Ads by Google Ads by Google

Save ma Tofoitaufa mo le Kovana ma le Lutena Kovana

(Press Release) —Ua fa’alauiloa aloaia e le Afioga Save Liuato Afa Tuitele, o lēsa avea ma  Fa’amasino Lagolago i le Fa’amasinoga Mauagaluga a Amerika Samoa, ma le Afioga Tofoitaufa Sandra King Young, le Faatonu o le PICED (polokalame mo fanau aoga ma matua) lo la fa’amoemoe e tauva ai mo le tofi Kovana ma le Kovana Lutena i le palotaga ia Novema 2012, i luma o Āiga, uōma le Komiti i le aso To’ona’i, Ianuari 21, 2012.

Na folasia le finagalo o le Tamatane, le Afioga ia Save, e fa’apea o ia ma le Afioga Tofoitaufa e tutusa lelei o la’ua talitonuga i faiga fa’amaoni, alofa, ma le amiotonu. Ua la’ua sauni ma le agaga atoa e tautua le atunu’u e aunoa ma le faapito  i  tulaga o tagata ma sootaga fa’aleāiga. O lo la’ua tofāmanino ia fausia se lumana’i manuia mo fanau ma ‘āiga ‘o Amerika Samoa e mau a’a lea i lo la’ua alofa i tagata, fanua, aganu’u ma le gagana. Ua manana’o fo’i i la’ua e tu’uina atu i tagata se fa’amoemoe mo se lumana’i e fausia i luga o faiga manino, faiga amiotonu, faiga e tutusa ai tagata uma, ma faiga fa’apa’aga ma le ‘au faipisinisi e fesosoani lea e fa’amalosia le tamā’o’āiga o le atunu’u.

Nāfa’amamafa i le saunoaga a Save e fa’apea o la’ua ma le afioga ia Tofoitaufa Sandra e i ai o la’ua so’otaga fa’alegaluega ma le malo feterale, ma e taua tele ia so’otaga e fesoasoani e toe fausia ai le talitonuga o le Malo Tele ma le Konekeresi ma tagata o Amerika Samoa i taitai o le Malo o Amerika Samoa.

O  le Afioga Save na filifilia i le tausaga ua mavae e avea ma sui tauva Lutena Kovana ia Utu Abe Malae, ae le’i fa’aui i tua lea taumafaiga. Na saunoa Save: “E tumau lo’u alofa i lo tatou atunuu ma lo’u fia tautua i lo tatou atunuu i le malosi e gata ai. Ou te talitonu, ua sauni lo tatou atunuu mo se suiga fou mai ni ta’ita’i fou e ta’ita’iina le Sa ‘o Amerika Samoa i se lumana’i manuia mo tatou tagata. O lea ua ou filifili ai e tauva i le tofi Kovana, ona ou te talitonu ou te mafai ona fa’atinoina tiute ma galuega e fausia ai se lumana’i mautu mo tagata uma.”

O Save na ritaea mai le Vaegaau o le Ami a le Unaite Setete o Amerika i lona tulaga o le Ofisa Sinia Lima(CW5). E 30 tausaga o lana tautua i le Ami. O Save o le ulua’i  tagata Samoa na ausia lenei fa’ailoga maualuga i le Ami. I le 1989 na ulufale ai Save i le Vaega Suesue o Solitulafono a le Ami. Sa ia umia tulaga ta’ita’i a’o tiute o ia i Honolulu, Hawaii; Camp Casey, Korea; Bad Kissinger, Siamani; Fort Knox, Kentucky; Ft. Lewis, Uosigitone; Ft. Sill, Oklahoma, ma Ft. Hood, Texas. Na a’oga Save i kolisi ma univesite a’o  tiute i le Ami. Na fa’ae’eina ia Save le fa’ailoga o le Bachelor of Science mai le Univesite o Chaminade i Hawaii, i Pulega o Fa’amasinoga Tonu o Solitulafono. Na toe fa’ae’e fo’i leisi fa’ailoga ia Save o le Bachelor of Science, mai le Kolisi o McKendree i Illinois i Pulega Tau Pisinisi.

O le Afioga ia Save o le Ti’akono o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano o Amerika Samoa, i Siona le Mauga Paia i Leone. O lona tua’āo le afioga Save A. Tuitele o Leone ma Manono, ma lona tina o Agatele Itula Tigilau o Ta’u, Manu’a. O le faletua ia Sarah Haleck Tuitele, o le alo i le Fa’afeagaiga ia Poe Makisi mai le alalafaga o Pago Pago ma le faletua ia Taulima Lauvao mai le motu o Aunu’u.  O Save ma Sarah e to’a 4 o la’ua alo ae to’a 12 fanau a o la fanau.

O le Afioga ia Tofoitaufa Sandra King Young, o le Pulesili o le PiCED ma o ia na faavaeina foi le PiCED. O lenei fa’alopotopotoga o le PiCED na tautuaina fanau aoga ma o latou matua talu mai le sefulu tausaga ua tuanai, e tapenaina  alo ma fanau i le su’ega o le SAT e ulufale ai i kolisi ma univesite.  E masani foi ona faation e PiCED polokalame mo fanau pea tu’ua aoga masani i le vaitau o le sama, polokalame  e avea ai le autalavou ma taitai ma polokalame mo matua. O le PiCED na fa’apaleina i le masina ua te’a nei e le Fa’alapotopotoga a le Au Faipisinisi a Amerika Samoa i le Fa’ailoga o le “Fa’alapotopotoga E Le Saili Porofiti o le Tausaga.” .

O Tofoitaufa Sandra na tapena ona faiva ma agava’a i le laumua o le Unaite Setete o Amerika i Uosigitone. Na ia maua ai le tomai ma agava’a i le fafauina o tulafono ma ta’iala ina ua ia galue i le malo feterale. Na ulua’i malaga o ia i Uosigitone, o ia o se sui o Amerika Samoa e galue i le Ofisa o le Senatoa o le Unaite Setete mai Hawaii o Daniel K. Inouye. O se tasi o ona tiute na galue  malosi o ia i le sailiina o le 3 miliona tala na maua mai e amata ai le Polokalame o le Kanesa mo Tagata  Pasefika i le National Cancer Institute. O nei taumafaiga na fa’atupe ai su’esu’ega o se fofo mo tagata Samoa ma  Atumotu o le Pasefika i le fa’ama’i o le kanesa. Na galue fo’i o ia ma Lawrence R. Coughlin, o le Faipule i le Konekeresi, i le Ofisa Loia o Eckert Seamans, e faatosina i le Konekeresi i  mataupu tautulafono o le soifua maloloina, si’omiaga, femalagaiga, ma le sami.

Na a’oga pōia Tofoitaufa Sandra i le aoga fa’aloia o George Washington University Law School i le 4 tausaga ma na fa’au’u mai ai a’o faigaluega pea o ia.  Na toe fo’i e faigaluega i le Ofisa o le Senetoa Daniel K. Inouye ma avea ma  Sui o Senatoa Inouye i totonu o le Komiti o Tulafono a le Senate o le Unaite Setete o Amerika.

O Tofoitaufa Sandra o le ulua’i tagata mai Samoa ma Atumotu o le Pasefika na tofia i se tofi mauāluga i le nofo’āiga a Peresetene Clinton. O ia na Sui Faatonu o le Ofisa o Teritori o le Unaite Setete e gafa ma le va’ava’aia o teritori uma o le Unaite Setete e aofia ai ma Amerika Samoa. Na fa’amavae o ia i le 2000 ina ia avea ma Fa’atonu Aoao o le Komiti mo Tagata Pasefika ma Asia i le Kemupeni a le Sui Peresetene o Al Gore mo le tofi Peresetene o le Unaite Setete i le 2000. Na toe fo’i Tofoitaufa Sandra i le Ofisa o Teritori e tauavea le tofi  Fa’atonu le tumau o lea Ofisa mo tapenaga o le fesui’āiga o faiga malōina ua manumalo ia George Bush i le palotaga o le Peresetene i le 2000. Na fautuaina e Tofoitaufa Sandra le si’i o le tulaga o le Faatonu o le Ofisa o Teritori e avea ma Sui Failautusi o le Initeria.

Na toe fo’i mai Tofoitaufa Sandra i lona ‘āiga i Amerika Samoa i le 2001 ma galue ai mo le Fofoga Fetalai o le Fono Faitaulafono mo se tausaga ona faaamautu lea o lana Fa’alapotopotoga o le PiCED e o’o mai i le asō. Na a’oga o ia i le Univesite o Loyola Marymount ma fa’au’u ai i le fa’ailoga o le Bachelor of Science, i le Saienisi o Polokiki. Na maua lona fa’ailoga o le Foma’i o  Tulafono(JD) i le George Washington University Law School. Ao aoga faaloia na auai o ia i le vaega tusitala o mataupu e faatatau i Tulafono o Fa’avāomalō.

O Tofoitaufa Sandra na fa’au’u mai i le Stanford Graduate School of Business Nonprofit Management Program. E gafa o ia ma le a’oa’oina o fa’alapotopotoga e le saili porofiti i le Pasefika ina ia silafia faiga o fa’amaumauga e pasia e suetusi. Na  fa’au’u o ia i le Aoga Maualuga o Fa’asao. Na a’oga o ia i le Aoga tulaga muamua i Alofau.  Na soifua ma ola o ia i Fagatogo, Amouli, ma Auasi. O ia o le alo o J.P. Jake King, o Arab, Alabama. O lona tināo Rowena Avaoniua Johnson o Saoluafata ma Levīi Saleimoa. O le afioga ia Tofoitaufa o le ‘aunafa’apae (taupou) a le Afioga i le Toealii ia Mailo i lona āiga i Fagatogo. E suafa tamalii foi o ia ia Vaivao i le ‘āiga sa Tagaloa i Saoluafata, Samoa. E fa’aipoipo Tofoitaufa Sandra ia Filifaiesea Seumanu Peter Young o Nu’uuli. E to’alua o la’ua alo o Leolemau Veleutu ma Pikasone Fulutusi.  O Tofoitaufa ma Filifaiesea ma o la’ua alo e alala i Nu’uuli.