Tala mai le Fono Faitulafono
PASIA I’UGAFONO ALOA’IA AI TAUTUA MAILO ATONIO
O le vaiaso na te’a nei na pasia ai e le Fono Faitulafono se i’ugafono malilie fa’atasi, e fa’ao’o atu ai fa’amaisega ma le agaga fa’afetai a le Fono Faitulafono, i le faletua o Faava Matalega Galu Fonoti Mailo, ona o le tautua matavela a le afioga ia Mailo Atonio ua tu’umalo, ma fa’aaloalogia ai lana tautua i le malo, atunu’u, o lona aiga, fa’apea ai ma le Fono Faitulafono.
O le aso 17 o Ianuari 2012 na vala’auina ai e le Atua le afioga Mailo. Sa amata lona soifuaga aoaoina i le aoga a Malisi i Atuu ma Sagato Iosefo i Apia, ma faaauau atu ai loa i Amerika ina ua ia maua se avanoa sikolasipi mai Amerika Samoa nei, ma aoga ai i le Iunivesite o Portland i Oregon, ma ia maua ai faailoga o le tikeri BA ma le MA i mataupu tau Aoaoga.
Sa maua mai foi lona tusi faiaoga mai le setete o Oregon ma Uosigitone.
Na toe taliu mai o ia i le atunuu ma galue ai o se faiaoga, seia oo ina avea ma pule aoga mo le Aoga Maualuga a Samoana. Sa sosoo ai ma le galue i le vaega o Faamasinoga o se faamatala upu, ma i’u ina filifilia ai o ia e avea ma Faamasino Lagolago.
O ia foi le uluai Samoa na auina atu le talo i Hawaii e fa’atau ai. Sa fai foi ni ona fale mau totogi e fa’aigoaina o le Tofa Enterprises i Tafuna.
O ia o se tagata e ma’ema’e i le aganuu a Samoa, lea foi sa ia tusia ai se tusi e faaigoaina o le “Palefuifono” i le gagana Samoa, atoa ai ma le faaliliuina i le gagana Peretania.
O le tausaga 2005 na tofia ai o ia e lona itumalo na te nofoia lona nofoa i le maota maualuga a le Senate seia oo atu i le 2008, mo le tofi Senatoa. Sa avea o ia ma taitaifono o le komiti o Alamanuia o le Sami ma le Vaomatua, sa sui taitaifono o le komiti o Mataupu Tau Samoa. Sa avea foi o ia ma totino o isi komiti a le maota e pei o le komiti o Aoga, komiti o Tulafono a le maota, komiti o le Saogalemu Lautele, komiti o Galuega Tetele, ma le komiti o Auala ma Uiga ma le komiti o Tulafono.
E tuumalo le afioga Mailo ua 74 tausaga o lona soifua, ma ua faamoemoe o le faaiuga o le vaiaso nei e faataunuuina ai ona toe sauniga ma lagomau ai i lona oliolisaga tumau, i lona aiga lava i Fagatogo.
TULAFONO E AVEA AI MA MATAGALUEGA LE ‘ASEPA’
Ua i luma nei o le Fono Faitulafono se tulafono tau faaofi na tuuina atu e le alii kovana, e avea ai le Vaega o le Puipuiga o le Siosiomaga (AS-EPA) ma Matagaluega tumaoti a le malo, ina ia mafai ai ona faalautele lana tautua mo le atunuu.
I le tusi a le afioga Togiola Tulafono i taitai o le fono i le vaiaso na tea nei o loo ia taua ai e faapea, o le pasia o lenei tulafono ma avea ai le Ofisa o le EPA o se tasi o matagaluega o le malo, o le a tatala atu ai le avanoa mo le malo o Amerika Samoa ma le EPA, e siitia maualuga ai le tulaga o lana tautua, ma faapea ai foi le maua o isi auala e faaleleia atili ai lana auaunaga.
Saunoa Togiola, o lenei tulafono pe afai ae pasia, o le a faamausaili atili ai le poloaiga na sainia e Kovana A.P Lutali i le tausaga e 1985 ma le 1987, ma faamalosia atili ai le malosi o le tautua a lenei Ofisa e pei ona i ai i le taimi nei.
O le a mafai foi ona aveese ai atugaluga o le ofisa a le malo tele, atoa ai ma tulaga tau faafefe i tulaga o tulafono a le malo feterale, i le fesootaiga ma tulafono lotoifale,ma atili faaauau ai pea le tuuina mati o fesoasoani tau tupe mai le feterale mo le AS-EPA.
O vaega autu mo le tulafono e aofia ai le avea o le AS-EPA ma matagaluega, suia lona igoa i le AS-DEP, ma faalautele ai loa ana tautua e pei ona faatinoina i le taimi nei.