauau e atagia ai ni fe’ese’esea’iga tuga i le tatou malo, peita’i, e tasi lava le mau ua mafua ai ona o’o mai le folauga a Samoa i le taimi nei i le manuia, o lo tatou pipi’i mau lea i a tatou agaifanua ma le aganu’u na tatou ola a’e ai, o meaalofa fo’i ia a le Atua mo i tatou uma, o Samoa moni!”

“E tatau lava ona tatou fausia mea uma i totonu o le tatou malo ma o tatou olaga e tusa o a latou aganu’u ma  agaifanua, o le fusi lava  lea ua sili ona mautu ai o tatou agaga, ma ua faia ai e so’o se Samoa se mea lelei mo lona malo ma ona tagata. Afai tatou te se’e ese mai lena, e le tatou te leiloa le ala i manuia o le Atua mo Samoa.”

I lona auai ai i le taimi o iloiloga o le ulua’i fa’avae o le Malo o Samoa sa ia fa’ailoa ai o latou lagona, “Ua pei o lo’o matou taumafai e tafi ‘esea se ao pouliuli o fa’amalumalu mai i o matou luga.” Na ia fa’ailo lea o lea ituaiga o pouliuli e fa’apea, “I le faiga o mea sa i ai, e fesiligia oe pe afai e auai atu ae va’ai mai e le o sou fa’ai’u papalagi o lo’o i lou igoa, e fesiligia ai o se tama a ai?”

“E le faigofie lava ona soloa’i i luma sau taumafaiga pe afai e te le se afakasi, afai fo’i ae i ai se papalagi i se mea, e pei o ia o se tupu i tagata Samoa uma e aofia fa’atasi ai. O le ao lena ua tafi’esea nei, ua matua logomalie le fa’alogo i suafa o tagata Samoa ma ua laugatasia i tatou uma i fa’amanuiaga eseese o le tatou lava malo na tausailia i le afutoto.”

Ina ua fesiligia e tusa ai o le tele o suiga ua i ai nei i le fa’avae talu mai le ulua’i taimi na fa’atula’ia ai le malo tuto’atasi o Samoa, ae ia fa’ailoa ai e fa’apea, “E tatau ona i ai suiga i so’o se faigamalo, ina ia mafai ona aoga le malo le to’atele o tagata ae le na’o sina to’aititi o i latou. O suiga e soalaupule e o gatasi ma le olaga fa’asamoa o tagata uma, ia le maluelue ona maua’a i totonu o lotoifale o Samoa lana lava agaifanua e ola ai.”

Na fa’ailoa e A’e’au, e le’i taliaina gofie e le Malo Aufa’atasi le Fa’avae na iloilo ma tamau e le matou au usufono. Aua i lona fa’atulaga mai sa pasia e i matou e fa’ataua le pulega fa’amatai, ma ua fa’amauina ai, e palota na’o matai o aiga i totonu o afioaga mo sui o le palemene.

“Ona taofia ai lea e i latou le pelepesite o le tausaga e 1961, ae se’i toe fesiligia tasi e i latou le pa’ia ma le mamalu o tagatanu’u samoa uma lava, e afua mai i talavou se’ia o’o i matai ma tagata matutua, pe se a lo latou fanoga fa’aalia.”

Ina ua toe pasia lava e tagata lautele o Samoa le fa’amaonia o le Pulega a Matai e palotaina tatou sui i le Palemene, o i’ina loa na fa’ato’a fa’ataga ai e le UN po’o le malo aufa’atasi e palota na’o matai. Peita’i, ua mae’a suia nei lea faiga, ma ua manumalo le palota lautele e pei ona i ai nei, ma o se suiga ua alagatatau ona faia, ua atamamai fo’i fanau talavou o le atunu’u, ae ‘aua ne’i galo ia te’i tatou uma, ‘Ia faifai lemu mai suiga, fesili muamua i le aotelega o finagalo o le atunu’u.” O i’ina e maua ai le to’afilemu ma le talia lelei o ni suiga e tagata uma.”

O lo’o i ai se vevesiga i le afio’aga fou o Vaitele Fou, lea e fete’ena’i ona o le to’atele ua manatu o eleele fa’atau motu e le aia i ai le fa’asamoa, peita’i, e tatau lava ona i ai pulega a Matai i lenei afioaga fou, e mafai ai ona latou so’o taua’au mai i ni manuia mai le malo, a leai, e le tatau ia i latou ona a’ea’e manuia o le atunu’u.

“O lea fo’i nu’u o lo’o i ai le itumalo o lo’o aofia ai, e le mafai ona fa’apea mai e le tatau ona o’o atu i ai pulega a Matai, e tatau leaga o lo’o tuaoi ma isi afioaga olo’o fa’atautaia ai pulega a matai. O le mea o lo’o maua pea, o le leai o se nofo filemu.”

“E amata loa ona sola ese le pulega a Matai mai le tatou malo o Samoa, ua amata la ona tatou asa le loloto i le sami sousou.”

Na ave A’e’au ma sui i le palemene i le tausaga 1969 ma tumau ai lava se’ia o’o mai i le tausaga e 1978. Na toe tula’i mai lea i le tausaga e 1980 se’ia o’o i le 1985 ona manatu loa lea o le a sailia sona tofi faife’au. Peita’i e le’i pasi lana su’ega ulufale i Malua, ona faia loa lea o lana fa’ai’uga, toe fo’i i Falealupo Savaii e faia le fa’ato’aga.

Peita’i o lana fa’atuaga lenei i nai sui o lo’o fia tauva pe o le a tauva fo’i mo le tofi i lea tausaga, afai e te faia mea uma ma le fa’amaoni, e fa’amanuiaina fo’i lau taumafaiga, ma e le taitai lava ona e sasi, pe afai e te tumau i lou Ali’i i taimi uma.”

saunia: Leua Aiono Frost