Ads by Google Ads by Google

Maofa Lolo i le fa’aletonu o fale taofia ai pagota i Tafuna

Na maofa le afioga i le kovana sili ia Lolo Matalasi Moliga i le tulaga o lo o i ai fale o lo o taofia ma tausi ai pagota i le toese i Tafuna, ina ua alu atu sana asiasiga faapitoa i le taeao ananafi, faatasi ai ma nisi o sui o lana kapeneta.

 

I lea asiasiga na maua ai le avanoa o le alii kovana e asia ai totonu o sela o lo o taofia ai pagota o lo o faatali le taimi e lau ai faaiuga o a latou mataupu i luma o le faamasinoga, faapea ai ma pagota o lo o tuli faasalaga ua maea a latou faamasinoga.

 

Ina ua fesiligia e le Samoa News le alii kovana i le mae’a ai o lana asiasiga e silia i le itula o faagasolo, i sona finagalo e tusa ai o le tulaga sa ia molimauina, na soisoi Lolo ma faapea mai, “e matua faaletonu lava fale o lo o nonofo ma tausi ai pagota.”

 

E ui i le tulaga faaletonu, na taua e Lolo lona fiafia ina ua maua le avanoa na te asia ai le toese ma vaai tino i faafitauli ma manaoga o lo o tula’i mai.

 

“O le popolega muamua e mafai ona oo mai ia te a’u, poo lelei ona tatou puipuia aia tatau o tagata uma nei i lalo o le tulafono; lona lua, e tatau ona lelei fale e tausi ma nonofo ai latou, e tusa ai o le tiute o le malo,” o le isi lea ana saunoaga.

 

O le te’a laititi o le itula e 10:00 na taunuu ai le alii kovana ma nisi o sui o lana kapeneta i le toese, mo le faataunuuina o lana asiasiga.

 

Sa faapea foi ona auai le afioga i le Komesina o Leoleo ia William E. Haleck, o le sui komesina ia Leseiau Laumoli, o le pule tuai o le Falepuipui ia Cpt. Lumana’i Maifea, faapea ai ma le pule fou lea ua i ai nei ia Cpt. Fo’ifua Fo’ifua Jr.

 

O le maea ai ona faailoa e le pulega o le toese o faafitauli ma nisi o lu’itau o lo o fetaia’i ma le nofoaga a le alii kovana, na amata ai loa le savaliga mo le asia o fale o lo o nonofo ai pagota, e aofia ai mea e fai ai a latou meaai.

 

Na asia totonu o le umukuka ma maitauina ai e le Samoa News pagota e to’aono, o lo o pisi i le kukaina o meaai a pagota mo le aoauli, e aofia ai le falai vaemoa ma le supo.

 

E to’a 215 le aofa’i o pagota o lo o taofia i le toese i le taimi nei, ae na o le 6 laulau ai ma nofoa o lo o i ai, ae na taua e le susuga Cpt. Maifea e faapea, e le o atu faatasi pagota i le taimi e tasi e aai, ae faasolosolo atu i latou i fale o lo o nonofo ai.

 

O le nofoaga a le Bravo Units lea o lo o taofia ai pagota e le’i mae’a a latou mataupu i luma o le faamasinoga na muamua asia e le alii kovana.

 

E taunuu atu le asiasiga o lo o pe-le suipi nisi o pagota, ae o isi o lo o momoe, ma sa maua le avanoa e faamalo ma ofo alofa atu i ai le alii kovana i nisi sa mafai ona valaau ane i lana asiasiga.

 

O le faafitauli i totonu o le Bravo Units lea o lo o taofia ai pagota e to’a 76 i le taimi nei, e pupuni loa atoa le fale, e le sao atu i ai se ea, ma o lo o faaaoga ili tetele pe tusa ma le 7 na faatau atu e le pulega a le toese e faaalu atu ai se ea i alii pagota.

 

O le isi nofoaga na asia o le fale e taua o le ‘General Populations’, o le fale lea o lo o loka ai pagota o lo o gafa ma le faia o galuega i totonu o le toese, e pei o le kukaina o meaai a pagota, fai ma’umaga ma togalaau ‘aina, atoa ai ma le moaina o le vao.

 

E to’a 47 alii pagota o lo o nonofo i totonu o le fale lea e 10 sela o lo o i ai, ma e ta’ito’a 4 i le ta’ito’a 5 pagota i totonu o le sela e tasi.

 

E i ai le latou TV ma le latou kapeta fou, o mea ia na faatau lava e i latou e pei ona faamaonia e Cpt. Maifea i le alii kovana.

 

E faapena fo’i le fale o le ‘Charlie Units’ lea o lo o loka ai pagota na ta’usala i solitulafono e aofia ai le faia o amioga mataga i tama’ita’i, e to’a 49 pagota o lo o loka ai, e i ai fo’i le latou TV e matamata ai i le aso atoa.

 

O le faafitauli e pei ona taua e Lolo i le Samoa News ua ia maitauina, ua toatele naua pagota i totonu o le nofoaga ae le lava toe leaga fale o lo o nonofo ai.

 

Na taua e Lolo e faapea, o le fuafuaga ina ia fausia se falepuipui fou i Tafuna, e le gata e foia ai le faafitauli i le leaga ma le toatele o pagota i totonu o le fale e tasi, ae taofia ai fo’i le faafitauli o le sosola i tua o pagota.

 

O se taimi muamua lenei i tausaga e tele ua fano ua mafai ai ona auai le au tusitala ma le vaega faasalalau i se asiasiga i totonu o le toese, lea sa faasaina ai ona pu’e ni ata o pagota.