Ads by Google Ads by Google

Tatala aloaia fonotaga lona 104 Uafu & Tulaga in Pago Pago


Nisi o sui o lo’o auai i Amerika Samoa i le fonotaga lona 104 a Pulega o Uafu ma Taulaga o lo’o ua aofia ai le Pasefika. [ata: Leua Aiono Frost]

O se va’aiga i le tausala Lalelei o Amerika Samoa Antonina Lilomaiava i le taimi o le siva a le Petesa Uta CCCAS Youth. [ata: Leua Aiono Frost]

Sui usufono mai le malo o Tonga i le fonotaga lona 104 a Pulega o Uafu ma Taulaga o lo’o ua aofia ai le Pasefika o lo’o talimalo ai Amerika Samoa. [ata: Leua Aiono Frost]

O le taeao ananafi na tatala aloaia ai le fonotaga lona 104 a Pulega o Uafu ma Taulaga o lo’o ua aofia ai le Pasefika i a latou ala o tautua fa’avaomalo ma o le lona 104 lea o nei fonotaga, lea o lo’o talimalo ai Amerika Samoa i le Fale Laumei i Utulei.

 

E ese mai pulega o Uafu ma Taulaga, sa aofia ai ma sui o kamupani va’aoloa, va’a suau’u ma kamupani Suau’u i lea fo’i fonotaga taua. O nisi o nei kamupani va’a e aofia ai le Matson ma le Humburg Sud, o se fonotaga sa i ai a latou folasaga sa fa’atulaga, aua ua fa’afofogaina ai, e taumafai i latou e taofi mau le tautua lelei ma ia saogalemu le fela’ua’iga o uta mo le mamalu o tagatanu’u o atumotu o le Pasefika ua latou tautuaina, fa’atasi ai ma le fa’amoemoe maualuga, ia le faia ma ni soligatulafono tau fela’aua’iga o oloa i luga o le vasa ma fa’aoo atu i uafu a malo ta’itasi o lo’o latou tautuaina.

 

O se tasi o fa’amatalaga sa fa’amauina mai folasaga amata o le aso, lea sa tu’uina lea ia Amerika Samoa, sa fa’ailoa ai, “O Singapore o le Malo lea o lo’o numera tasi i le lalolagi i le latou fa’atulagaga o le tautua mo Uafu ma Taulaga, i femalaga’iga o va’a oloa, va’a la’u pasese laiti ma Meli tetele, va’a la’u sua’u ma va’a fagota.”

 

O le Uafu fo’i o Amerika Samoa, o se tasi o Uafu ua faia ma so’otaga o fela’ua’iga o Oloa i le va o le Iunaite Setete ma atumotu o le Pasefika. Peita’i, o nisi o Va’a Oloa ma Meli la’u pasese tetele ua fa’aaogaina e i latou Aukilani i Niu Sila e uia mai, a’o le’i fa’asolo mai a latou malaga i malo fa’a-atumotu o le Alamoana.

 

Ona o Amerika Samoa e ao ina le motusia le la’uina mai o le tele o Oloa mai fafo i ai, ua matele ina fiafia fo’i Kamupani Va’a e fa’auia mai e latou va’aoloa ae le’i leva tele ona fa’ateleina va’a Meli La’u Pasese e afea Amerika Samoa i le tausaga e tasi. O le galuega patino lea a le Ofisa o Turisi, lea fo’i sa auai i lea fonotaga taua, e fa’atino. O lenei vaitausaga pe tusa o le 10 tausaga, ua matauina le silia ma le 10 meli e afea Amerika Samoa, ma ua fa’apea fo’i ona fa’afiafiaina le malo ona o lea si’itaga i le aofai o nei va’a ma latou paese e i le va o le 600-3,700 tagata maimoa e malaga mai ai, ma maimoaina toe fa’atau oloa a le atunu’u. O se si’itaga fo’i lea i le tamaoaiga tausi o Amerika Samoa.

 

I le avanoa mo le folasaga a Greg Chu o le Matson Shipping Company, na iloga ai sa amatalia le tautua a leni Kamupani Va’a la’u Oloa i le tausaga 1882 lea na amata mai i le fa’aaogaina o la, se’ia o’o ina latou fa’aaogaina le penesini e tafu mai le malala.

 

Mai le vaitausaga o le 1990 na fa’alautele ai le tautua mai le la’u pasese i le aofia ai ma va’a oloa ma le felaua’iga o meli. I le vaitau o Taua i le lalolagi, sa matele ai ina tele le fela’ua’iga o tagata po’o pasese ona o le fevesia’i o le lalolagi i taua - 1920-1930. I le vaitausaga o le 1940, taimi lea o le taua lona lua i le lalolagi, ma ua suia ane ai le auaunaga i le fausiga o va’a tau, ma ua matele ai ina fa’aaogaina va’a ia mo le fela’uaiga o meatau ma tagata tau. Ua fa’aitiitia ai le tele o va’a mo fela’ua’iga o pasese ma oloa.

 

Vaitau o le 1950-1970 ua o’o ina fausia va’a mo le fela’ua’iga o Pusa Oloa tetele mo fefa’ataua’iga o Oloa eseese. Fausia fo’i lea o va’a suau’u muamua lava a le Matson i le vaitausaga 1960. I le 1970 na fausia muamua ai e le Matson le va’a na fa’aigoaina “Hawaiian Enterprise” o se vaa oloa sili lea ona tele sa fausia i totonu o Amerika.

 

Peita’i i le vaitau lenei ua toe o’o mai ai le Matson e fa’aleleia atili lana auaunaga i totonu o le Vasa Pasefika i Saute. 1980 na amatalia ai lana auaunaga i le va’a o “Maui and Kauai.” I le 1992 na amatalia ai malaga a le “R.J. Pleiffer” o le va’a e fa’aaoga ai le Diesel, 1996 na amata ai le Tautuaina o Guam ma e aofia ai ma atumotu i CNMI ma FSM.

 

2003 - 2006 na amata ai malaga o va’a oloa e fa ua maea fausia e Sofia ma tekonolosi fou mo femala’iga saogalemu i luga o le vasa. 2006 amatalia le fela’uaiga o oloa i le malo o Saina. Mai lea auaunaga lava a le Matson, sa fa’aofi atu ai loa ma le toe tatala o le so’otaga ma Niu Sila ma ua fa’amautu ai nei le Ofisa auto mo Pasefika i Saute Aukilani o lo’o alaala ai Chu, o se tama na soifua a’e i Hawaii ma a’oga ai, ao le’i sailia lona fa’ailoga maualuluga i le U.S. Merchant Marine Academy i Kings Point ma lona MBA fa’apisinisi i le Iunivesite o Loyola Marymont. O ia lea sa tutula’i mo lana lea folasaga e tusa o le auaunaga a le Matson lea ua toe fa’alautele, fa’aleleia ma fa’atelea’i atili mo tatou fela’ua’iga.

 

O le folasaga na soso’o ai o le tama’ita’i lea o Isabel Hudson, o le tama’ita’i na soifua a’e i Amerika Samoa ae ua avea nei ma sui o le kamupani a le Humburg Sud’s North America Inc. Sa ia fa’ailoa fo’i le umi ona tautua Amerika Samoa, Samoa ma Tonga e lea kamupani va’a tele mo fela’ua’iga o latou Pusa Oloa mo fefa’ataua’iga.

 

Ina ua ma’ea le sauniga amata e tatala ai le aso ma saunoa le tama’ita’i fa’atonusili o Malaeva’alele, Uafu ma Taulaga o le tatou Malo, Taimalelagi Dr. Claire Tuia Poumele ma sa ia fa’ailoa fo’i le agaga fiafia o le faigamalo a Amerika Samoa mai ona ta’ita’i, le kapeneta ma le mamalu lautele o le atunu’u, e talimalo i lenei fa’amoemoe taua.

 

Na saunoa le afioga i le Sui Kovana, Lemana Peleti Mauga mo lana saunoaga fa’afeiloa’ia le au usufono.

 

O fa’afiafiaga sa saunia e le Autalavou a Petesa Uta EFKAS ma sa taualugaina lea fa’afiafiaga matagofie e le Tausala Lalelei o Amerika Samoa, Antonina Lilomaiava. Mata’ina i le vasega o malo mai fafo lea fo’i agaifanua a le tatou atunu’u, ma sa latou fa’aalia muamua lava, a’o le’i amatalia folasaga amata o le fonotaga.