Ads by Google Ads by Google

Ulua’i tagata Asia tu’uaia aumaia fagu fualaau fa’asaina i le atunu’u

ausage@samoanews.com

O le tagi a le malo fa’asaga i le fafine Asia lea o lo o tu’uaia i lona aumaia fa’asolitulafono i totonu o le atunu’u o fagu fualaau fa’asaina, le ituaiga o le Phencyclidine (PCP), ua atagia mai ai i fa’amaumauga a le fa’amasinoga, o ia le ulua’i tagata ua molia ma fa’amasinoina i lona aumaia lea o le ituaiga fagu fualaau fa’asaina lea i Amerika Samoa.

 

O lo o tu’uaia e le malo ia Wen Ting Chen i moliaga mamafa e 2, e aofia ai le moliaga o lona umia faasolitulafono o vaega o le fualaau fa’asaina, le ituaiga o le PCP, ma le moliaga o lona aumaia fa’asolitulafono i le teritori o se fualaau fa’asaina.

 

O moliaga e 2 e pei ona tu’uaia ai e le malo ia Chen, o se vaega D lea o solitulafono mamafa e pei ona fa’atulaga mai e le tulafono a le atunu’u, lea e mafai ona fa’asala ai se tasi i le falepuipui mo le umi e le silia i le 5 tausaga, pe fa’asala fo’i i se salatupe e le silia i le $5,000, poo le fa’asala fo’i i fa’asalaga uma ia e lua.

 

O le mataupu e pei ona tu’uaia ai Chen na alia’e mai i le aso 10 Iulai, ina ua malaga mai o ia i le atunu’u e ui mai i Apia, ae maua ai e sui o le Ofisa o Tiute fagu fualaau e 2 o lo o nana i lalo o ona ofu laiti i totonu o le ato pa’u.

 

O se tasi o itu o lo o naunau le fa’amasinoga e fia iloa, o Chen o se fafine Asia e fai lana pisinisi i Samoa, ae o lo o i ai fo’i lona I.D. mai le Ofisa o Femalagaaiga a Amerika Samoa e mafai ai ona ulufale mai i soo se taimi. O lo o maua fo’i i fa’amaumauga le malaga solo o lenei fafine i isi atunu’u o le pasefika e aofia ai Fiti.

 

O le masina o Setema lea ua fa’atulaga e toe valaau ai le mataupu a Chen i luma o le fa’amasinoga, i le mae’a ai lea ona ia teena o moliaga fa’asaga ia te ia. O se iloiloga faapitoa sa faia i luma o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo i le vaiaso na te’a nei, na mafua ai loa ona tofu atu le mataupu a Chen i luma o le fa’amasinoga maualuga, ina ua fa’amalieina le afioga i le ali’i fa’amasino ia Fiti Sunia, i le atoatoa o fa’amatalaga sa tu’uina atu e le malo e lagolagoina ai le latou tagi ua fa’aulu fa’asaga i le ua molia.

 

O le ali’i leoleo su’esu’e ia Det. John Seumanutafa sa autu i ai le su’esu’eina o lenei mataupu, o ia lea sa valaau e le malo e molimau i le iloiloga sa faia.

 

I le silia ai i le 7 tausaga o tautua i le Ofisa o Leoleo, ma le silia i le 100 mataupu e fa’atatau i le aumaia fa’asolitulafono o fualaau fa’asaina i totonu o le atunu’u ua su’esu’eina e le ali’i leoleo ia Det. Seumanutafa, sa ia taua ai le lava ma totoe o agava’a ia e fesoasoani ai i ta’iala mo le su’esu’eina o mataupu e a’afia ai fualaau fa’asaina, e pei o le mataupu o lo o tu’uaia ai Chen.

 

O le alia’e mai o le mataupu fa’asaga ia Chen i le malae va’alele i Tafuna, na logoina ai loa e sui o le Ofisa o Tiute le Ofisa o Leoleo mo se fesoasoani, ma tofia ai loa Det. Seumanutafa na te su’esu’eina i lenei mataupu.

 

Na taua e Det. Seumanutafa le maua o le avanoa na te fesiligia ai Chen e fa’atatau i fagu fualaau na maua i totonu o lana atopa’u. Na taua e le ua molia i Leoleo e fa’apea, o fagu fualaau na sau ma ia, sa ia fa’atauina mai i luga o le initaneti mai Saina (China website), ma le fa’amoemoe e fa’aaoga e fa’alaiti ai ona pauna.

 

Sa ia taua atili i Leoleo le leai o sona iloa o ni fualaau fa’asaina o loo i totonu o fagu na ia sau ma aumai.

 

Na maua le avanoa o le al’i Leoleo Suesue e vaai ai ma siaki tino o fagu fualaau e 2 o lo o tu’uaia na sau ma Chen, i tino o nei fagu o lo o tusia ai i se pepa le fa’amatalaga e fa’apea, “Fa’atau mai i Amerika” (Purchase in USA), e aunoa ma ni isi lava igoa o lo o tusia ai i aufata e iloa mai ai le igoa o le tagata e ana fagu fualaau, atoa ai ma le foma’i sa ia fa’amaonia le tu’uina mai o nei fagu fualaau.

 

Na faia se siaki faapitoa i fagu fualaau ia i le Fale Tui Toto i le Falema’i o le LBJ i Faga’alu ma fa’amoania ai, o fagu fualaau nei o lo o i ai i totonu le vailaau lea e maua i le fualaau o le PCP, le ituaiga fualaau fa’asaina lea e le fa’atagaina ona aumaia i le atunu’u.

 

Na taumafai le loia a Chen ia Sharron Rancourt e fesiligia le ali’i Leoleo e fa’atatau i le auala na fa’atino ai le suega o fualaau i le falema’i, ae maise ai le tulaga e fa’atatau i le iloa lelei lea e Chen o fualaau fa’asaina o lo o i totonu o fagu fualaau na sau ma ia.

 

Na finau Rancourt e faapea, e le iloa e le ua molia o ni fualaau fa’asaina fagu sa sau ma ia, e leai fo’i sona manatu e aumai fa’asolitulafono i le atunu’u vaega o fualaau fa’asaina, peita’i na taua e le loia a le malo ia Robert Morris i lana fa’afinauga e fa’apea, o le gaioiga a le ua molia e nana ai fagu fualaau i lalo o ona ofu laiti i totonu o lana atopa’u, o le isi lea fa’ailoga e ta’u mai ai sa ia iloaina lelei lava o fualaau fa’asaina o lo o i totonu o fagu e 2 na sau ma ia.

 

Na finau atili Morris e fa’apea, o lo o manino le tusi tulafono a Amerika Samoa e fa’atatau i soo se ituaiga fualaau fa’asaina e le fa’atagaina ona aumaia i le atunu’u, poo le a le tele ma le mamafa, pau le fa’amatalaga a le tulafono, soo se tasi na te aumaia fa’asolitulafono ituaiga fagu fualaau fa’asaina nei, e molia ma fa’amasinoina i lona soli o tulafono o fualaau fa’asaina i le atunu’u.

 

O lo o tumau pea tuutuuga o lo o tatala ai Chen i tua e fa’atali ai le aso lea ua fa’atulaga e toe valaau ai lana mataupu, i le mae’a ai lea ona ia totogi o le vaega tupe e $5,000 na fa’atulaga e tatala ai o ia i tua mai le toese i Tafuna.