Ads by Google Ads by Google

Manumalo tigaina Sikotilani i le Manu Samoa

E ui i le faiaina ai o le Manu Samoa i le la taaloga ma Sikotilani i ‘ai e 17-16, peitai e lei avea lea ma itu na taofia ai le tuuina atu o le lagolago a le atunuu i le latou au, lea faatoa foi mai ma le Ipu o le siamupini i le Taamilosaga a le Pasefika (Pacific Nation Cup) sa faia i Iapani, ina ua manumalo uma i ana taaloga e tolu.

Na matua faatumulia tulimanu uma o le malae i le Apia Park i le mamalu o le atunuu na lolofi atu, latou te fia molimauina taumafaiga a le Manu Samoa i le la taaloga faitaulia ma le au malosi mai Sikolani, lea e tusa ma le 17,000 le aofai o tagata sa maimoaina le taaloga.

O se taaloga mataina ma le finau na alo atu i ai au uma e lua, ma mae’a ai le afa muamua i ai e 7 i le 6 a le Manu Samoa, peitai i le afa lona lua sa maitauina ai le malolosi o osofaiga a au uma e lua, ma tulai mai ai loa ai i le 17-16 a le Manu Samoa.

O le toatele o le atunuu sa latou laeiina laei lanu maoana e faailoa ai la latou lagolago i le Manu Samoa.

Ina ua fesiligia e tusitala le kapeteni a le Manu Samoa ia David Lemi, sa vaaia ai le mafatia o le alii ao ia faafetaia le atunuu e tusa ai o le latou lagolago i le Manu Samoa.

Sa momoli foi lana faafetai i le au masii mai a Sikotilani ona o le taaloga finau ma le mataina sa latou alo atu i ai, ma e ui i le faiaina o le Manu Samoa, ae toe oso foi le la.

“Ua tatou molimauina i le aso le lotonu o alo ma fanau a le atunuu,” o le tala lea a Steven Betham le faiaoga a le Manu Samoa.

“Sa ave uma lo latou malosi ma le fatu e faatino ai le taaloga i le aso, e lagona ai le loto faafetai ma le faagaeetia ona o lo latou finau,” o le isi lea saunoaga a Betham.

Na taua e le alii faiaoga, o nisi o mea sese laiti i le faaaogaina o le polo ua mafua ai ona le manuia taumafaiga a le Manu Samoa, ma o tulaga e tutupu lava i soo se taaloga.

“Peitai e ui sa lalata le taumafai a nai tama i le ausia o le manumalo, ou te lagona ua sili mamao atu le tulaga ua oo i ai le latou taumafai nai lo o le tulaga sa tatou taumate e oo i ai, ma e ui na malolo, ae sa finau lava seia oo lava i le sekone mulimuli.”

O le lagona foi lea o le toatele sa faaalia.

"Matua malie lava lou loto i le taumafaiga a le Manu Samoa i le aso," o le molimau lea a se tasi o tama mai Amerika Samoa sa malaga faapitoa mai e molimauina lea taaloga. "E ui na malolo le Manu Samoa, ae na matua malo tigaina lava le au a Sikotilani."

O le manumalo o Sikotilani i le la taaloga ma le Manu Samoa, ua suipi ai nei i lana malaga taamilo o le pasefika lea sa ia faatoilaloina muamua ai Ausetalia e 9-6 ma Fiti e 37-25.