Ads by Google Ads by Google

Tala otootoo Fa’amasinoga


[ata: archive]
ausage@samoanews.com

SEMURANA LEAUMOANA

 

E ono faia se fa’aiuga a le fa’amasinoga maualuga e tuli fa’amae’a ai e le ali’i o Semurana Leaumoana tausaga o lo o totoe o lana fa’anofovaavaaia e 7 tausaga, ina ua fa’amaonia lona le usitaia o poloaiga sa tu’uina atu e le fa’amasinoga e usita’i i ai.

 

O ni isi o poloaiga o le nofovaavaaia a Leaumoana, 20 tausaga le matua sa tu’uina atu e le fa’amasinoga maualuga, ina ua ta’usala o ia i le moliaga o le talepe fale i le tulaga muamua i le 2013, e le gata o lona totogi o le salatupe, totogi tupe mo taui o meatotino sa fa’aleagaina ma gaoia, ae aua fo’i ne’i ona toe tagofia le ava malosi poo fualaau fa’asaina.

 

O le aso 1 Tesema 2016 na fa’amaonia ai i suega a le Ofisa Fa’anofovaavaaia sa faia, le tagofia e Leaumoana o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa, ina ua faia se suega i lona tino i le aso e pei ona taua, ae ina ua su’esu’e atili fa’amaumauga o lana mataupu na iloa ai, e le gata na te le’i totogina se tupe o lana salatupe, ae leai fo’i se tupe ua totogi mo taui o mea sa fa’aleagaina.

 

Na fa’atoese le ua molia i lumao le fa’amasinoga maualuga i le taeao nei e tusa ai o lona le usiuta’i i le poloaiga a le fa’amasinoga, ma ia talosagaina ai loa se isi avanoa mo ia se’i toe fo’i atu ai i tua i lona aiga e tausi lona Tina.

 

“Ou te iloa o le tausaga fou lenei, ma ua tatau fo’i ona i ai se suiga i lo’u olaga le usita’i ma le fa’alogo gata, o le mafua’aga lea ua ou talosagaina ai se isi avanoa se tasi mo a’u”, o le talosaga lea a le ua molia.

 

Na finau loia a itu e lua i le fa’amasinoga e fa’apea, e tusa ai ma le ripoti a le Foma’i sa faia e fa’atatau i le suesuega o le mafaufau o lenei ali’i talavou, ua fa’amaonia ai le a’afia o lona olaga i le soona tagofia o le ‘ava malosi.

 

O le tele o solitulafono sa molia ai le ua molia i le fa’amasinoga, e aofia ai ma mataupu i taimi ao avea o ia ma ali’i e talavou i lalo o le tulafono, sa a’afia uma ai le ‘ava malosi, ma ua mana’omia ai se polokalame e fesoasoani ai i le togafitiina o lea fa’afitauli.

 

Ua toe taofia nei le ua molia i le toese e fa’atali ai le aso lea ua fa’atulaga e lau ai lana fa’asalaga, ma iloilo ai e le fa’amasinoga se fesoasoani mo le fa’afitauli o le ‘ava malosi o lo o a’afia ai o ia.

 

TOFA TASI

 

E 90 aso lea ua fa’asala ai e le fa’amasinoga maualuga le ali’i o Tofa Tasi e taofia ai o ia i le toese i Tafuna, ina ua ta’usala o ia e le fa’amasinoga i le moliaga mamafa o le ave ta’avale a o se’i lona laisene ave ta’avale.

 

O lea fa’asalaga fa’a falepuipui, o le a toese mai ai aso e 28 na taofia ai Tasi i le toese ao fa’agasolo mai ai taualumaga o lana mataupu, lona uiga, e na o le 62 aso lea ua ia tuliina nei, ma o le itula e 5:00 i le afiafi o le aso Faraile nei lea na poloaina e le fa’amasinoga ia Tasi e tatau ona ripoti ai i totonu o le toese mo le amata tuliina o lana fa’asalaga.

 

E pei ona taua i fa’amaumauga a le fa’amasinoga, toe tasi le masina o loo totoe ona mae’a lea o le 6 masina o lo o se’i ai e le fa’amasinoga le laisene a le ua molia, e mafua mai ina ua ta’usala o ia i le moliaga o le ave ta’avale ‘ona, ae maua loa o ia e Leoleo o lo o ia fa’afoeina se ta’avale i le aso 24 Setema 2016.

 

LETALITONU ALOFAITULI

 

O le aso 17 Fepuari lea ua fa’atulaga e tu’uina atu ai le fa’asalaga a le fa’amasinoga maualuga fa’asaga ia Letalitonu Alofaituli, i le mae’a ai lea ona ta’usala o ia i le moliaga mama o le umia fa’asolitulafono o se fana e lei laiseneina, ina ua talia e le fa’amasinoga maualuga le maliliega na sainia e le ua molia ma le malo i le taeao nei.

 

I le tali ioe ai o Alofaituli, 49 tausaga le matua i le moliaga e pei ona ta’usala ai o ia, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i se taimi o le aso 17 Setema 2016 i Pava’ia’i, na alu ai ma fa’alala se fana i ni ali’i sa ia masalomia na fa’aleagaina lana ta’avale.

 

Na taua i fa’amaumauga a le fa’amasinoga e fa’apea, o le ita o le ua molia ina ua fa’aleaga e ni tagata lana ta’avale, na alu ai ma talanoa i ni ali’i sa nofonofo i se fale fa’atali pasi i Pava’ia’i e uiga i lana ta’avale na fa’aleaga e se tagata i le po ua tuana’i, ina ua ia masalosalo o i latou ia sa fa’aleagaina lana ta’avale.

 

Ae ina ua leai se isi o i latou nei na tali ioe ane ia te ia, na tago ai loa le ua molia ma fa’alala se tama’i fana i ali’i sa nofonofo i le fale fa’atali pasi.

 

Na fesili le afioga i le ali’i fa’amasino sili ia Michael Kruse i le loia a le malo, pe o talafeagai le maliliega ua latou sainia ma le ua molia ma manaoga o tagatanu’u o Amerika Samoa, ae na tali le loia a le malo “ioe”, na toe fesili Kruse i le loia a le malo pe sa ia talanoa i ali’i na a’afia e uiga i le maliliega ua latou sainia ma le ua molia, na tali fo’i le loia a le malo “ioe”.

 

Saunoa atili Kruse e fa’apea, o le fa’alala o se tama’i fana i se tagata, o se solitulafono mamafa lea i le vaega D.

 

Ua talosagaina e le fa’amasinoga le Ofisa Fa’anofovaavaaia ina ia tapena se ripoti e uiga i le fa’alavelave sa tula’i mai, atoa ai ma le poloaina o le malo ina ia avatu le fana sa a’afia i lenei solitulafono i le aso e lau ai le fa’asalaga a le ua molia.