Ads by Google Ads by Google

Tala ‘oto’oto mai Samoa

FAAMANAVA E LE ATUA GALUEGA A REV. OKA FAUOLO

Ua ufitia le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano I Samoa faapea le atunuu atoa ina ua faamanava e le Atua ia galuega a le susuga I le faafeagaiga ia Rev. Oka Fauolo, o se tasi o tama ua loa tausaga o tautua I le galuega a le Atua. Na maliu filemu le susuga Oka I lona aiga I Vaoala I le lima minute e tea ai le itula e lua I le vaveao o le Faraile na sei mavae atu nei.

Sa faatasi ma ia I ona taimi mulimuli lona faletua ia Sooletauaotumua ma nisi o ona alo ma ona aiga, faapea le Ao mamalu o le malo Samoa, le afioga Tuiatua Tupua Tamasese Efi, o se tasi o uo mamae a le alii faafeagaiga. Sa faapea ona faia se sauniga puupuu e le faafeagaiga taulagi o le EFKS Vaoala, le susuga Rev. Ioane Petaia I lena vaveao ona molimoli ai lea o lona tino maliu I le fagaena o Ligaliga I Leifiifi e tofa ai e talia ai ona toe sauniga.

E maliu le susuga Oka Fauolo ua 82 tausaga o lona soifua. Na saunoa le faletua ia Sooletauaotumua e faapea, o lana saunoaga mulimuli ae lei to lana manava sa ia fai atu ia te ia, “aua tou te fetagisi, a ia outou loto tetele ma fiafia.”

TOE TATALA LE FALEMELI FAAITUMALO I TUASIVI

Ua toe tatalaina nei le falemeli faaitumalo I le afioaga o Tuasivi I Savaii I le nofoaga sa faatuina muamua ai I tausaga e tele ua tuanai, ma o le taitai o le malo, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi na saunoa e tatala aloaia lea faamoemoe I le aso Faraile na tea nei. O le tausaga e 2005 na tapunia ai le falemeli sa I ai ona o nisi o faaletonu sa aliae mai I lena vaitaimi e pei o le talepe soo e nisi o le falemeli ma toesea mea totino a le atunuu I Salafai sa teu ai. Peitai na faaalia e le alii palemia, o le faatupulaia o le manaomia o lea auaunaga I Salafai ua mafua ai ona a’e le tofa I le malo ina ia toe faaauauina o lea auaunaga taua I Salafai, a ia fausia se ofisa fou e saogalemu ma malu puipuia ai mea totino a le atunuu.

Na saunoa Tuilaepa, ua alagatatau foi lea fuafuaga ona o le faatupulaia o le faitau aofai o le atunuu, aemaise o le faafaigofie ai o auaunaga a nisi o ofisa taua a le malo o lo o I lea vaega o le motu tele I Salafai e pei o le ofisa o faamasinoga o fanua ma suafa, o le maota gasegase o Malietoa Tanumafili II ma le ofisa o leoleo. E le gata I lea, o auaunaga I aso taitasi e pei o le totogiina o pili o le uila ma le suavai taumafa, o le faatauina o pepa telefoni ma pepa o le eletise (cash power), o le faatumuina o pepa talosaga mo pepa nofomau I Niu Sila I tausaga taitasi, faapea foi fesootaiga faatekonolosi e faaaoga ai upega tafailagi.

AMATA ANANAFI LE TAAMILOSAGA LAKAPI TAITOAFITU A TAMAITAI

O le aso ananafi na amatalia ai le taamilosaga lakapi taitoafitu a tamaitai e sailia ai se au tele a le atunuu, le Manusina, e tauva mo sona avanoa I le taamilosaga o le ipu o le lalolagi a tamaitai I Lusia I le 2013. Peitai, seiloga lava e siamupini le Manusina I le itulagi o le Oceania, ona ofi faatasi ai lea ma Ausetalia ma Niu Sila lea ua mautu o la avanoa I lea taamilosaga I le 2013.

O le mafuaaga lea ua aofia ai nei taaloga taitoafitu a tamaitai I le faagasooga o taaloga a le iuni lakapi a Apia I aso Toonai taitasi. E ono vaiaso o le a faagasolo ai lea taamilosaga ma le faamoemoe e sailia ai se au a le Manusina e tauva ma au mai isi atumotu o le pasefika mo se avanoa I le ipu o le lalolagi I Lusia I le tausaga fou. Na faaalia e le peresetene o le iuni lakapi a tamaitai Samoa, le susuga Toleafoa Ulugia Mara Hunter e faapea, e tele tamaitai o lo o I ai le tomai ma le agavaa I lenei faagatama o lo o I ai le faamoemoe e sailia ma tuufaatasi se au lelei a le Manusina mo lea faamoemoe.

O le tausaga na tea nei na manumalo ai le Manusina I le pine apamemea I taaloga o le pasefika sa faia I Niu Kaletonia,na manumalo foi I le pine apamemea I le taamilosaga o le Asia Rugby Union’s Borneo 7’s. Na ausia foi e le au tau atiae a tamaitai Samoa le semifinal I le taamilosaga o le Central Coast 7’s I Ausetalia, ae sue siamupini I le taamilosaga o le Byron Bay 7’s I Ausetalia lava. O le latou taaloga aupito I lata mai na manumalo faalua ai I le au lakapi a tamaitai mai Taranaki I Niu Sila I le malae a le Malisi I Lotopa I le masina na tea nei.

TEENA E LE FAAMASINOGA LE APILI A LE TAMAITAI LOIA MAI NIU SILA

Ua le talia e le faamasinoga o apili a Samoa le apili a se tamaitai loia Samoa mai Niu Sila, o Leuluaialii Olinda Woodroffe. Na faasalaina e le faamasinoga lea tamaitai loia ina ua maea suesuega faapitoa a le faalapotopotoga a loia a Samoa I tulaga tau amio pulea, ma faamaonia ai le solia e Leuluaialii o nisi o tulafono ma aiaiga o le galuega faaloia, ina ua ia lafo ni upu masoa ma le taufaamatau I se tasi o le aufaigaluega a le faamasinoga maualuga.

O ia upu masoa e le taliaina I lalo o aiaiga ma tulafono a le faamasinoga, aemaise o I latou o lo o avea ma sui vaaia e puipuia le tulafono. E le gata I lona lafoina o ia upu masoa, ae na maua foi e le faamasinoga, na ia faaalia nisi uiga le talafeagai e ala I lona ato o le faitotoa o le potu faamasino ma savali agai I fafo. Na faailoa foi e le faamasinoga o apili le le talafeagai o le tulaga na faia e lea tamaitai loia e ala I lona fesootai atu lea I le afioga I le alii palemia ina ia faaleaogaina le faasalaga faasaga ia te ia.

Na faaalia e le faamasinoga, I lalo o aiaiga o le galuega faaloia, e le o se tu ma se aga talafeagai lenei ma sa faatonuina o ia e totogi le sala tupe e $1,000 e pei ona sa faatonuina muamua ai o ia e le faamasinoga. Na faatonuina foi o ia ina ia faia sana faamaualaloga aloaia I le matagaluega o faamasinoga.

LAU IA IULAI LE IUGA O LE TAMAITAI FAIAOGA O TELESIA FUNA’I

I le faamasinoga faaitumalo, ua ioe se tamaitai faiaoga e 25 tausaga le matua I lona moliaga o le faaoo manua e ala I lona sauaina o se teineititi aoga e valu tausaga lea na maliu I ni nai vaiaso talu ai nei. O lea tamaitai faiaoga o Telesia Funa’i sa ia sasaina le ua maliu o Teuila Fuimaono I se vase laau. E lua aso talu ona tupu lea tulaga, ae maliu loa lea teineititi. Peitai o le vaiaso na tea nei na faailoa mai ai e le ofisa o leoleo e faapea, e leai se sootaga o le sauaina e lea faiaoga o lea teineititi ma lona maliu, ma e leai foi ni moliaga faaopopo faasaga I lea tamaitai faiaoga.

O le alii loia tumaoti o Leota Raymond Schuster sa tulai mo lea tamaitai faiaoga ma ua toe tolopo e le tamaitai faamasino o Mata Tuatagaloa lea mataupu I le aso 22 o Iulai mo le lauina o le iuga.

SAUNI TALITIGA CRAWLEY E FAI MA SUI O SAMOA I TAALOGA OLEMIPEKA

E $15,000 le tinoitupe ua faamatuuina mai e le malo mo le faalapotopotoga o le taaloga Tae Kwon Do a Samoa e fesoasoani I tapenaga a le tamaitai o Talitiga Crawley e tauva I taaloga a le Olemipeka I le masina o Iulai, lea o le a faia I Lonetona. O Talitiga Crawley o se tamaitai e 17 tausaga mai Malie ma Afega, ma o lo o I Niu Sila o ia I le taimi nei mo nisi vaega o ana tapenaga aua lea faamoemoe.

O Talitiga o le uluai sui lea o Samoa ua faamautuina lona avanoa e tauva ai I taaloga o le Olemipeka ma o lo o koleni nei o ia I lalo o le vaavaaiga a le alii faiaoga faavaomalo a Samoa, le susuga Master Kesi O’Neil-Tuatagaloa. O le isi alo o Samoa ua faamautuina foi lona avanoa e tauva ai I taaloga a le Olemipeka I Lonatona, o le alii o Kaino Thompson Fuataga. Na faafetaia e le alii peresetene o le asosi Tae Kwon Do a Samoa, le susuga Muagututagata Peter Ah Him, ia le malo mo lea fesoasoani tau seleni o le a faafaigofie ai tapenaga a alo o le atunuu mo ia taaloga faavaomalo tetele.

Na saunoa Muagututagata, o le faamoemoe ia maua ni pine mo Samoa. E $22,000 na faamatuu mai e le malo I le tausaga na tea nei mo le alii o Kaino Thomson-Fuataga aua ana tapenaga I lenei faagatama faavaomalo. O le masina fou o lo o faamoemoe e toe taliu mai I laua I Samoa, ae lei tuuvaa atu mo Lonetona mo isi vaega o a la tapenaga mulimuli ae lei oo I le tauvaga tele.

SUESUE E LEOLEO ATA LEAGA NA PUE I TELEFONI FEAVEAI

Na amata I le vaiaso na tea nei ia suesuega faapitoa a leoleo I nisi o ata le talafeagai ia ua salalau ma ua toatele I latou ua maimoa ai I luga o telefoni feaveai. O nei ata o lo o faaalia ai ni alii ma ni tamaitai Samoa o lo o faiaiga ma sa tapueina I telefoni feaveai. Na faaalia mai e le sui sooupu o le ofisa o leoleo, le susuga I le komesina lagolago ia Leaupepe Fatu Pula e faapea, o lo o faagasolo pea a latou suesuega ia I latou o lo o faaalia I nei ata, aemaise I latou o lo o faasalalauina ia ata I luga o telefoni feaveai ina ia faia I ai se faaiuga a le tulafono.

Ua atoa nei le tolu o ata faapea o lo o faaalia ai ni faiga mataga faafeusuaiga ua pueina I totonu o le atunuu e alii ma tamaitai Samoa o lo o faaalia I ia ata, ma ua salalau nei e ala I telefoni feaveai ma maimoa I ai le atunuu lautele. Na saunoa Leaupepe, o lona popolega ona o aafiaga I alo ma fanau laiti e matamata I nei ituaiga ata le talafeagai. Na ia talosagaina le mamalu o matua ina ia tutu’a’ai ma mataitu lelei le fanau ma mea o lo o teu I totonu o a latou telefoni feaveai. Fai mai a ia, o lenei mataupu ogaoga ua tatau foi ona faatalatalanoa ma kamupani telefoni o lo o faatauina telefoni feaveai I totonu o le atunuu, e saili ai se fofo o lenei faafitauli.

OLA LELEI LE ALAISA I ELEELE O SAMOA

Ua faamaonia I suesuega le ola lelei o le alaisa I totonu o Samoa. O ia suesuega na taua I se lipoti na faamatuuina mai e se alii Saina tomai faapitoa I mataupu tau faatoaga aemaise I le totoina o le alaisa. O lea alii Saina sa I Samoa nei ma nisi tagata suesue e sailiili pe mafai ona totoina le alaisa I totonu o le atunuu. O le taimi nei o lo o totoina le alaisa I le nofoaga o suesuega tau faatoaga a le matagaluega o faatoaga I Nuu I lalo o se polokalama faapitoa o loo galulue soosootauau ai le malo Samoa ma le malo Saina.

Na taua I le lipoti a lea alii Saina e faapea, o lo o ola lelei ia fatu alaisa o lo o totoina I Nuu ona o le tulaga lelei o le eleele, ma o lo o taua ai foi le talafeagai o le ono avea o le alaisa ma se tasi o atinae e tatau ona mataituina e le au faifaatoaga I Samoa. Na saunoa lea alii Saina, afai ae manuia ia taumafaiga, e faitau miliona tupe a le malo o le a faasao I le faatauina mai o le alaisa mai fafo, aua ua toatele tagata I le atunuu ua fiafia e taumamafa I le alaisa.