Ads by Google Ads by Google

MAI ‘I MA ‘O

SOLOIA O SOLITULAFONO TAGATA TONGA I LE OFISA O LEOLEO

 

Ua fa’ailoa mai e le Matangi Tonga ua i ai nisi o sui iloga o le Malo o Tonga ua molia i le tulafono, ona ua fa’amaonia, lo latou titina esea o fa’amaumauga o soligatulafono a o latou tagatanu’u ma ua mafai ai ona ulufale tagata na i le malo o Niu Sila.

 

O talosaga uma mo ni visa e ulufale ai i Niu Sila mo tagata Tonga ua taofia nei, ae maise o i latou e mo’omia ni latou kilia mai le Ofisa o Leoleo. O nisi e le mo’omia lea ituaiga o kilia, o lo’o fa’aauau lava ma e le afaina i lea tulaga.

 

O le tala mai o le tele o nei visa sa tape o latou fa’amaumauga leaga i le Ofisa o Leoleo, sa talia mai e le ali’i Minisita o Leoleo ua maliu nei o Tonga.

 

FAAUTAGIA LE TIAI O OLOA E AFAINA AI LE OSONE O LE SI’OMAGA

 

Ua ese le tula’i mai o su’esu’ega mae’ae’a ua fa’atautaia nei e nisi o le fanau a’oga o lo’o a’otauina mo mataupu eseese e ono lamatia ai le si’omaga ona o oloa gaosi ma kasa o fa’aaogaina e nei oloa gaosi ae maise i nofoaga sa fa’aleagaina i le asioasio o Evans i le fa’ai’uga o le tausaga ua te’a.

 

O le tele o aiga e afaina i lea fa’asa, ua fa’ailoa mai e matuaina i Lelata, Leone, Vaisigano ma Matautu. E le so’ona tia’ia fo’i nei oloa, ae ua i ai ala e tatau ona uia e tia’i ai fa’aletulafono oloa fa’apena. O nei ituaiga oloa ua leipo o ODS -oloa e ono afaina ai le osone o le si’omaga, ma e afaina ai le ola maloloina o tagata Samoa.

 

E fa lelei fa’alapotopotoga ua fa’atasia i lenei galuega tima’i ma le toe fa’aleleia o le si’omaga, MNRE, Iunivesite o Samoa, SREA Samoa Refrigeration Engineers Association ma le Australian Pacific Technical College. O lo’o sailia pe o lelei pea nei meatotino, a leai ia lafoa’i loa e tusa o tulafono e mafai ai ona lafoa’i nei oloa.

 

O le tele o oloa ua fa’aleaogaina, o lo’o ua lafoa’i lea i le fa’atafuna i Tafa’igata. Peita’i ua fa’ailoa mai e to’atele na’ua fo’i nisi ua ofo ane le latou tautua e fa’avave ai ona mae’a kilini le itu atoa o le atunu’u sa afaina i le afa ma lologa.

 

O lo ua fa’atulaga e fetaui fa’atasi uma le au fesoasoani ma le au inisinia ua pasia mo lea galuega i luma o le maota o le Malo i Apia, ona fa’ato’a tu’uva’a fa’atasi ai lea mo le fa’amoemoe lelei ia fa’atino fa’atasi e i latou i nei afo’aga pagatia.

 

FA’ALELEIA IAPANI FALEA’OGA MO FANAU AFAINA TINO I TONGA

 

E lua falea’oga mo i latou uma e i ai afaina tumau i le tino ma le mafaufau ua fa’amanuiaina i ni vaega tupe fa’amatu’u mai e le Emepasa o Iapani mo Tonga, le susuga HE Dr.Kazuchika Hamuro i le aso Faraile, Fepuari 15, 2013.

 

O le aofaiga o lea tinoitupe e $117,060US ma sa fa’ao’o lea i le Ngele’ia Primary School mo le fa’aleleia o potu a’oga ma faleuia i totonu o le a’oga, peita’i o le Mango Tree Center i Houmakeliako na fa’ao’o i ai le $118,385US e fa’aleleia ai fo’i le latou nofoaga.

 

O le Mango Tree Center ua fa’ailoa mai e fa’atautaia e se ali’i Korea ma lona to’alua, ma ua fa’ailoa mai, o lea nofoaga fo’i e latou te a’otauina le vasega o tamaiti ua i ai fa’aletonu o le tino ma le mafaufau ina ia mafai ona ola, ae ua i ai se mea e tua i ai le tausiga o lona tagata, e le fa’alagolago ai i se isi, pe afaina ona ua le maua se mea e fai e ono maua ai se tamaoaiga e tausia ai e ia o ia lava!

 

saunia: Leua Aiono Frost