Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


O le Ao o le Malo o Samoa, Tuimaleali’ifano Va’aletoa Sualauvi ll ma le Faletua Fa’amausili Leinafo Tuimaleali’ifano. [ata foa’i]

LAPISI - A’AFIAGA SILI MO LE GATAIFALE

 

I le fonotaga lona 104 a le faalapotopotoga a Uafu ma Taulaga i le Pasefika, sa talimalo ai Amerika Samoa ia Iulai 17-20, sa fa’ailoa ai e le Ofisa o Siosiomaga a Amerika Samoa (ASEPA), “O le lapisi, ae maise ai o lapisi Palasitika po’o le Una o so’o se ituaiga, o le fili numera muamua lea o le tulaga olaola lelei o le ‘amu ma a’au o le gataifale o atunu’u uma o le lalolagi.”

 

Ona o lea itu, ua tatou toe asiasia ai le tulaga o i ai ala e lafoa’ia ai le “Lapisi o Oloa Palasitika po’o le Una i le tatou atunu’u!”

 

Ua iloga mai, o lo’o aoina fa’atasi le lapisi Una ma lapisi alamini ma isi uma lava ituaiga o lapisi, peita’i e le o sotia fo’i pe a o’o atu i le taimi e lafoa’i ai. O lona uiga e talanoa i le tulaga o le avea o le lapisi una e toe fa’aliliu ma toe fa’aaoga i nisi oloa e fa’aaoga e tagata lautele, ua le toe maua lea tulaga. O lea konekarate sa pasia ai le tupe toina mai e le Ofisa o le Enetia o le tatou malo, sa fa’auia i se tasi o Kamupani mai Taiwan, latou te mafai ona fa’aliliu ma toe fa’aaoga le Una mai Amerika Samoa e gaosia ai palanikeke ma ofu ta’alo e mafai ona pala.

 

Ua mae’a taua’ao lea Konekarate i kamupani ae ua toe fa’amavae mai ona ua le lava le aofai o le palasitika o lo’o auina atu mo i latou e aoga ai le latou totogia mai o le utaina atu o le lapisi palasitika ma fa’aliliu ma toe fa’aaoga e gaosia ai isi oloa.

 

Ua talanoa i le Ofisa o le Enetia ia Apeta Satalatalaga, ina ia maua mai se fa’amatalaga aloa’ia i le aoina o le Lapisi Palasitika, le poloketi sa latou fa’akoenkarateina ai le Kamupani a le GHCReids Recycling. I aiaiga o lea konekarate sa latou fa’atulaga ai le aoina o le Lapisi e faia e loli e lua ua fa’atupe e le Konekarate. Fa’atasi ai ma le masini e fa’aaoga e fa’amafola ai le palasitika ma tu’u pusa oloa tetele e fa’ao’o atu i le Kamupani ua fa’akonekarateina i Taiwan.

 

Ua motusia nei le Konekarate ma le Kamupani Taiwan, ua fa’ailoa mai, “Ua le lava le aofai o le Palasitika ua fa’ao’o atu i va’a e la’uina atu ai ia i latou mo le toe fa’aliliuina ma toe fa’aaoga.”

 

Ua fesiligia le sui o le GHC Reid, poo latou taliaina pea le palasitika e auina atu i fafo ae fa’ailoa mai Ioe o lo’o talia pea e fa’amafola ae o le Kamupani sa latou talia maia i Taiwan ua fa’amavae.

 

I le talanoaga ma Apeta, ua fa’ailoa ai, “E moni ua le toe i ai lea kamupani, ma ua le toe suia fo’i se kamupani e auina atu i ai le lapisi palasitika a Amerika Samoa.”

 

Ina ua fesiligia la le sui o le ASPA, Ralph Luaifoa, po’o fea ua la’uina i ai le lapisi palasitika ua aoina fa’atasi ma isi lapisi uma, ae fa’ailoa mai, “O lo’o alu fa’atasi uma i le Futiga Land Fill, po’o le lapisi i Futiga.”

 

E tusa ai le tala mai le sui o le ASPA, sa ia fa’ailoa mai, “O le aoina fo’i o le palasitika e le o maua ai se vaega tupe mo le sui e fa’ao’o atu ana lapisi, ae o le alamini o lo’o maua le seleni fa’apea fo’i ma le atigifagu.”

 

Mo le aoina mai o le lapaisi i le atunu’u e le o fa’avasegaina e le o faavasega e latou lapasi, o lea ua aofa’atasi mea uma. Ae ua fa’ailoa mai i le amataga o le konekarate na taua’aoina i nei Kamupani sa tatau ona i ai le aso e malaga atu ai nei ta’avale mo le aoina o le lapisi palasitika ma e tatau fo’i ona fa’alauiloa i ala o fa’asalalauga fa’alauaitele.

 

E tolu kamupani o aoina le lapasi e fa’akonekarate e le ASPA, Paramount Builders, Tony’s Construction ma le T & T Recycling.

 

TUIMALEALI’IFANO VA’ALETOA SUALAUVI II

 

O Iulai 19 na amatalia ai se taeao fou i le tautua a lana afioga le Tamaaiga Tuimaleali’ifano Va’aletoa Sualauvi II, o le Ao o le Malo o Samoa.

 

O ia na tofia e aiga e soloa’i e tau’avea le suafa Tuimalealiifano i le tausaga e 1977, na soifua o ia, Aperila 29, 1947.

 

Na aoaoina o ia i le Kolisi o Samoa, soso’o lea ma le ulufale atu i le Iunivesite Aoao o Ausetalia ma taumafai ai lona fa’ailoga Loia.Ulufale i le kolisi Faife’au i Malua ma sailia lona fa’ailoga Fa’afaife’au. Ua ia umia fa’ailoga maualuluga o le LLB mai le Iunivesite Aoao o Ausetalia, umia fo’i le Tipiloma i Mataupu Silisili mai a’oa’oga fa’afaife’au i Malua EFKS.

 

Ua avea ma Faife’au Fesoasoani EFKS ma o lana ekalesia i Falelatai. Na mua’i avea o ia ma Tiakono o le Pulega A’ana EFKS. Na avea fo’i ma faufautua Fa’aletulafono a le EFKS. Sa tautua fo’i i le EFKS i le avea ma Komesina o Fanua uma o le ekalesia, ma sa fai fo’i ma sui o le Komiti Fa’atonu.

 

Sa avea ma sui o le Pulega A’ana i le komiti o Fe’au Eseese fa’apea fo’i ma le sui o le Pulega A’ana i le komiti o Tupe EFKS.

 

O galuega sa iloga ai lana tatua i lona malo na muamua lava avea ma Faia’oga i a’oga maualuluga. Ona avea lea o ia o se Malu o le Malo i Niu Sila mo le tolu tausaga. Na si’itia mai lea galuega i le Matagaluega o Leoleo i Samoa o se Ta’ita’i Leoleo Sinia mo le 27 tausaga o lona soifua. Galue lea i le matagaluega o Fa’amasinoga o le Ulua’i Loia e tuia’i mo tagata lautele. Ona avea lea o ia ma fa’auluuluga o le Ofisa Tausi Mavaega [Public Trust]. Soso’o lea ma le avea o ia ma Loia Fa’au’uina mo le Fa’amasinoga Maualuga a Samoa ma avea ai o ia ma Sui o le Fono a Sui Tofia.

 

E le gata i lana lea tatua, ae i ai fa’alapotopotoga sa auai ai o ia o se totino ma o ia o se Sui o le Koluse Mumu i Samoa. O ia fo’i o le Liona o le Kalapu a le Liona i Apia, Samoa. O le ulula’i peresetene o le Fa’alapotopotoga a Leoleo i Samoa. Peita’i, ona o ia fo’i o se Loia, o le totino fo’i o le Sosaiete a Loia a Samoa.

 

Ua fa’alauiloa fo’i agava’a o le faletua o Fa’amausili Maposua Lilomaiava Tofa Leinafo Tuimaleali’ifano, e tele fo’i agava’a o le tina i lana pitola’au o le a tauaveina o le tina o le atunu’u.