Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


O se vaaiga i le sui o le ASEPA Mia Comeros i lana folasaga i le fa’alapisi i le sami. [ata: Leua Aiono Frost]

O se va’aiga i le tama’ita’i peresetene o le Fa’alapotopotoga a Pulega o Uafu ma Taulaga lea e faia le latou fonotaga lona 104 i le teritori, Taimalelagi Dr. Claire Poumele ma le ali’i sui fa’atonu o Uafu ma Malaeva’alele Chris King i le toe as o le fonotaga. [ata: Leua Aiono Frost]

Tama’ita’i o lo’o Pulea le Ofisa o le Hamburg Sud North America Inc. i Amerika Samoa, Fonoti Isabella Steffany Hudson (itu taumatau) ma se tasi o sui o le fonotaga lona 104 a le Fa’alapotopotoga a Pulega o Uafu ma Taulaga o le Pasefika. [ata: Leua Aiono Frost]

LAPISI LAFOA’I I LE SAMI - FOLASAGA ASEPA

 

O le folasaga a le Ofisa o le Siosiomaga a Amerika Samoa (ASEPA), sa fa’atautaia e le tama’ita’i Saeanisi o Mia Comeros, ma sa ia faailoa ai le tele o le lapisi e aoina mai le sami i aso ta’itasi.

 

“E 8 miiona metric tone o so’o se ituaiga lapisi e aoina mai le sami i tausaga ta’itasi, peita’i o le 80% o lea aotelega o le Lapisi, ua fa’amauina o le oloa palasitika po’o oloa una o so’o se ituaiga, atigifagu, ipu pepa ma taga pepa i’ila, ae maise fo’i o nisi o mea e fa’aaogaina e va’afagota o maea ma net fagota, fa’atasi ai ma le tele o ituaiga lapisi eseese ua tafea atu i le sami mai vaitafe i taimi o lologa.”

 

O se suesuega fou ua fa’aalia ai, ua matua tele na’ua le ‘ona ua maua i suesuega o lo’o ua i a’ano o I’a. O lea tosini o’ona, ua fa’atupula’ia lona pasene i tausaga ta’itasi, ma e le toe umi ae tetele atu le afaina o le soifua maloloina o tagata pe afai o le a faaauau pea lava ona tele le otaota i o tatou sami.

 

Sa fa’ailoa e Comeros, “O le motu tu’ufua o Henderson Island, ua maua ai le tele o le lapisi ua to’a ai ma ua pu’eina mai ata i le afaina o meaola o lo’o i ai i lea motu. E tusa ma le 38 miliona atigi fagu ma oloa eseese o le palasitika o lo’o ua i ai pea i lena motu, ma ua avea ma ata fa’asalalau a le tele o kamupani televise lea mea, peita’i e le o i ai se tagata ola i lena motu.”

 

Na fa’ailoa mai fo’i le va’a fagota fou lea na pa’ulia mai ia Me 25, 2016 (i gataifale o Coconut Point) lea ua o’o mai lava i i lenei tausaga, o lo’o pa’ulia lava, ae le toe mafai ona ave’esea, ua silia nei ma le tausaga o tupu lea fa’alapisi. Ua faia pea le galuega tima’i a le Malo o Amerika Samoa ma lenei matagaluega, ina ia fa’autagia e le mamalu lautele le fa’amama o le gataifale, ae amata atu i autafa, tuafale ma lumafale o lou maota ona fa’amama, aua le lafoa’i oloa palasitika i auvai ma vaitafe, aua e matua uma atu lava i le sami.

 

Na fa’ailoa mai ala ua lafoa’i ai lapisi Amerika Samoa, ua lafoa’i atu nei i le fa’atafuna i Futiga peita’i, ua le toe faia fo’i le soti o otaota e iloilo ese ai le palasitika fa’ato’a lafoa’i ai atigiapa mai isi oloa. Ua le toe faaputu esea le palasitika mo le auina atu i le  masini fa’amafola e tu’ufa’atasia ai mo le ‘auina atu i Taiwan.

 

ISABELLA HUDSON - HAMBURG SUD

 

O le ulua’i as o le Fonotaga lona 104 o Pulega e 13 A Uafu o lo’o talimalo ai Amerika Samoa sa saunoa ai le tama’ita’i o lo’o Pulea le Ofisa o le Hamburg Sud North America Inc. i Amerika Samoa, Fonoti Isabella Steffany Hudson.

 

O le ofisa o lea kamupani o lo’o i le fogafale lona lua o le Samoa Sports Building i Fagatogo.

 

I le amataga o lana folasaga sa ia fa’alauiloa ai lona sui, peita’i sa ia fa’ailoa atu fo’i lona soifua a’e o se aiga o lona tua’a o se Ali’iva’a o ia. Sa i ai va’a o lona tua’a sa fealua’i ma la’u pasese ma uta i le va o Tutuila ma Apia, Samoa, ma le va o Tonga ma Apia, Samoa, ae maise o malaga i Swains ma Rose Atoll.

 

O lona tua’a o Capt. Josef Steffany ua i ai le tamau o lana auaunaga o se Ali’iva’a i Samoa atoa, aua o lo’o mautu lava le alagaupu, “E pule Sitafune i la o lona Va’a!”

 

O lona o’o ai la i le auaunaga a le Hamburg Sud, e lata mai lava nai lo lona a’afiaga tau le olaga o tagata folau ma tagata femalaga’i, ae maise o uta, faamomoli ma meli e fela’ua’i e va’a o so’o se ituaiga i le vaomalo.

 

O tausaga o le auaunaga a Fonoti i le Hamburg Sud ua atoa le 25 tausaga, aua sa i ai foi sana auaunaga aoga i le Reef Shipping Group  Ltd i Niu Sila. I le tausaga e 1998 sa ia fa’atoa faigaluega ai loa i le Kamupani o i ai nei ma sa amata o se tasi e fa’ato’ai ai ni fa’afesili, ae mulimuli ane ai, ua latou fa’afaigaluegaina tumau o ia ma ua o’o mai lava lea auaunaga i le aso.

 

E le o a’afia foi va’aoloa a lenei kamupani i ni soligatulafono i le utaina o ni oloa e fa’asaina i so’o se uafu ua afea e i latou mo fefa’ataua’iga.

 

Sa ia taua e mana’o fo’i le Hamburg Sud ina ia matua fa’avave le tautuaina o tagata ma pisinisi e ala i a latou uta oloa po’o mea toting fela’ua’i i le va o Amerika ma le teritori, po’o so’o se uafu o lo’o fa’ataga ai ona la’uoloa a latou va’a oloa.

 

“O le vave ma le saogalemu o uta uma e ao ina mautinoa, ma e lei i ai lava ni fa’afitauli tau le suau’u masa’a ua a’afia ai matou va’a oloa, ua saogalemu lava foi matou feoa’iga i le sami mai lenei tele o tausaga,” o a Fonoti lea.  “O lo’o tumau le fa’amoemoe ia alualua’i lenei saogalemu ma taumafai atili e fa’amaulalo tau o fela’ua’iga o Oloa mo tagata lautele ma pisinisi fo’i, ia le si’itia vave le tau o le soifuaga mo tagata uma o le atunu’u ona ua si’itia totogi o tautua a Kamupani va’aoloa.”

 

Na ia fa’alauiloa, le tautua a le Hamburg Sud e la’u mai ai le La’au Kerisimasi mao’i mai fafo mo le Kalapu a le Rotary. O latou auaunaga nei e fa’auia mai ai le agaga mo le atunu’u, aua o lo’o latou fa’aaogaina le latou tautua mo fela’ua’iga.

 

I le taimi nei ua latou fa’aitiitia le taimi mo uta fela’ua’i mai le West Coast i Amerika Samoa mai le 20 aso sa i ai i le na’o le 14 aso, ma o se suiga fou lea ua latou mafaia ona tautua ai malo e lua. Peita’i o uta mai Seattle mo Amerika Samoa ua na’o le 17.

 

Ua fa’aalia e Fonoti, “O lo’o i ai fo’i le Foundation ua mafai ona ofoina atu ai sikolasipi mo le fanau fa’au’u ia fa’aauau ai aoga i fafo, na fa’aulu atu foi ni talosaga i le tausaga ua te’a a le fanau fa’au’u, ae le o ausia togi o i latou na talosaga mo ia avanoa.”

 

Ua i ai nisi avanoa e fa’auia atu ai fesoasoani a lea lava Kamupani va’a i taimi e fa’atautaia ai polokalama fa’apitoa a le Kalapu a le Liona i le atunu’u. O Fonoti, o se tasi o totino o lea Kalapu, e latou te faia talavai mo sailiga o va’aiga a le mamalu lautele o le atunu’u.

 

O lo’o mafai ona latou fa’ailoa ia latou aufaigaluega, o lo’o i ai le Kolisi mo A’oga Folau ma galuega e agava’a ai tagata uma i Samoa, ua aoga tele lea mo le auina atu i ai o ni talavou, ina ia si’itia fo’i le atamai e fa’atautaia ai nei ituaiga faiva i le lumana’i o alo i Samoa na lua.

 

Sa ia fa’afetaia lenei avanoa, ua fa’atino ai fo’i se sao o le Hamburg Sud e tausoa le taligamalo mo lenei fonotaga taua. Fa’amalo fo’i i le Peresetene o le Asosi a Pulega o Uafu 13 ua auai i le fonotaga, Taimalie Claire Tuia Poumele mo le ta’ita’iga o lenei fonotaga, ae maise o sui usufono uma ua auai.

 

O le afioga Fonoti ma le Hamburg Sud e talimalo mo le talisuaga mulimuli i le afiafi ananafi a le au usufono ma malo fa’aaloalogia.