Ads by Google Ads by Google

To’a 22 Faiaoga ae to’a 10 Laufali a le ASRU ua maua tusi pasi

O le afiafi o le Aso Gafua na te’a nei na faaiuina ai se aoaoga faapitoa mo Faiaoga (Coaches) o au lakapi eseese i le atunuu, faapea ai ma Laufali (referee), ma faauuina ai le to’a 22 e avea ma Faiaoga ae toa 10 e umia tusi pasi laufali mo le vaega muamua (level one).

E lua aso o lenei aoaoga ma faaiuina ai loa i se sauniga faapitoa i le po o le aso Gafua na te’a nei ma tufatufaina atu ai Tusi Paia mo i latou uma ua faamanuiaina i lenei faamoemoe, lea foi sa auai le Taitaifono o le Iuni Lakapi a le atunuu, o ia foi lea o le kovana sili o le atunuu, le matua ia Togiola Tulafono.

O lo o aofia ai i Faiaoga ma Laufali ua maua tusi pasi tamaitai e toalua, e pei ona faamaonia mai e le Failautusi o le Iuni Lakapi, le ASRU ia Falefata Moli Lemana.

O lenei aoaoga sa faatautaia lea e sui o le Iuni Lakapi mai Samoa, le afioga ia Lilomaiava Taufusi Salesa, faapea ai ma le Peresetene o le Asosi Laufali a Samoa, afioga Papalii Tulouna Avia.

O i latou ia sa auai i ulua’i aoaoga sa faia i le tausaga na te’a nei mo le avea ai ma Faiaoga o se au lakapi atoa ai ma le avea la laufali, na tufatufa atu i ai tusi pasi i le po anapo, ae o i latou ia faatoa aofia i aoaoga sa faia i le vaiaso nei, o le a maua a latou tusi pasi i le isi aoaoga lea o loo fuafua i le masina o Iulai o le tausaga nei.

“O Lilomaia ma Papalii, o i laua ia ua aloaia e le IRB e avea ma faiaoga mo le aoaoina o tagata e avea ma  faiaoga poo laufali i le taaloga lakapi, ma o se fiafiaga tele i le ASRU ina ua mafai ona tatou maua lenei avanoa e mafuta ma galulue faatasi ai ma uso mai Samoa, i le atina’eina ma le faaleleia o le taaloga lakapi i le atunuu,” o le saunoaga lea a Falefata i se faatalatalanoaga ma le Samoa News i le aso ananafi.

Na taua e le afioga Lilomaiava i se feiloaiga ma le Samoa News e faapea, o se tulaga mataina lona vaavaai atu i le toatele o faiaoga ma i latou e naunau e fia maua lenei tulaga atoa ai ma le avea ma laufali.

“O le matou aoga lea sa faagasolo mo aso e lua sa matou aoaoina ai auala eseese e mafai ai ona avea se tasi ma faiaoga o se au lakapi, e le gata ia iloa aoao tulafono ma metotia eseese i tama taalo, a ia malamalama foi i tulafono e faatino ai le taaloga,” o le saunoaga lea a Lilomaiava.

E le gata i aoaoga o le mafaufau (theory) ae sa faapea foi ona agai atu faiaoga ma laufali i le faatinoina o gaioiga (practical) i luga o le malae, e pei o le taimi e faafoe ai e se laufali se taaloga, auala e fai ai faaiuga i le taimi o le taaloga, aemaise ai ia malamalama le laufali i tulafono ao faagasolo le taaloga.

“O nisi o vaega taua i le matou aoaoga, ia lelei le  mafaufau o le faiaoga ma le laufali i soo se taimi e aoao ai metotia ma tulafono i tama taalo, ma o nisi na o vaega sa aofia i a matou aoaoga sa faia, e le gata sa matou i luga o le malae, ae sa faaalu foi se taimi e faamalamalama ai gaioiga uma e faia e le faiaoga ma le laufali i soo se taimi o le taaloga,” o le saunoaga lea a Lilomaiava.

Na taua e le afioga Papalii e faapea, o le toatele o faiaoga ma laufali latou te ausia tulaga maualuluga i aoaoga mo le taaloga lakapi, o le lelei foi lena o le au taaalo i soo se taaloga.

“Afai e lelei le faiaoga o le a lelei foi le au taaalo, ae a faaletonu le faiaoga, lona uiga e faaletonu foi le au taaalo, o le itu taua la, ia lelei le mafaufau o le faiaoga ma ia tapena i soo se taimi mo lana au,” o le saunoaga lea a Papalii, o se tasi o alii laufali aloaia a le Iuni Lakapi a Samoa.