Ads by Google Ads by Google

MATAINA GALUEGA FAATINO MATAUPU SAENISI AOGA TAFUNA

Mai a’oga tulaga lua e 154 poloketi na fa’amasinoina e le vasega o fa’amasino tofia e le Vaega o Mataupu Fa’a-Saeanisi a le Matagaluega o A’oga ma e 14 fo’i vaega sa fa’atulaga e fa’aofi mai ai ni galuega fa’atino a le fanau: Behavioral and Social Science, Biochemistry, Botany, Chemistry, Computer Science, Earth/Space Science, Engineering, Environmental Science, Marine Science, Math, Medicine/Health, Microbiology, Physics and Zoology.O le mau o lo’o fia fa’amamafa i nei lava galuega fa’atino fa’asaeanisi, ia fa’amautu le fiafia o le fanau, e tau’ave ma su’esu’e atili le atamai i mataupu fa’asaeanisi, i so’o sona vaega lava. O le matele o le fanau e faia nei galuega, e fa’aosofia ai lo latou naunau e tau’avea nei mataupu aoga tele i lo latou olaga a’oa’oina.Mai a’oga maualuluga e 125 poloketi na fa’amasinoina, ae 14 ona vaega sa fa’atulaga ai le tauvaga, lea e to’aiva ai i latou na maua tulaga muamua mai Tafuna High. Ina ia una’ia lava le naunau o fanau a’oga i le teritori, o lea sa malaga mamao mai ai le ali’i o John Cruickshank, o se tasi o taiulu fo’i i le National Science Foundation i Uosigitone DC, ma o lenei fo’i le ali’i o lo’o ia fa’atautaia mai fa’atupega o galuega po’o poloketi o su’esu’ega fa’asaeanitisi i le Iunaite Setete atoa lava.O lona auai mai, ona o lona fia va’ai patino lea i le tele o galuega fa’atino a le fanau, o lo’o filifili mai ai galuega fa’atino fa’asaeanitisi o lo’o auina atu mo le tauvaga. O lo’o ia fia mautinoa fo’i, o lo’o tele se sao o le fanau a’oga i teritori i lo latou taumafai i aoaoga fa’asaeanitisi e ui ina e le taitai ona lava mea e fa’aaoga e i latou mo le tapenaga o latou tomai mo’omia mo lea fo’i mataupu faigata i a’oga.O lona tau’au fo’i ua tu’u mai i lenei tausaga, se’i una’ia ai le naunau o tatou fanau i le Saeanisi, ma o ia fo’i ua avea nei ma so’otaga o le tatou matagaluega o a’oga ma tinoitupe e fesoasoani mai mo a’oga o mataupu fa’asaeanisi i le teritori. O le polokalama ua ia so’oupu ai i le tatou va ma le malo tele ua fa’aigoaina lea o le “STEM” lea e fa’aumi e fa’apea: “Science,Technology,Engineering & Mathematics.”O le a galulue fa’atasi John ma le tatou Matagaluega o A’oga, ina ia fa’aleleia atili mataupu tau’ave e le fanau i le saeanisi, numera, inisinia ma le tekonolosi. O lo’o mana’omia tele ona fa’aleleia tomai ma ia maua tusi pasi o tatou fanau i nei matata aoga tele i le fa’avae mautu o se malo.O se isi mea ua maofa ai John, ona o lo’o i ai se aganu’u matagofie sa ia le mua’i taga’i i ai, ae ua ia matauina le so’otaga o olaga o le fanau talavou ma latou aiga e matua to’atele na’ua. E tusa ai o galuega fa’atino ua ia fesiligia ai le fanau a’oga, ua maofa o ia i le mafai e le fanau ona fa’atino nei galuega, i le limiti fo’i o mea faigaluega o fa’aaogaina e i latou.I lona taofi, “afai e to’aga alo o Amerika Samoa e tau’avea mataupu fa’asaeanisi ma fa’aleleia atili ai lo latou atamai, e matua agava’a Amerika Samoa i ni manuia lelei i le lumana’i, e matua le maluelue lona tamaoaiga ma e mautu lana faigamalo,ma e sili ona matagofie ma lelei lea mo tagata uma o le atunu’u.”I le tele o fa’amatalaga a nisi o le fanau o lo’o faia latou poloketi, sa latou fa’ailoa le fesoasoani tele a latou matua, ae maise o latou faia’oga. Pe afai e auina atu nisi o tatou fanau ma latou galuega fa’atino e tauva i Phoenix, talosia ae manuia mai se tasi o i la’ua o le a fai ma tatou sui, aua o le fa’ailoga e silia ma le $3 miliona.