Ads by Google Ads by Google

Maliu Polofesa Oxford Masalomia lana Uo Mamae

O le aiga o le faia’oga ua loka nei ona ua masalomia o ia na mafua ai ona maliu le ali’i Polofesa i Oxford, o se uo mamae a le ali’i faia’oga, ua latou fa’ailoa mai, na mafua ona oti le polofesa ona o se esikegi le ma’alofia.

O le ali’i polofesa i Oxford, Steven Rawlings, e 50 ona tausaga, na maua atu i le aso Faraile i le fale i Southmoor, o le fale lea o lana uo mamae o Dr. Devinder Sivia. O Dr. Sivia, e 49 ona tausaga, ua taofia nei ona o lo ua masalomia o ia na fa’ao’oina le oti i lana uo Polofesa lea o Rawlings. Ua tatalaina nei i tua Sivia ina ua mae’a totogia le tupe fa’atulaga e tatala ai i tua se’ia o’o i le amataga o lona iloiloga ia Aperila, 2012.

Ua fa’aalia e le aiga o Sivia, e le o i ai so latou masalosaloga sa misa pe fete’ena’i ni manatu o nei ali’i faia’oga e to’alua, aua e mamae lava le la’ua fa’auoga, e i ai fo’i se la’ua tusi ua mae’a fa’atauina atu sa la’ua tusia fa’atasi.

Ua fa’aalia e le vaega o leoleo, o lenei mata'upu e tauau lava e le o’o i se fa’amasinoga, se’ia vagana ua o’o mai le lipoti a le 'au su’esu’e i tino maliu, pe mata e alia’i mai ai ni isi masalosaloga sa fasia tuga le ali’i maliu, pe mata o se mea na tupu fa’afuase’i ma maliu ai o ia, e le o se mea na faia e se tasi.

“O le va o lenei fa’auoga e le masalomia ai ona fa’ao’o e Sivia le oti i lana uo, ua va’aia lava le fa’anoanoa tele o Sivia ina ua maliu Steven, peita’i, ou te iloa lava e a’u o se mea fa’afuase’ia na maliu ai Steven.” O se tala mai lea a le faletua o Sivia e tusa ai o le masalomia o si ona to’alua i le maliu o lana uo mamae.

E o’o fo’i i le to’alua o le ali’i polofesa o Rawling, sa ia fa’ailoa i leoleo, e le o i ai lava ma si ona tama’i masalosaloga i le uo a si ona to’alua, ua ia fa’ao’o le oti ia Steven, “o i la’ua o ni uo mamae, a tupu se mea i le tasi, e matua feso’ota’i lava i la’ua e fesoasoani atu i ai le isi!”

Na fa’ailoa lava e Linda Rawlings i leoleo, “Ou te matua le talitonu lava na fasiotia lo’u to’alua e se tasi, ae matua leai lava so’u masalosaloga ia Devinder.” O lona fo’i lea talitonuga, o se mea fa’afuase’i na tupu ia Steven ua oti ai o ia. Na valaa’u mo le fesoasoani a le ta’avale falema’i ma le EMS i le 11:20 i le taeao o le aso Lulu ina ia o’o ane i Laurel Drive ma o le fa’aleoga o lea mana’oga o se tamaloa ua fa’amanu’alia i totonu o le fale. O le ali’i o Steven Rawlings e faia’oga o ia i le mata'upu o le Physics i le St Peters College i Oxford, ma o ia lea na o’o atu le ta’avale a le falema’i ua maliu e tusa ai ma le fanoga na vala’auina e i latou sa i ai i lea fale na maliu ai lea ali’i.

Ua fa’ailoa mai e le vaega o Leoleo Su’esu’e mai le a'ai o Thames Valley e fa’apea, e le o mafai lava ona maua se afuga o le maliu fa’afuase’i o Rawlings, peita’i, o lo ’o fa’aauau pea lava sa'iliga i le afuaga o lona maliu ma e fa’ailoa mulimuli mai lava.

O lo 'o va’ava’ai uma lava i mea na tutupu i lea fale i le vaitaimi tonu na maliu ai le ali’i faia’oga, ma ua fa’ailoa mai e le vaega o leoleo su’esu’e, ua matua tele lava fo’i fa’amaumauga o fa’amatalaga ua mae’a fa’amau e mafai ona iloa patino ai se mafua'aga o le maliu o lea ali’i faia’oga. Ua matua mautinoa lava e leoleo su’esu’e, o le faigauo a faia’oga nei e to’alua, ua silia ma le 30 tausaga, ma e le o 'ave’esea fo’i i o latou mafaufau, le mau, e le o se faigauo e le malamalama le tasi i le isi, ma e le o alia’i fo’i ni mea e ono fe’ese’esea’i ai o la’ua manatu ma misa ai. Ua fa’ailoa mai fo’i la, ua mae’a sa'ilia uma lava nei vala o fa’amaumauga e a’afia ai le to’alua lea, ae leai lava se mea matuia o 'iloga mai ai i la latou sa'iliga.

O le ali’i faia’oga o Dr Sivia, o se tasi o lo ’o faia’oga i le Numera i le St Peter’s College, fa’apea fo’i le 'avea ai ma faia’oga o le Physics ma le Chemistry mo vasega maulalalo i lea lava Kolisi mo ni tausaga e tele.

I le tausaga e 1999 na tusia fa’atasi ai e Dr. Sivia ma le ali’i Polofesa o le Physics Steven Rawlings se tusi e fa’aigoaina “Foundation of Science Mathematics.”

saunia: Leua Aiono Frost