Ads by Google Ads by Google

Nonofo pogisa le to’atele o tagata faigaluega a le StarKist Samoa


Sui a le kamupani o le StarKist Samoa i le latou savali o le fu’a na te’a nei, lea na ta’ita’i mai e le ali’i o “Charlie le Tuna”. [ata AF]
ausage@samoanews.com

Ua fa’aalia e le to’atele o tagata faigaluega a le kamupani i’a a le StarKist Samoa, lo latou nonofo pogisa i le fa’aiuga ua faia e le Pulega a le Kamupani, e tapunia ai galuega mo le vaiaso fou, poo le malologa lea e aofia atu ai ma le malologa lea ua uma ona faatulaga mo le masina atoa o Setema.

 

Na taua e ni isi o tagata faigaluega i le Samoa News i le vaiaso nei e fa’apea, e le o manino fa’amatalaga o lo o salalau solo i tagata faigaluega, pe toe a’e mai galuega pe a mae’a le vaiaso o lo o lumana’i nei, poo le a fa’aauau atu ai lava i le masina o Setema.

 

“E le o manino poo fea tonu le tala sa’o, ua le masino se fa’amatalaga e fa’alogo i ai tagata faigaluega i le taimi nei, pau le fa’amatalaga lea ua maua mai, o le a leai ni galuega i le vaiaso fou ona ua le lava le i’a, ae o isi fo’i tala o loo maua fai mai, o le malologa lava lea e fa’aauau atu ai ma le malologa umi i le masina atoa o Setema, ma ua le iloa ai poo fea tonu le sa’o o nei mau fa’amatalaga”, o le faamatalaga lea a se tasi o Tina faigaluega e le i mana’o e fa’ailoa lona suafa.

 

O le vaiaso nei na fa’amaonia mai ai e le Pulega a le StarKist Samoa i se pepa o fa’amatalaga, le fuafuaga e tapunia galuega a le kamupani mo le vaiaso o lo o lumana’i nei, amata atu i le aso 21 Aokuso.

 

O lea fa’aiuga e pei ona taua e le Pulega, e mafua mai i le fa’aitiitia o le sapalai o le i’a o lo o totoe e mafai ai ona fa’atino galuega a le kamupani.

 

“Ua matou maitauina tulaga a’afia o tagata faigaluega fa’apea ai le atunu’u atoa ona o le fuafuaga e tapunia galuega a le kamupani mo se taimi le tumau, matou te fa’amalulu atu ai i le atunu’u ona o lenei fa’aiuga”, o se vaega lea o le pepa o fa’amatalaga a le Pulega a le StarKist.

 

Na taua atili i le faasalalauga a le kamupani e fa’apea, o le a toe tatalaina le latou auaunaga i le mae’a ai lea ona maua le sapalai o ‘ia.

 

Na taua e ni isi o tagata faigaluega lagona le fiafia ma le ita, ona o fuafuaga fa’afuase’i a le kamupani ua a’afia ai le sauni atu o fanau mo le toe amataina o aoga i lenei tausaga aoga, atoa ai ma le le sauniuni o aiga i se tulaga faafuase’i faapea e tula’i mai.

 

“O se tulaga le manuia lea ua oo ai le kamupani pe a faalogo atu i fa’asalalauga ua aumai, o le fa’afuase’i lea ona taofia galuega a o lea ua oo i le taimi e a’e ai aoga a le fanau,” o le fa’asea lea a le susuga a Vitale Leota o Aua. “O galuega lava a le kamupani lea e fa’amoemoe i ai tupe maua e tausi ai le aiga, a o lea ua fa’aletonu fuafuaga a le aiga ina ua tula’i fa’afuase’i mai le faaiuga e tapunia galuega, ae o tulaga nei ua leva na tatau ona tapena i ai le kamupani mai le tele o masina, ia mautinoa o lo o lava le sapalai o le i’a e fa’atino ai galuega”.

 

Na taua e se tasi o Tina faigaluega ni isi o tulaga fa’aletonu ua leva ona maitauina mai i le kamupani, e aofia ai le fa’aitiitia o latou itula faigaluega i ni isi o aso i le ta’i tasi pe ta’i lua fo’i, ma o nei suiga uma ua atagia mai ai fa’ailoilo i fa’aletonu e ono a’afia ai le kamupani is e taimi o i luma.

 

I le silia ai i le 20 tausaga o galue se tasi o Tama i le kamupani, sa ia taua ai e fa’apea, o lo o i ai le fuafuaga o le vaiaso fou lea e aga’i mai ai i totonu ni isi o va’a fagota mo le la’uina mai o a latou i’a, ma, atonu o se tala fiafia lea mo tagata faigaluega.

 

“Afai ae tapunia galuega a le kamupani, ua le iloa poo fea e saili i ai ni isi galuega e tausi ai aiga, aua o lea e fa’alogo atu i tala o loo salalau i le ea, e oo lava fo’i i le malo o lo o tulaga faaletonu le itu tau tupe, taofia fo’i le fa’a faigaluegaina o ni tagata fou, lea fo’i e a’afia atu ai ni isi o kamupani ma pisinisi tua, lona uiga ua tau fai pagatia fa’atasi uma le atunu’u ona o le tulaga fa’aletonu o le tamaoaiga ua i ai”, o le saunoaga lea a se tasi o Tina faigaluega.

 

E le na o tagata faigaluega o lo o latou lagonaina tulaga popole pe afai e aafia le kamupani i’a, ae oo lava fo’i i ta’ita’i o le malo e aofia ai ma le Kovana, o lo o latou taumafai pea i auala e fa’a tumau ai pea le tautua a kamupani i’a i le atunu’u.

 

Na taua e le tofa Lolo Matalasi Moliga i lana saunoaga i le tatala aloaiaina o galuega a le Fono Faitulafono i le masina na te’a nei e fa’apea, afai e tumau ai pea tulaga fa’aletonu o lo o i ai le aafia o Amerika Samoa i tulafono o lo o pasia mai e le feterale, e tele le avanoa e a’afia ma tapunia ai kamupani i’a i le atunu’u i le lumana’i.

 

Ui o lea, e talitonu le ali’i kovana ma le faigamalo o lo o latou galulue malosi pea i le mea sili e mafai ona faia, ina ia fa’aauau ai pea le tautua a kamupani i’a i le atunu’u.