Ads by Google Ads by Google

Pasia e le Fono Faitulafono i le aso ananafi isi tofiga a le kovana


Tofa Va’amua Henry Sesepasara [ata AF]

Afioga Samana Veavea i le taimi na lulu aao ai ma afioga i Faipule. [ata AF]

Susuga i le ali’i Faifeau ia Filifa’atali Michael Fuiava [ata AF]
ausage@samoanews.com

O lo o fa’aauau pea le fa’amaoniaina e le Fono Faitulafono o tofiga a le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga.

 

E 2 tofiga a le kovana na pasia e le maota maualuga i le taeao ananafi, ae 3 tofiga sa pasia e le maota o sui.

 

O tofiga na pasia e le maota maualuga e aofia ai le suafa o le tofa Va’amua Henry Sesepasara e avea ma Faatonusili o le Matagaluega o Alamanuia o le Sami ma le Vaomtua i le palota fulisia e 16-0, ma le tofiga o le afioga a Tamaaiga Maeataanoa P Gaoteote e avea ma Fa’atonusili o Paka ma Malaetaalo a le malo, i le palota fulisia e 16-0.

 

O le pasia ai e afioga i Senatoa o le suafa o Tamaaiga, ua aloaia ai loa le avea o ia ma sui o le Kapeneta a le ali’i kovana mo le isi 4 tausaga, i le mae’a ai lea ona pasia o ia e le maota o sui i le vaiaso nei i le palota e 15-3.

 

Ae pei ona silafia, na teen e le maota o sui le suafa o Va’amua i le palota e 7-10, peita’i o lea ua mae’a ona pasia e le maota o sui le mau e toe tu’u at ai le suafa o Va’amua mo le toe iloiloina i se taimi o i luma.

 

I le maota o sui, e tolu tofiga a le kovana na pasia e afioga i ali’i faipule i le taeao ananafi, e ala i le palota fulisia e ta’i 18-0.

 

O ia tofiga e aofia ai tofiga mo Filifaatali Michael Fuiava e avea ma Faatonusili o le Ofisa o Fa’atoaga, tofiga mo Samana Veavea e avea ma Faatonusili o le Matagaluega o le Puipuiga Faalotoifale, ma le ali’i loia ia Douglas Fiaui e avea ai ma Loia Fautua mo Tagata lautele.

 

ILOILOGA A VA’AMUA

 

Na taua e le to’atele o afioga i Senatoa le fa’amalieina o i latou i le tautua a le tofa Va’amua i le malo, e aofia ai totonu o le faigamalo ma le Fono Faitulafono, e le fesiligia fo’i lona tomai e toe avea ai o ia ma ta’ita’i o lenei matagaluega.

 

Na taua e Va’amua e fa’apea, e 39 tausaga sa tautua ai i le malo, ma litaea ai loa i le 2008, o le taimi fo’i lea na tautua ai loa mo le tofi Faipule a lona nu’u i Pago Pago mo le umi e 6 tausaga. Ina ua mae’a lana tautua i le Fono, sa tofia o ia e le kovana e avea ma Faufautua faapitoa i tulaga o Faiga Faiva mo le 2 tausaga, ma tula’i mai ai tausaga o lana tautua i le malo e 46.

 

Sa taua fo’i e Va’amua e faapea, e 16 tausaga sa galue ai i le Matagaluega e pei ona tofia o ia e le kovana e galue ai, ma ua lava fo’i lona iloa i auala eseese e fa’atino ai le fa’atautaiga o le galuega.

 

Ina ua fesiligia e afioga i Senatoa pe ua i ai ni suiga i auala o loo fa’atautaia ai le tautua a le Matagaluega i le taimi nei, talu mai le taimi na avea ai o ia ma Fa’atonusili i tausaga ua mavae, sa ia taua ai e fa’apea, e na o le to’a 36 le aofa’i o tagata faigaluega sa i ai i le taimi na ia tuua ai le galuega, peita’i o le taimi nei, ua toeititi lava atoa le to’a 60 o tagata faigaluega o loo i ai i le taimi nei.

 

Na aofia i le saunoaga a le afioga i le ali’i senatoa ia Paepae Fai’ai, le taua tele o le tatau lea ona i ai ni alo o le atunu’u e agava’a i le faia o suesuega o soifua o meaola i le sami, lea o loo maitauina le galulue ai o tagata papalagi mai fafo, ae na sausnoa Va’amua e faapea, o le isi lena vaega taua o loo vaavaai i ai, o le faia o polokalame e faatosina mai ai alo ma fanau o le atunu’u i le matata e pei ona fesiligia.

 

Saunoa le afioga i le ali’i senatoa ia Tauaa Vaouli e fa’amalamalama le taua tele o le sao o kamupani i’a i le tamaoaiga o le atunu’u o loo i ai, ae tatau fo’i ona i ai se fesoasoani a le matagaluega e fa’amausali ai le nonofo o kamupani i’a ina ia mafai ai ona taofiofi.

 

Saunoa Va’amua e fa’apea, o le tele o tulafono o loo a’afia ai kamupani i’a i le taimi nei, o tulafono a le malo tele, ma e faigata tele ona fai i ai se leo o Amerika Samoa, peita’i ua i ai ni nai suiga laiti ua mafai ona faia i le taimi nei.

 

O se fonotaga sa faia i Niu Sila a sui o le Aufai Faiva i le Pasefika, sa mafai ai ona tu’uina atu se talosaga i le sui o le Feterale sa auai i lea fonotaga, mo se avanoa e toe vaavaai ai i tulafono o loo puipuia ai fagota i ogasami fa’apitoa.

 

Saunoa Va’amua e fa’apea, o ogasami e pei ona ia taua, o loo faatapula’a aso e fagota ai va’a fagota a Amerika i le tausaga, ae o loo tu’u saunoa pea lava i va’a mai le atu Asia, peita’i o le suiga lea ua i ai ina ua mae’a ona tu’u atu i ai sa latou talosaga, ua fa’aopoopo ai aso e mafai ai ona fagota va’a a Amerika i ogasami faapitoa nei.

 

ILOILOGA DOUGLAS FIAUI

 

O se tasi o mataupu taua na faailoa e le alii Loia Fautua mo Tagata Lautele ia Douglas Fiaui, i luma o le Komiti o Mataupu Tau Fa’amasinoga a le maota o sui, i lalo o le ta’ita’iga a le afioga i le sui taitai komiti ia Gafatasi Afalava, o le to’atele o tagata lautele o le atunu’u o loo aafia pea i solitulafono eseese, ae a magalo mai i tua, e toe solitulafono fo’i i latou ma toe fa’asala ai e le fa’amasinoga i totonu o le toese.

 

Mo se fa’ata’ita’iga o le tulafono e fa’atatau i fualaau fa’asaina, soo se tasi e ta’usala e le fa’amasinoga i le soliina o tulafono tau fualaau fa’asaina a Amerika Samoa, e 5 tausaga le fa’asalaga maualalo o loo taua e le tulafono e mafai ona fa’asala ai lea tagata.

 

Na taua e Fiaui e fa’apea, i lona vaavaai i le tulaga o loo i ai le fa’afitauli o le tagofia lea o fualaau fa’asaina, e foliga mai e le o se fa’afitauli, ae o se fa’ama’i lea o loo to’atele tagatanu’u o loo a’afia ai, ma ua tatau ona i ai ni togafiti e mafai ona foia ai lea fa’afitauli.

 

Sa ia fautuaina afioga i faipule i se auala e toe vaavaai ai mo se teuteuga e toe fai i le tulafono o fualaau fa’asaina sa pasia e le Fono Faitulafono i tausaga ua mavae, ina ia fa’afaigofie ai ona fa’atino galuega a lona Ofisa i le lumana’i i le puipuia lea o aia tatau o tagatanu’u o loo a’afia i solitulafono.

 

O ni isi o atina’e na taua e Fiaui ua mafai ona fa’atinoina e le faigamalo i le 4 tauasga ua mavae, e fesoasoani ai i tagatanu’u o loo a’afia i solitulafono,e le gata i le falema’i e togafiti ai tagata e a’afia i le ma’i o le mafaufau, ae o le falepuipui fou lea na tatalaina i le fa’aiuga o le tausaga na te’a nei.