Ads by Google Ads by Google

Tapunia fa’aaliga fa’ato’aga, fefa’ataua’iga & fa’afiafiaga Arts Council


O se va’aiga i le taualuga na sausaunoa ai le tina matua o Hana Thompson mai Matu’u e 91 tausga le matua o lona soifua, le fa’atonu o le TAOA ia Evelyn Lili’o-Satele ma nisi mai le TAOA. [ata: Leua Aiono Frost]

O se vaaiga i le taleni siva afi a se tasi o alo o le atunu’u. [ata: Leua Aiono Frost]

Fa’afiafiaga a le au siva autalavou EFKAS i Fagatogo. [ata: Leua Aiono Frost]

I le toe aso lava nai Moamoa, na fa’atautaia ai le polokalama fa’apitoa a le Arts Council i le malae o Suigaula a le Atuvasa i Utulei, ina ia tapunia aloa’ia ai lea fo’i fa’amoemoe sa alofaiva i ai le mamalu lautele o le atunu’u.

 

Na vaaia le fa’atasi uma o i latou na vala’aulia fa’apitoa mo toe fa’afiafiaga o lea afiafi aloa’ia, a’o sasao fo’i le mamalu maualuga o le faigamalo a Amerika Samoa, i ona ta’ita’i e aofia ai afioga le Kovana Sili Lolo Matalasi Moliga ma le faletua Cynthia Moliga, le sui kovana Lemanu Peleti Mauga, sui o le kapineta ma nisi o fa’auluuluga o le malo.

 

Na sassa ai fo’i le tama’ita’i Lalelei o Amerika Samoa, Ms Lilomaiava, fa’apea le susuga le Faife’au Toeaina Ioane Evagelia mai le EFKAS i Utulei. Na matua malie mata e maimoa i le tele ma le felanulanua’i o fa’afiafiaga sa alofaiva i ai autalavou ma sosaiete autogia o le po fa’ai’u o fa’afiafiaga o lenei tausaga i le afiafi o le aso Tofi u te’a.

 

O le fofoga o le polokalama fa’asolo na tula’i ai le tofa Vaiaitu Mulinu’u Maluia, ma o ia lava fo’i lea sa fai ma fofoga i le vaiaso atoa o lea fa’amoemoe.

 

O le tofa Mata’itta Leifi mai le Ekalesia Metotisi i Leloaloa sa tatalo e amata ai le fa’amoemoe. Ina ua mae’a sa amatalia loa fa’afiafiaga ma na tatala malae ai le autalavou mai le Ekalesia Metotisi i Leloaloa i le latou toniga lanumoana matagofie i lea afiafi.

 

Na soso’o ai le Aualuma a le Ekaelsia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa i Vatia, ma sa toe fa’atepa ai le atunu’u i le matagofie o le faiva tau fa’aluma a tina o lea fo’i afio’aga. Matagofie le toniga lanu moli i lea afiafi ma ua susulu mai e foliga o ni agelu nei tina i le latou fa’afiafiaga o siva Samoa moni.

 

O le autalavou a le EFKS i Ierusalema Fou i Tafuna na soso’o ai ma sa iloga fo’i le matagofie ma le tapena lelei o fa’afiafiaga a lea autalavou. Ese fo’i le fa’atinoga o latou taga ma e talavou uma le autalavou ua atili fa’afaigofie ai ona fa’avave isi taga ae fa’amalie mai nisi, a’o isi e faifailemu ma vavai tinoiti o tama’ita’i talavou o lo’o sausaunoa i lea fo’i fa’afiafiaga.

 

Soso’o lea ma le Autalavou  Metotisi mai Alofau ma o se sao matagofie fo’i mai sasae lea na latou taumafai mai i ai.

 

O le auatama mai Fagatogo EFKAS sa soso’o ai ma e na’o tama lava sa faia latou fa’afiafiaga. O faiga lava o tama o le taulaga, ma latou fa’afiafiaga ma latou pese ae emo ane lava le ata o tama o le moafanua.

 

Ona soso’o lea ma le siva aft a se tasi sa galue muamua i le Arts Council ua taliu mai e fia fai sona sao e siva ai mo le atunu’u i lenei tausaga ma le sisigafu’a a lona malo. O ia lea na patipatia lona sao, ae le’i fa’atulagaina sona avanoa muamua.

 

O le fa’ata’imuaga lea o le fa’afiafiaga a le TAOA po’o Tama ma Tina matutua o le atunuu lea sa tomull i ai mea uma o le toe po o fa’afiafiaga.

 

Matagofie le fa’ata’ita’iga mai o le polokalama siva mo lou fa’amalositino lea e faia nei i le TAOA i Pago Pago, ma sa faia uma lava siva a atunu’u eseese. O’o lava ina faia le siva Samoa e mulimuli i ai ae taualuga ai mea uma e le latou tausala sili ona matua o Hana Thompson mai Matu’u.

 

Na aiaiuli uma ai matua matuta fa’atasi ma le auvala’aulia i lena taualuga o le po a’o le’i tulei saunoa le fa’atonu o le Arts Council, Paogofie Fiaaoga e fa’afetaia le aofia ma fa’aiu i le tatalo a le Faife’au Toekina Ioane Evangelie o le EFKAS i Utulei, ma fa’ai’u ai le po matagofie.