Tala i Vaifanua
ANASITASIA IOANE AVEA MA PAILATE US MARINES
O le tamaitai talavou o AnasItasia Ioane, sa mua’i amatalia mai ana a’oa’oga i Aua Elementary ma fa’asolo mai ai ina avea ma Togisilia o lana vasega fa’aiuaso a Samoa High School i le tausaga 2010.
Na ia mauaina foi le avanoa fa’asikolasipi i le US Naval Academy ma fa’auu mai ai ina ua mae’a le 4 tausaga, peita’i o lea ua mae’a faia lona fa’au’uga ina ua mae’a lana a’oga Ave Va’alele Helicopter a le US Marines, ma ua mae’a lona fa’au’uga ia Ianuari 27.
Ua fa’auu mai nei o ia ma lona fa’ailoga o le 1st Lieutenant Marine Helicopter Pilot, sa faia i le Naval Air Station i Whiting Field, Milton Florida ma o lo’o auai atu i ai nai ona matua, Maselino ma Antonina Ioane o Aua.
Ina ua fesiligia matua e tusa o lenei faaeaga ua ausia fo’i e le affaire, ae tali le tina, “Pau le mea ua ma’ua fa’afetaia le alofa ma le agalelei o le Atua i le taumafaiga a lenei teine. E ui ina umi o tatalia ona faiva, ae fa’afetai ua i’u manuia, ma o se ma e fa’afiafiaina ai le agaga. Pau lea o mea e nofo tatalo ai soo se matua, ia manuia taumafaiga a le fanau i o latou faiva, peita’i, atonu ua agavaa fo’i lenei tama’ita’i e tautua si o tatou malo ae maise le Malo tele e ala i lenei tulaga ua ia ausia.” O se tala fiafia lea a le tina o Antonina Ioane.
FA’AMALOSIA TULAFONO FA’ALAPISI
UA fa’amamalu nei tulafono uma o le fa’alapisi e pei ona tapena ma fa’amautu i tulafono e pei ona pasia o se pili i le tausaga ua te’a e le Fono.
Ua mae’a aiaia foi sala e ao ina nofo sala ai so’o se tasi e maua o fa’alapisi i so’o se vaipanoa o le atunu’u.
Ina ua fesiligia le tulaga o sui e ao ina latou tusia solitulafono ma taua’ao i so’o se tasi ua matauina o lo’o fa’alapisi, ae fa’ailoa mai, “Ua ave nei lea matupalapala i susuga i ali’i Pulenu’u, aua o i latou o lo’o nonofo pea i o latou afio’aga, nafa ma le fa’amamaina o latou afio’aga, ae maise o lo ua mataituina e i latou gaoioiga uma e faia e tagata o alaala i o latou afioaga. E tatau ia i latou ia ona tau’avea lea matafaioi, ma fa’ailoa i tagata fa’alapisi ua molia i latou i le tulafono fa’alapisi.”
Pe afai o le a taua’aoina e so’o se tasi o le atunu’u se pepa molia i le tulafono fa’alapisi, ia e silafia lelei e ao ina e o’o ane i le fa’amasinoga e tali i ou moliga o le fa’alapisi.
“O le lelei fo’i lea o le ave patino o nei malosi’aga i sui mamalu nei, aua o lo’o lava le latou taimi i tua i afioaga, ma e mafai ona latou galulue fa’atasi ma tagata uma o le latou nu’u, ina ia mataituina ala o lo’o fa’ateleina ai lapisi, ma galulue e fa’amama,” o se tala lea mai se tasi o le Ofisa Mataupu tau Samoa.
FANAU PEPE, AVE I LE AIGA, AE LOKA LE TINA
Ua fa’atagisia e le tina o se tina matua o se pepe teine na soifua mai i lona tina o lo’o lokaina i le Toese i Tafuna, se fesoasoani ina ia malamalama lelei i le mafuaga ua le tu’u avanoa ai le tulafono, e tusa ma aiaiga o le nofosala i le to’alua o si ana tama, ona ua solitu tulafono tau le pemita na malaga mai ai.
Ina ua saisaia mai le tina talavou, ua le mafai ona tu’u sa’o o ia i luga o le va’alele e toe taliu ai i Samoa, ona ua 8 masina o lona ma’itaga. O lea o lo’o nofosala ai pea o ia i le toese ina ia tatalia se vaitaimi lelei e mafai ona toe taliu ai, aua o le aso Tofi na te’a nei, sa fanaua ai e ia lana pepe teine - lea o lo’o tausia e lona aiga.
Talu ona soifua mai le pepe ma te’a mai i tua i le aso Toona’i na te’a nei, e ave o ia e le aiga e fa’asusu e si ona tina ma tau fa’amasani o ia i le fagu susu.
I le maligi o loimata o lenei tina ma toe fo’i i le to’ese i le aso Faraile ua te’a, sa ia fa’ailoa mai ai sona lagona, “Atonu e matua lenei teine ua amata lutia lona olaga i faigata fa’atasi ma a’u, ona avea lea o ia ma se Loia e sulufa’i i ai nisi e saili ai ni o latou vaifofo fa’aletulafono.”