Ads by Google Ads by Google

Masalomia aafia soifua maloloina o le to’atele mai le pefu Maota Fono tuai


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

O le to’atele ai o sui o le Fono ua a’afia i gasegase o le tino i se taimi e le i mamao atu, aemaise ai ni isi ua afe moe le folauga ao talavou i latou i le tele o tausaga ua mavae, ua mafua ai ona tutupu finagalo ma taua ai le masalomia o le fa’ama’i e mafua mai i le pefu mai le maota fono tuai fa’atoa mae’a ona tatala atu i lalo “asbestos”, atonu o le mafua’aga lea o nei fa’afitauli uma.

 

Ae i le taumatemate ai o lea tulaga pe fa’amaonia, ua talosagaina ai Ta’ita’i o le Fono ina ia fa’anatinati le faia o ni suega mo Senatoa ma Faipule i le falema’i, ina ia mautinoa e le o a’afia i latou i le gasegase lea e mafua mai i le pefu o laupapa o le maota fono tuai.

 

O le mataupu lenei na fesiligia e afioga i ali’i faipule ia Fetui Fetu Jr ma Vailoata E. Amituana’i i le vaiaso na te’a nei i luma o le maota o sui, a o lea fo’i na toe fesiligia e le afioga i le Senatoa ia Tuaolo M. Fruean i le taeao ananafi i luma o le Senate.

 

Na talosaga e le tofa Tuaolo i le taimi o folafolaga a le maota maualuga i le taeao ananafi le Sui Peresetene o le maota sa ta’ita’ia le tauaofiaga, e saili se avanoa la te fesootai ai ma le afioga i le Peresetene pe a toe taliu mai i le atunu’u mai lana malaga o loo toesea ai, ina ia silasila toto’a i le tatau lea ona ave uma afioga i Senatoa e faia ni a latou siaki i foma’i i fafo, ina ia mautinoa e le o a’afia i latou i le fa’ama’i o le “asbestos”, e mafua mai i le tulaga o le maota fono tuai lea ua tatala i lalo.

 

Na taua e Tuaolo e fa’apea, e fa’avae lana molimau i luga o le tulaga pagatia sa a’afia ai o ia i se gasegase mo aso e 6 ua mavae atu, ma mafua ai loa ona tutupu manatu e fa’atatau i le pefu na maua mai i le fale fono tuai lea ua tatala i lalo.

 

“A toe to manatu i tausaga ua mavae, to’atele ni isi na afe moe le folauga ao talavou o latou soifua sa galulue i le Fono. E i ai le talitonuga e le mafai ona vave iloa auga o lenei fa’ama’i, ae umi se taimi ona fa’atoa alia’e mai lea, ma o se tulaga e popole ai le loto, ina ne’i tuai ane ae ua to’atele ni isi o afioga i Senatoa ua a’afia i lenei fa’ama’i,” o le saunoaga lea a Tuaolo.

 

Sa ia taua le suafa o le tofa a Velega Savali Jr, o se tasi sa tautua i le Fono mo le tele o tausaga i le tofiga o le Teutupe, seia filifilia o ia e avea ma Senatoa. Sa ia taua fo’i se tasi o tama’ita’i faigaluega a le Fono ua maliu a o talavou lona soifua.

 

Na faailoa e Tuaolo i le maota e fa’apea, o lo o fa’atali le faaiuga o lana suega ua mae’a ona faia e lana foma’i. Afai ae aumai le fa’aiuga o le suega e fa’amaonia o lo o a’afia o ia i ‘auga o le fa’amai e pei ona masalomia, e mautinoa lava e leai se maota fono fou a le malo e fausia - ona o le a alu uma le tupe lea ua fuafua e fausia ai le fale fono fou e totogi ai lana loia.

 

“Atonu e fa’aataata lafoga la’u molimau, ae o le mea moni lea ou te talanoa atu ai. O mea fa’apenei e le tatau ona tatou manatu mama i ai. O la’u fautuaga i lau afioga a le Sui Peresetene, ave uma afioga i Senatoa i fafo e fai a latou siaki ina ia mautinoa e le o a’afia i latou i lenei fa’afitauli,” o le saunoaga lea a Tuaolo na lagolagoina fo’i e le sui peresetene ia Nuanuaolefeagaiga S. Nua, afioga Fonoti T. Aufata, Paepae Iosefo Faiai ma Tuiagamoa Tavai.

 

Saunoa Tuiagamoa e fa’apea, e leai se isi na mafaufau i lenei mataupu. E leai fo’i se isi sa manatu mamafa e ono tutupu mea faapenei, ae o le taua o le taulagalaga e mafai ai ona ai ona puipuia le soifua maloloina o tagata.

 

Sa ia lagolagoina le tatau lea ona tapena afioga i Senatoa e vaai ni foma’i faapitoa i fafo mo le siakiina o latou soifua maloloina.

 

Na taua fo’i e Fonoti le le tatau lea ona manatu mama le maota i lenei mataupu, ona o lo o to’atele afioga i Senatoa o lo o maitauina le aafia i gasegase. Saunoa atili Fonoti e fa’apea, sa ia lagonaina fo’i le aafia o lona soifua maloloina i le vaiaso na te’a nei, a o alo atu le Fono mo le iloiloga o le paketi, ma mafua ai ona tuai atu i ni isi o iloiloga sa faia, ona o le malosi tele o le pefu mai galuega o le tatalaina i lalo o le fale fono tuai.

 

Saunoa Paepae e fa’apea, o ia le sui o le maota maualuga sa i ai i le fuafuaina o lenei galuega, ma o mataupu fo’i nei sa ave i ai fautuaga i kamupani sa faatinoina galuega, ona o le manatu mamafa i le soifua maloloina o le Fono Faitulafono.

 

Na fa’afetaia e Nua finagalo fa’aalia o afioga i Senatoa, atoa ai ma lana talosaga, ina ia taoto atu le mataupu se’i o la soalaupule ai ma le peresetene pe a toe taliu mai i le atunu’u.

 

I luma o le maota o sui i le vaiaso na te’a nei, na tula’i ai fo’i le sui fofoga fetalai o le maota ia Fetui, ma ia talosagaina le Fofoga Fetalai ia Savali Talavou Ale, ina ia silasila toto’a i le tulaga o lo o i ai le pefu mai le fale fono tuai ua tatala i lalo, aemaise ai lava soifua maloloina o afioga i Faipule ma tagata faigaluega a le fono.

 

Na mafua ona laga e Fetui lea mataupu, ona o le tulaga pagatia na aafia ai lona soifua maloloina, lea na i’u ina fa’amuta fa’afuase’i ai galuega a le fono i se tasi o taeao ae faanatinati atu o ia i le falema’i, ina ua vaaia le le atoatoa o lona malosi.

 

Na taua e Fetui i lana saunoaga lona masalomia o le pefu mai le fale fono tuai, o le mafua’aga lena o le umi ona gasegase. Sa ia taua fo’i ni isi o tagata faigaluega a le fono e to’alua ua maliliu, atonu e ono fesootai ma le pefu e pei ona masalomia.

 

Na lagolagoina e le afioga a Vailoata le talosaga a le sui fofoga fetalai, ma ia talosagaina ai le komiti o le soifua maloloina a le maota, ina ia fa’atulaga se iloiloga ma le Ofisa o le Siosiomaga a le malo (AS-EPA), sei fesiligia e uiga i le saogalemu o lenei mataupu.

 

Saunoa Vailoata e fa’apea, o le itu e popole ai, e foliga mai ua leva na iloa le tulaga faaletonu i le fale, ae ana le tatalaina lava i lalo e le tulioso atu le malo ma toso solo lipine e fa’asa ao ona toe uia e se tasi totonu.

 

Saunoa Savali e fa’apea, o le tulaga i le pefu e pei ona fesiligia, na faatoa iloa ina ua tatala i lalo le fale, ae le faapea o se tulaga ua leva ona iloa e le AS-EPA.