Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

TALOSAGA TA’AVALE LAITI FA’AAOGA FANUA MO SAMOA I TAFUNA

 

O le fonotaga a le Komiti Fa'afoe a le PNRS a le malo sa latou iloilo ai le talosaga a le Asosi Ave Ta'avale Laiti i Tafuna, le Toa Taxi's Association Corporation, e fa'aaogaina e i latou le fanua a le malo i Tafuna ua tuuina atu a le malo o Amerika Samoa mo le malo o Samoa.

 

Mo Amerika Samoa, ua tuuina atu i ai e le malo o Samoa le fanua i Vailima, i Samoa.

 

O lea eleele i Tafuna o lo'o tu ai se fale sa fa'aaogaina ma fausia e le Goodwill Industries,  ae ua leva ona tapunia.

 

O le susuga Emanuele Ulberg, o se tasi o sui o lea Asosi na o'o ane e talia ni fa'afesili a le PNRS ina ia pasia ai le latou talosaga, ma sa iloga fo'i ona fa'amatala auiliili e ia le fa'amoemoe ua mae'a ona alauta ma le susuga le Palemia o Samoa, Tuilaepa Malielegaoi, lea sa ia fa'auia mai le fa'ai'uga e faia e le Konesula o Samoa i Amerika Samoa nei, Auseugaefa Poloma Komisi.

 

Ua mae'a taoto ai le tusi a le Palemia, fa'apea fo'i ma le fa'atagaga a le afioga ia Auseugaefa ina ia fa'aaogaina ai lea eleele ma le fale o tu ai, e tatalia ai se taimi e a'e ai se tofa i le taitaiga o le Malo o Samoa po'o le a se isi tautua e fa'aaoga i ai lea eleele i le lumana'i.

 

I le taimi nei ua mae'a gaoioia e le Asosi tulaga toe fa'aleleia o le fale sa fa'atautaia ai pisinisi ma galuega a le Goodwill ina ia fa'aaoga e i latou pe a o'o ina talia mai e le PNRS e fa'aaoga loa.

 

O le Toa Taxi Association o se tasi lea o Kamupani Taxi sa fa'atula'ia ese mai le nofoaga sa fa'atautaia ai latou galuega i le Malae Vaalele, ma ua si'itia ane i lumafale o le Public Works i Tafuna lava, peita'i ua talosaga i latou e tu i lea vaega o le a'ai o pisinisi i Tafuna, ona e soso'o lava i latou ma le isi fo'i Kamupani Ta'avale Laiti i le nofoaga o i ai nei.

 

"E aoga fo'i mo i matou ia fa'ateleina ai matou ta'avale e tautua ai le atunu'u, e mafai fo'i ona tulata atu i le vasega o aiga o alaalata'i i lena itu o Tafuna lava, ma e vave ai fo'i ona fa'ao'o le tautua i tagata fegasoloa'i,” o se tala lea a Ulberg.

 

Ua taua'aoina uma lava mea uma sa tatau ona fa'aulu mai e le Asosi lea mo le iloiloga a le Komiti, e aofia ai ma pepa fa'amaumau o aufaipisinisi Taxi ma a latou ta'avale ma laisene.

 

Na fesiligia pe na'o ta'avale a le au faipisinisi mai Samoa o lo'o auai i lea Asosi? Peita'i na fa'ailoa ma ua fa'amaonia fo'i i nei fa'amaumauga, e leai, o pisinisi nei o lo'o to'atele fo'i tagatanu'u Amerika Samoa.

 

E le gata i lea, ae ua mae'a fa'asainia uma mai pisinisi ma nisi o lo'o nonofo latalata ane i totonu o le sone e 300 futu mai le nofoaga o le a fa'atautaia ai lenei tautua. O lona uiga ua tatalia nei se fa'aiuga aloa'ia a le PNRS i lea talosaga, e talia loa ona fa'aaoga ai loa lea e i latou lea eleele mo Samoa mai le malo o Amerika Samoa.

 

GIS SEMINA MO FANAU A’OGA MAUALULUGA

 

O le aso atoa ananafi sa fa'aavanoa lea e le Matagaluega o Fefa'ataua'iga ina ia fa'atautaia ai le Semina mo Ala o Fa'amaumauga o le Talafatai o le Atunu'u e fa'aaogaina ai ala fa'aonapo nei po'o mea pu'eata o ituaiga tetele e mafai ona fa'amaumau ai nofoaga o alaala ai le mamalu o le atunu'u, o ala tele ma feuiuia'iga o lo'o ua feoa'i ai tagata, atoa ai ma tautua lautele a le Suavai Taumafa ma le Suavai Lafoa'i, Le Eletise ma Telefoni o ala o Feso'ota'iga.

 

O lenei semina mo le fanau, ua mafai ona fa'ailoa vave ai i fanau, so'o se ituaiga tomai ua mo'omia nei ona latou a'oa'oina fa'apitoa ai, ia maua ai latou galuega, ma ala fo'i ua atili fa'afaigofie ona maua ai so'o se tali po'o se fa'amaumauga e tusa o atufalega o le atunu'u, le mamao e lea afio'aga mai lea afio'aga, le mea o fa'atutu ai tane vai i eleele maualuluga ma le mauga, ae o nu'u fo'i o lo'o au i ai alatele ma mea o muta mai ai, atoa ma tautua lautele a le eletise, suavai taumafa ma le suavai lafoa'i.

 

"O le mea sili ona fiafia ai, ua mafai ona vave maua fa'amaumauga i so'o se ala e mana'omia ai mo suesuega, ma nisi o matou sailiga e ala i tautua lautele pe afai e fia fa'aaogaina mo ni a matou pepa e faia i a'oga,” o se tala lea a Kone Purcell mai le South Pacific Academy.

 

"O lea ua iloa atu nei e tolu ituaiga GIS lea e fa'aaogaina e matagaluega eseese o le Malo, o lona uiga e ese le GIS system lea e fa'aaoga e le DMWR, ese le ASPA, ma isi fo'i vaega, ae tatau ona so'o fa'atasi i latou uma nei ina ia mautu atoatoa fa'amaumauga ma ia tasi ai le mea e va'ai i ai le atunu'u,” a Purcell lea.

 

O le DOC ua latou fa'amauina le tele o nofoaga o fale nofo o aiga, ona o lo'o ta'ia i ai tautua uma o lo'o nafa ma i latou ae maise i le suavai taumafa ma le eletise, aua e le'i taitai ona so'o le suavai lafoa'i.

 

Ua fesili mai e le tasi o ali'i a'oga i Fagaitua, "O lona uiga afai ae toe afaina i tatou iinei, ua faigofie lava ona iloa mai fo'i e le FEMA le nofoaga o le a fa'atu ai lo'u fale, ma fa'amau fo'i pe a mae'a ona fausia, toe tusia ai ma lota igoa?"

 

O le tali a le susuga Linfield Mareko o le ASPA, "Ioe, o le isi lea mea e ao ina silafia e le atunu'u, ua taoto nei Amerika Samoa ua mavaevae uma le silafaga mai a le FEMA i so'o se vaipanoa.”